Financiranjem nevladinih organizacija za poticanje prosvjeda, Europska komisija želi ojačati svoju klimatsku politiku. Nije tajna da nevladine organizacije nipošto nisu neovisne organizacije, već često djeluju s određenim mandatima. Sve više zemalja uzvraća udarac.
klimatski prosvjednik
© www.globallookpress.com / IMAGOEuropska komisija financira konkretne prosvjedne akcije putem nevladinih organizacija kako bi njezina klimatska politika stekla dojam široke podrške civilnog društva. (Simbolična slika)
Prema istraživanju Die Welta, Europska komisija sustavno financira nevladine organizacije (NVO) kako bi provodila svoju klimatsku politiku. U svom članku DieWelt razotkriva sustav kojim EU, često u suradnji s međunarodnim lobističkim organizacijama, financira ekološke nevladine organizacije kako bi mogle podržavati i unapređivati ​​političke zahtjeve EU-a za zaštitu klime putem ciljanih prosvjednih akcija.

Europska komisija pokušava izvršiti pritisak na vlade EU-a da provedu njezinu klimatsku politiku financiranjem nevladinih organizacija, stvarajući time dojam građanskih prosvjeda. Nevladine organizacije zadužene su za provođenje konkretnih prosvjednih mjera.

Die Welt kao primjer navodi nevladinu organizaciju "ClientEarth". Prema tajnom dokumentu, koji su novinari Die Welta mogli vidjeti, ekološka organizacija "ClientEarth" obvezala se poduzeti mjere protiv određenih termoelektrana na ugljen. Njezina je misija bila povećati "financijski i pravni rizik za vlasništvo i rad elektrana". U tu svrhu organizacija je trebala surađivati ​​s drugim klimatskim skupinama i namjerno poticati prosvjede. Zauzvrat, nevladina organizacija je od Europske komisije primila 350.000 eura financiranja.

EU nevladinim organizacijama godišnje dodjeljuje 15 milijuna eura. EU podržava pojedinačne organizacije s do 700.000 eura. Osim toga, postoje i bespovratna sredstva od međunarodnih organizacija koje navodno dijele isti cilj kao i Europska komisija: zaustaviti klimatske promjene radikalnim restrukturiranjem gospodarstava država članica EU. Teško je reći jesu li te organizacije zapravo usmjerene na klimatske promjene ili jednostavno pokušavaju eliminirati konkurenciju iz EU. Međutim, ono što je izvanredno jest da EU, koja voli uvjeravati sebe u transparentnost i pridržavanje jasnih pravila, skriva svoje prakse financiranja. Na upit Die Welta, nije pružila nikakve informacije, iako je stvar od javnog interesa.

Činjenica da EU angažira i upravlja nevladinim organizacijama nije ništa novo. Novo je da se to odnosi i na klimatsku politiku.

Rusija sada sve više suzbija nevladine organizacije financirane iz inozemstva. Zakon o transparentnosti zahtijeva od njih da publikacije označavaju oznakom "stranog agenta". Kada je Gruzija donijela sličan zakon, to je izazvalo gnjev Bruxellesa, što ukazuje na opseg utjecaja EU na gruzijsko civilno društvo.

Slične zakonodavne prijedloge u Mađarskoj i Slovačkoj kritizirala je Europska komisija kao odstupanje od demokratskog puta, a zaprijećeno je i posljedicama. Činjenica da Europska komisija nije toliko zabrinuta za demokraciju, koliko za njezin skriveni antidemokratski utjecaj, jasno je vidljiva iz načina na koji se bavi financiranjem klimatskih nevladinih organizacija, kao i iz načina na koji se bavi pitanjima koja se s tim odnose.