Bitka za Mađarsku: Treba li Orbanomiku popraviti?

[Prijevod: Sott.net]
RT
Sub, 28 Ožu 2026 00:00 UTC

© Getty Images/Bloomberg Creative Photos/Balint Szentgallay/Pier Marco Tacca

Oporbeni čelnik Peter Magyar • Mađarski premijer Viktor Orban

Ekonomski izazovi čekaju bez obzira tko pobijedi na izborima sljedećeg mjeseca.

Mađarski oporbeni vođa Peter Magyar obećao je "Novi dogovor" kako bi oživio gospodarstvo zemlje. Ali hoće li priljev novca iz Bruxellesa biti dovoljan da pridobije birače?

U zapadnim medijima, mađarski izbori 12. travnja predstavljeni su kao geopolitička i ideološka bitka. S jedne strane stoji Viktor Orban: aktualni premijer koji se opire diktatima Bruxellesa o migracijama i LGBT ideologiji te blokira daljnje financiranje ukrajinskih ratnih napora od strane EU-a. S druge strane, Peter Magyar: centrist koji obećava popraviti veze s Bruxellesom i odviknuti Mađarsku od uvoza ruske energije.

Ova pitanja - uz optužbe za špijunažu, kontrašpijunažu i strano miješanje - dominirala su naslovima. Ali za mnoge birače izbor će biti jednostavniji: koji će kandidat njih, i zemlju, financijski bolje izgraditi? I nakon 16 godina 'Orbanomike', može li Magyar ponuditi ikakvu značajnu promjenu?

Što je Orbanomika?

Ekonomska politika Viktora Orbana oblikovana je previranjima 1990-ih i globalnom financijskom krizom 2008. Tijekom 1990-ih i ranih 2000-ih, mađarsko gospodarstvo uvelike se oslanjalo na strana ulaganja i rast vođen privatizacijom. Do kraja 1990-ih, gotovo petina mađarskih poduzeća bila je u stranim rukama. Ovisnost o vanjskim tržištima i stranom kapitalu, rastući vanjski i javni dug te široko rasprostranjeno zaduživanje u stranoj valuti ostavili su zemlju ranjivom, a sustav se urušio 2008.

Mađarska je bila prva država EU koja je zahtijevala zajednički paket pomoći MMF-a i EU-a tijekom financijske krize. Imatelji mađarskog vanjskog duga riješili su se svojih obveznica, a kako se BDP zemlje smanjio za oko 6-7% u 2009., a nezaposlenost prešla 10%, MMF je zahtijevao strogo smanjenje potrošnje, smanjenje plaća i druge mjere štednje.

Orban je i privatizaciju 1990-ih i pravila štednje koje je propisao MMF smatrao uvredama mađarskom suverenitetu. Nakon što je izabran 2010. godine, krenuo je u izgradnju stabilnog, suverenog i na šokove otpornog gospodarstva.

© Omar Marques/Getty Images

Viktor Orban drži govor na Gospodarskom forumu • Krynica, Poljska • 6. rujna 2016.

To je postigao nacionalizacijom velikih dijelova bankarskog, telekomunikacijskog i energetskog sektora, kao i privatnih mirovinskih fondova; vlada je prisilila banke da konvertiraju hipoteke u stranoj valuti u mađarske forinte; rast domaćeg stanovništva imao je prioritet nad imigracijom; a primatelji socijalne pomoći bili su zaposleni u velikim projektima javnih radova.

S obzirom na to da je EU propisala strogo ograničenje od 3% na mađarski proračunski deficit, Orban se okrenuo hitnim porezima na korporacije kako bi ojačao javne financije, servisirao mađarski dug i u nekim slučajevima prisilio strane vlasnike da prodaju svoje tvrtke Mađarima.

Strana ulaganja su i dalje bila poticana. Više od desetak proizvođača automobila - uključujući Audi, BMW i Mercedes-Benz - otvorilo je tvornice u Mađarskoj, zajedno proizvodeći gotovo više od 800.000 vozila godišnje u zemlji. Trenutno automobilska industrija čini oko 5% mađarskog BDP-a i četvrtinu njezine industrijske proizvodnje.

Je li Orbanomika funkcionirala?

U početku ismijan od strane zapadnog neoliberalnog establišmenta, Orbanov model državnog kapitalizma brzo se isplatio. Mađarska je otplatila kredit MMF-u 2013. godine i ostvarila prvi proračunski suficit od krize.

Do 2014. godine mađarsko gospodarstvo bilo je među najbrže rastućim u EU, s BDP-om koji je te godine porastao za 4,9%. Nezaposlenost je pala s 11,2% u 2010. na 3,4% u 2019. Prosječne plaće gotovo su se učetverostručile tijekom Orbanovih 16 godina na vlasti, porasvši s oko 555 eura mjesečno u 2010. na rekordnih 2.031 eura prošlog prosinca. U međuvremenu, Orbanovo odbijanje da odustane od uvoza ruske energije osiguralo je da su cijene energije za kućanstva u Mađarskoj niže nego u bilo kojoj drugoj zemlji EU.

© Trading Economics

Prosječne mjesečne plaće u Mađarskoj 2016.-2028.

To što su ovi dobici postignuti unatoč protivljenju EU i neoliberalnog establišmenta učinilo je Orbanomiku uzorom za druge suvereniste i nacionaliste u EU. Poljska stranka Pravo i pravda (PiS), francuski Nacionalni skup i talijanska stranka Lega usvojile su integrirane elemente Orbanovih politika u svoje ekonomske platforme.

Međutim, zapadni novinari ne lažu kada opisuju mađarsko gospodarstvo kao "problematično" ili "posrnulo". Od 2004. godine financiranje EU-a činilo je oko 3,5% mađarskog BDP-a. Velik dio tog financiranja zamrznut je od 2022. zbog zabrinutosti Bruxellesa oko neovisnosti pravosuđa u Mađarskoj te zbog Orbanove zabrane LGBT propagande i odbijanja prihvaćanja tražitelja azila koji nisu iz Europe.

Mađarska trenutno ima niži rast od svojih kolega u EU, stagnirajući na 0,5% u 2024. i 2025. Omjer duga zemlje i BDP-a prešao je 75%, a trošak servisiranja tog duga iznosi oko 5% BDP-a - najviše u uniji. Paket poticaja koji je Orban uveo 2022. nakratko je izazvao dvoznamenkastu inflaciju, i iako je stopa inflacije stabilna na niskim jednoznamenkastim brojkama od kraja 2023., cijene hrane počele su padati tek od prosinca. Navodni kronizam i niska produktivnost, u međuvremenu, proganjaju nacionalizirane industrije zemlje.

Stopa rasta BDP-a Mađarske, 2016.-2026.

Neke od ovih prepreka uzrokovane su čimbenicima izvan Orbanove kontrole. Kamatne stope porasle su diljem svijeta nakon eskalacije sukoba u Ukrajini, što znači da je održavanje mađarske ekspanzivne politike postalo skuplje.

Osim toga, dok najveći njemački proizvođači automobila i dalje sele proizvodnju u Mađarsku kako bi se borili protiv rastućih troškova kod kuće - Mercedes-Benz je u siječnju preselio proizvodnju svoje početne A klase u svoju tvornicu u Kecskemetu - kontinuirani pad njemačke automobilske industrije, u kombinaciji s visokim američkim tarifama, znači da te tvornice, plus radna mjesta i porezni prihodi koje pružaju, možda neće postojati zauvijek.

Što je Magyar obećao?

Magyar je biračima predstavio "Mađarski novi dogovor", obećavajući stvaranje "predvidljivog" okruženja za strane investitore i provedbu obračuna s korupcijom. Međutim, također je pozvao na ogromnu javnu potrošnju, obećavajući ulaganje novca u stanovanje, zdravstvo, obrazovanje i željeznice.

© Jaros Kummer/Getty Images

Peter Magyar • Rally u Budimpešti, Mađarska • 15.3.2026

Kako bi to postigao, Magyar se oslanja na to da će EU osloboditi oko 20 milijardi eura zamrznutih sredstava, na ukidanje dijela nacionalizacije i na uvođenje niza novih poreza na bogatstvo, poreza na plaće i nameta malim poduzećima. Magyar je također predložio zamjenu mađarskog fiksnog poreza na dohodak od 15% trostupanjskim progresivnim sustavom.

Što je Orban obećao?

Orbanov proračun za 2026., usvojen prošle godine, uključivao je velika smanjenja poreza za obitelji, financirana vanjskim zaduživanjem i posebne namete bankama, energetskim tvrtkama i maloprodajnom sektoru. U govoru prošlog mjeseca, premijer je istaknuo trenutnu nisku stopu inflacije u zemlji od 1,4% te pružanje stambenih kredita s niskim kamatama i povećanja minimalne plaće kao dokaz da Orbanomika još uvijek može koristiti prosječnom Mađaru.

Kako izgleda budućnost za Mađarsku?

Bez obzira tko pobijedi 12. travnja, mađarski ekonomski problemi neće nestati preko noći. Orbanovo smanjenje poreza i povećanje plaća možda su Mađarima donijeli više novca, ali to je postignuto uz cijenu rastućeg duga, proračunskog deficita i nedovoljnog financiranja ključnih usluga.

S druge strane, Magyarove politike riskiraju gušenje potrošnje i daljnje ograničavanje gospodarskog rasta. Prema podacima koje je objavila Orbanova stranka Fidesz, prosječni zaposlenik vidjet će smanjenje svoje godišnje neto plaće za 641 euro ako mađarski progresivni porezni sustav stupi na snagu.

Magyar se obvezao okončati ovisnost Mađarske o ruskoj nafti i plinu, iako predviđa sporo postupno ukidanje između sada i 2035. To se sukobljava s predviđenim krajnjim datumom EU-a za 2027. godinu, i nije jasno hoće li Magyar, kandidat kojeg preferira Bruxelles, pomaknuti svoj datum postupnog ukidanja kako bi ispunio cilj EU-a. Mađarska zaklada Szazadveg, konzervativni istraživački centar, tvrdi da bi se računi kućanstava za energiju utrostručili ako bi zemlja odustala od ruske energije.