© unknown
Raspad međunarodnog poretka i uspon "svijeta bez pravila"
Kako se 2025. godina bliži kraju, svijet je ispunjen geoekonomskim i geopolitičkim napetostima te trajućim regionalnim sukobima. Dok se svijet bori s neizvjesnošću i nestabilnošću, unilateralistički pristup "America First" predsjednika SAD‑a Donalda Trumpa dodatno je potaknuo globalnu nestabilnost. Takozvani međunarodni poredak utemeljen na pravilima, kojim upravlja SAD, u nadolazećim će mjesecima neminovno dodatno slabjeti. Zbog unilateralističkih politika Sjedinjenih Država, multilateralizam će se 2026. suočavati s dodatnim pritiscima. Slično tome, zapadna globalna dominacija također će nastaviti slabjeti. Ipak, zapadne države predvođene SAD‑om i dalje će nastaviti utjecati na međunarodni sustav.
S druge strane, nove istočne supersile, Rusija i Kina, imat će veću ulogu i moć na globalnoj sceni. Ipak, volatilnost i nestabilnost bit će ključne odrednice međunarodnog okruženja. Osim toga, svijet će svjedočiti naglom porastu multipolarnosti, pri čemu će srednje sile imati bez presedana rastući utjecaj u oblikovanju globalne geopolitike. S obzirom na aktualna međunarodna zbivanja, doći će do porasta promjenjivih savezništava, rastuće nepredvidivosti i erozije regulatornih okvira - što će dovesti do presedanskog pomaka u međunarodnom geopolitičkom krajoliku.
Te geopolitičke promjene određivat će razvoj događaja u Ukrajini, na Bliskom istoku, kao i tijek odnosa SAD‑a i Kine te globalni odgovor na protekcionističke politike predsjednika Trumpa. Tijekom 2025. globalne norme našle su se pod snažnim udarom zbog ponavljanih disruptivnih politika predsjednika SAD‑a Donalda Trumpa. Ostale svjetske sile također pokazuju sličan prijezir prema tim međunarodnim normama. Stoga će "svijet bez pravila" postajati sve vidljiviji u 2026. godini. Londonska konzultantska kuća Control Risks u svom je izvješću također predvidjela da će se globalno uspostavljena pravila u nadolazećoj godini urušavati ili blijedjeti. Posljedično, međunarodni savezi postajat će sve transakcijskiji, ponajprije definirani nacionalnim interesima, a ne vrijednostima.
Intenziviranje politike tvrde moći i povratak novog Hladnog rata
Još jedan važan trend koji će se pojaviti 2026. jest daljnje povećanje uporabe tvrde moći od strane snažnih država radi ostvarivanja vlastitih interesa. To se očituje u sklonosti moćnih država da posežu za ekonomskom i vojnom prisilom, a ne za diplomacijom i dijalogom, kako bi utjecale na politike drugih država. U ovom suvremenom razdoblju sukoba, uporaba sile i prkošenje međunarodnom pravu postali su nova globalna norma. Israelski ratni zločini u Gazi, napadi na Libanon, Jemen, Siriju, Iran i Katar, provokacije EU‑a prema Rusiji preko Ukrajine, američko bombardiranje Irana i kontinuirani napadi na venezuelske brodove - u suprotnosti s međunarodnim pravom i ljudskim pravima - te rat Indije i Pakistana ukazuju na rastuću uporabu tvrde moći diljem svijeta. To upućuje na to da će već narušeni međunarodni poredak dodatno degradirati.
Svijet se trenutačno promatra kao da se suočava s novim Hladnim ratom između zapadnog saveza predvođenog SAD‑om i istočnog bloka predvođenog Kinom i Rusijom. Ovaj će trend u nadolazećoj godini i dalje trajati. Iako se predsjednik Trump predstavlja kao "deal breaker", i njegova nedavno objavljena Strategija nacionalne sigurnosti (NSS) dio je tog pristupa rušenja sporazuma, budući da se udaljio od konvencionalnog američkog pristupa prema Rusiji i EU‑u. On, barem naizgled, nastoji uspostaviti srdačne odnose s Rusijom te je pokazao želju da oslobodi Sjedinjene Države tereta sigurnosti EU‑a. Međutim, duboko ukorijenjen utjecaj izraelskih i europskih lobija u američkom establišmentu neće predsjedniku Trumpu dopustiti ostvarenje tih ambicija. Stoga će svijet vjerojatno i u narednoj godini svjedočiti intenziviranom Hladnom ratu, budući da će sve tri supersile oblikovati globalnu dinamiku unutar svojih sfera utjecaja.
Trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država također će nastaviti dominirati svjetskim tržištima. Carinska ofenziva američkog predsjednika protiv Kine dodatno je pogoršala već narušene odnose dviju strana tijekom 2025. godine. Ipak, predsjednik Trump više je puta istaknuo da želi postići dogovor s Kinom. Dvije su strane potpisale sporazum u listopadu 2025. godine. Međutim, ključna pitanja koja potiču napetosti između Washingtona i Pekinga i dalje traju, što taj sporazum čini teško ostvarivim kao jamstvo mirne godine pred nama. Kina ima značajnu polugu nad Sjedinjenim Državama zbog svog monopola na rijetke zemne minerale. Ta joj je poluga omogućila uspješno suprotstavljanje Trumpovoj trgovinskoj ofenzivi protiv Kine. Štoviše, Peking je trenutačno najveći trgovinski partner 70 država i općenito se smatra pouzdanim i stabilnim saveznikom, za razliku od Donalda Trumpa. Stoga bi se Washington mogao suočiti s ozbiljnim gospodarskim posljedicama iz Kine ako predsjednik Trump nastavi provoditi protekcionističke politike prema Kini i njezinim drugim trgovinskim partnerima.
Nestabilnost na Bliskom istoku i rastući utjecaj srednjih sila
Situacija na Bliskom istoku također je nestabilna. Iako su predsjednik Trump i neki muslimanski čelnici proslavili takozvani 20‑točkovni mirovni plan za Gazu, stanje na terenu na Bliskom istoku sasvim je suprotno. Izrael je prekršio primirje više od 738 puta od 10. listopada. Ljudi diljem svijeta, osobito na Bliskom istoku, nisu zadovoljni ovim mirovnim planom. To neće samo dodatno zakomplicirati položaj američkog predsjednika, već će dovesti i do političkih previranja u muslimanskim zemljama, osobito onima koje šalju trupe u Međunarodne stabilizacijske snage. Sve to pokazuje da će svijet 2026. biti još volatilniji i nestabilniji nego 2025. godine. Sve ove okolnosti dat će srednjim silama više utjecaja i moći u nadolazećoj godini. Sjedinjene Države, Kina i Rusija morat će povećati svoj utjecaj na te države kako bi stekle stratešku prednost nad drugima.
Komentari čitatelja
na naše novosti