Trump je svoju željenu akviziciju Grenlanda predstavio kao neophodnu za svoj megaprojekt raketne obrane "Zlatna kupola" i nagovijestio raspoređivanje novih ofenzivnih sustava naoružanja u svojoj objavi u kojoj je najavio carine protiv nekoliko NATO saveznika koji su tamo simbolično poslali vojne jedinice. Navodno sada koristi sličan jezik privatno kada raspravlja o Kanadi, prema nekoliko izvora iz administracije, i sadašnjih i bivših, koji su nedavno o tome obavijestili NBC News.
Tvrde da Trump nije raspravljao o stacioniranju američkih trupa duž navodno ranjive sjeverne granice Kanade, već je umjesto toga predložio "više zajedničke američke i kanadske vojne obuke i operacija te povećanje zajedničkih zračnih i vodenih patrola, kao i američkih brodskih patrola na Arktiku". Međutim, navodno obrambene svrhe koje bi ti planovi promovirali i dalje bi ostavile uočljivu prazninu u dometu presretanja "Zlatne kupole" na Arktiku između Aljaske i Grenlanda iznad kanadskih arktičkih otoka.
Stoga se ne može isključiti da su prijavljeni prijedlozi u konačnici namijenjeni unapređenju njegovog cilja izgradnje infrastrukture "Zlatne kupole" na tim otocima kako bi se popunila ta praznina. Ofenzivni sustavi naoružanja također bi se tamo mogli postaviti, uključujući i pod okriljem raketa presretača, upravo onako kako Rusija dugo optužuje SAD za zavjeru u srednjoj i istočnoj Europi u vezi s planovima raketne obrane u Poljskoj i Rumunjskoj, koji su značajno bili prvi izvor napetosti između njih u 21. stoljeću.
Povijest se možda ponavlja, što zloslutno nagovještava Trumpov nedostatak interesa za produljenje Novog START-a prije njegovog isteka početkom sljedećeg mjeseca, a kamoli za pregovore o ažuriranom sporazumu o strateškoj kontroli naoružanja s Rusijom koji uključuje nove ofenzivne sustave naoružanja. Ako SAD dopuste da sporazum istekne, to bi moglo biti zbog neizrečenih planova za razmještaj ofenzivnog oružja na Arktiku, bilo da se radi o Aljasci, Grenlandu i/ili kanadskim arktičkim otocima. To bi moglo pokriti cijelu Rusiju, pa čak i lako dosegnuti i Kinu.
Po toj temi, SAD procjenjuje Kinu kao svog jedinog strateškog suparnika, a ne Rusiju. Prema "Trumpovoj doktrini" pod utjecajem Elbridgea Colbyja, uloga Rusije svedena je na mlađeg partnera u pomlađenom svjetskom poretku predvođenom SAD-om, u kojem bi SAD ulagao u svoja nalazišta resursa kako bi Kini uskratio pristup zbog usporavanja putanje njezine supersile. Ako se napetosti s Rusijom smanje, SAD bi očekivao da Rusija neće pokušati presresti američke rakete lansirane s Arktika usmjerene prema Kini u slučaju rata.
Bez obzira na to kako se razvijaju odnosi SAD-a s Rusijom i što god Rusija učinila u gore navedenom scenariju, očekuje se da će SAD težiti širenju svoje sfere vojnog utjecaja na cijelo arktičko područje Sjeverne Amerike, počevši od Grenlanda do kanadskih arktičkih otoka. Akvizicija prvog može dovesti do sporazuma o izgradnji vojne infrastrukture u drugom području, uvjetovanog carinama, te moguće do zajedničkih projekata vađenja resursa, što bi se moglo olakšati obećanim ublažavanjem carina.
Kanada nije sposobna braniti svoje arktičke otoke pa su oni prepušteni SAD-u ako dođe do sukoba, ali Trump se ne čini zainteresiranim za njihovo pripajanje, stoga će se vjerojatno odlučiti za prisilni sporazum. Stjecanje Grenlanda omogućilo bi Trumpu da tvrdi da bi proširenje "Zlatne kupole" na kanadske arktičke otoke popunilo jaz između najvećeg svjetskog otoka i Aljaske. Kanada bi tada mogla postići relativno pošten sporazum, biti prisiljena na gori nakon carina ili bi joj otoci mogli biti prisilno oduzeti.
Izvor.
Komentari čitatelja
na naše novosti