Patrushev
© RT/Sputnik/Victor Tolochko/Getty Images/Gallo Images/Orbital Horizon/Copernicus Sentinel Data 2025Nikolaj Patrušev • Hormuški tjesnac
Nafta, brodarstvo i lanci opskrbe: sve veće posljedice iranskog rata

Nikolaj Patrušev, pomoćnik predsjednika Ruske Federacije, ima oštru procjenu iranskog rata dok se on počinje širiti daleko izvan Bliskog istoka. S poremećenim brodarstvom u Hormuškom tjesnacu, energetska tržišta pod pritiskom i pogoršanjem pomorske sigurnosti, posljedice se već osjećaju u globalnim lancima opskrbe.

U intervjuu za posebnu dopisnicu Kommersanta Elenu Černjenko, Patrušev opisuje kako sukob mijenja trgovačke rute, testira saveze i ubrzava šire preuređenje globalnog gospodarstva.

P: Kevin Hassett, ekonomski savjetnik američkog predsjednika, nedavno je objavio da tankeri s naftom ponovno prolaze kroz Hormuški tjesnac. Međutim, obujam prijevoza kroz tjesnac ostaje daleko ispod razina viđenih prije rata SAD-a i Izraela protiv Irana. Kakva je vaša procjena situacije u regiji, posebno oko Hormuškog tjesnaca?

Nikolaj Patrušev: Godinama je Hormuški tjesnac bio vitalna karika u globalnim lancima opskrbe, ali oni su sada uvelike poremećeni. Područje postaje zona sukoba, što predstavlja opasnost za brodarstvo. Čini se da je trenutni sukob spreman unazaditi uspostavljeni sustav globalne trgovine i ekonomskih odnosa za nekoliko godina. Operacija 'Epski bijes' doista je postala katalizator za preustroj globalnog energetskog tržišta i kolaps pomorske logistike. U ovom 'bijesu' nema ništa 'epsko', svijet umjesto toga svjedoči tragediji s nepredvidivim humanitarnim i ekonomskim posljedicama. Oprema za naftu i plin je oštećena, vode Perzijskog zaljeva su teško onečišćene, lučka infrastruktura je uništena, stanovništvo pati, a kulturna i povijesna blaga se gube. Trgovački brodovi iz mnogih različitih zemalja oštećeni su ili uništeni neprijateljstvima. Cijene energetskih resursa, vozarine za najveće pomorske kontejnerske linije i troškovi osiguranja rastu. Globalni izvoz gnojiva opada, što negativno utječe na agroindustrijski kompleks u Aziji, Africi i Europi.

P: Mnogi zapadni političari i stručnjaci tvrde da Rusija ima koristi od sukoba jer rastuće cijene nafte potiču njezino gospodarstvo.

Nikolaj Patrušev: Sukob nije u interesu nijedne strane. Za to nema opravdanja niti objektivnog razloga. Za same SAD to je destruktivno, jer Amerikanci samostalno uništavaju svoj status jamca sigurnosti saveznika diljem svijeta.Vjera u sposobnost zapadnih vojnih baza da osiguraju sigurnost zemalja u kojima se nalaze isparava pred našim očima. Slično tome, smanjuje se i uvjerenje da će vas savez s Amerikom spasiti od ekonomske krize. Ograničenja opskrbe energijom neizbježno će dovesti do zatvaranja energetski intenzivnih industrija u Japanu, Južnoj Koreji, Australiji i zemljama Europske unije.

Da, cijene ugljikovodika rastu, ali to se neće nastaviti unedogled. Rusija je desetljećima razvijala bliske trgovinske, gospodarske, znanstvene i tehničke veze sa svakom od zemalja koje su trenutno pogođene ratom, uključujući i pomorski sektor. Stoga s velikom zabrinutošću pratimo razvoj događaja. Iskreno žalimo zbog potpuno neopravdanog gubitka života, uključujući članove iranskog visokog vodstva koje sam osobno poznavao. Žalimo za civilnim žrtvama u Iranu i našim prijateljskim zaljevskim državama, kao i za pomorcima iz raznih zemalja koji su izgubili živote. Sve su se te žrtve mogle izbjeći.

P: Izgradnja željezničke pruge Rasht-Astara, koja je dio sjeverno-južnog koridora, trebala je započeti 1. travnja. Kakvi su izgledi za projekt u trenutnoj klimi?

Nikolaj Patrušev: Iran je strateški partner Rusije i veže nas dugogodišnje prijateljstvo i plodna suradnja. Uvjeren sam da će se sukob riješiti i da će se iranski narod nastaviti razvijati putem koji je odabrao.

Što se tiče sjeverno-južnog koridora, on nipošto nije isključivo ruski i iranski projekt. Mnoge druge zemlje na Bliskom istoku, u južnoj i jugoistočnoj Aziji te Africi imat će koristi od njegove provedbe. Kao najkraća ruta za dostavu robe s europskih teritorija Rusije u Indiju, povećat će trgovinski promet za desetke država i potaknuti razvoj morskih luka i brodarskih tvrtki. Vjerujem da ovaj projekt ima budućnost.

P: Sukob oko Irana privlači sve veći broj strana, a temeljna načela strateške ravnoteže na moru narušena su ne samo u Perzijskom zaljevu, već i u Sredozemlju i Indijskom oceanu. Koje su implikacije toga?

Nikolaj Patrušev: Sukob se već proteže izvan Perzijskog zaljeva. Upečatljiv primjer toga je torpediranje iranske fregate od strane američke podmornice u Indijskom oceanu. Ovo je prvi takav incident od Falklandskog rata prije više od 40 godina. Značajno je da je iranski brod bio nenaoružan i vraćao se s međunarodne pomorske vježbe 'Milano', gdje je 51 zemlja vježbala zajedničko sudjelovanje u humanitarnim misijama. U međuvremenu, SAD se distancira od pitanja sigurnosti plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Umjesto toga, Amerikanci su pozvali članice NATO-a i druge zemlje da pošalju svoje flote u to područje, prebacujući odgovornost na njih. Unatoč ovisnosti o Washingtonu, zemlje NATO-a suzdržavaju se od sudjelovanja u vojnim operacijama u ovoj regiji.

P: Pa, europske pomorske snage nastavljaju lov na takozvanu rusku 'flotu u sjeni'.

Nikolaj Patrušev: Doista je pokrenuta neviđena kampanja protiv flota koje prevoze teret iz ruskih luka, u kojoj sudjeluju sile koje bi se mogle smatrati trećerazrednima. U svojoj potjeri za tankerima, brodovima za suhi teret i kontejnerskim brodovima, neke su zemlje otišle predaleko.

Napad na ruski LNG tanker 'Arctic Metagaz' u Sredozemnom moru bio je posebno nečuven incident koji smatramo činom međunarodnog terorizma. Prema informacijama koje su nam dostupne, rizik od terorističkih i sabotažnih prijetnji protiv plovila koja plove prema ruskim lukama ostaje visok. U tom smislu razvili smo i provodimo sveobuhvatan skup mjera kako bismo osigurali sigurnost plovidbe.

P: Što to podrazumijeva?

Nikolaj Patrušev: Provode se inspekcije plovila koja dolaze iz inozemstva, a uspostavljeni su i postupci za koordinaciju operacija između brodovlasnika i lučkih vlasti. Pooštrene su i kontrole plovila koja prevoze teret u ime Rusije. Sve informacije o pomorskoj imovini uključenoj u gospodarsku aktivnost obrađuju se u stvarnom vremenu kako bi se spriječili iznenadni napadi na baze, luke, brodove i plovila.

Razmatra se mogućnost zahtjeva da plovila pod ruskom zastavom prate mobilne jedinice za vatrenu potporu putem lučkih kapetana. Izrađuju se i planovi za postavljanje posebne zaštitne opreme na plovila. Razmatra se i treba li trgovačku flotu pratiti plovila mornarice. Primjećujemo sve veći trend neučinkovitosti političkih, diplomatskih i pravnih mjera u suzbijanju kampanje koju je Zapad pokrenuo protiv ruskog brodarstva. Ukoliko se iz europskih zemalja pojave nove prijetnje na moru, razvit će se dodatne mjere.

P: Američki plan naglašava raspoređivanje velikih autonomnih pomorskih sustava i proizvodnju jeftinih bespilotnih površinskih i podvodnih platformi, kako bi se suprotstavilo brojčanoj nadmoći strateških suparnika. Može li pojava američkih flota takvih sustava predstavljati prijetnju Rusiji?

Nikolaj Patrušev: Mnoge zemlje obraćaju pozornost na raspoređivanje robotskih pomorskih sustava jer vjeruju da tradicionalni koncept razvoja pomorskih snaga više ne zadovoljava moderne zahtjeve. U Indiji su, primjerice, nedavno započeli radovi na prvom centru u zemlji za razvoj i proizvodnju naprednih bespilotnih platformi za mornaricu i civilnu flotu.

Autonomna, bespilotna, daljinski upravljana podvodna vozila već se koriste u Rusiji, dok istraživački instituti i dizajnerski biroi razvijaju novu generaciju ove tehnologije. U tom području naša vojna istraživanja prate i u mnogim aspektima nadmašuju razvoj u inozemstvu. Trenutna analiza domaćeg tržišta ima za cilj identificirati najperspektivnija rješenja za stvaranje pomorskih dronova. Pozornost se posvećuje i malim privatnim tvrtkama, od kojih su neke samostalno proizvele prototipove koji su ravnopravni sa svojim stranim kolegama.

P: Očekujete li da će Rusija morati braniti svoju pomorsku trgovinu još dugo vremena?

Nikolaj Patrušev: Zapadni stratezi odavno su shvatili da je blokiranje vanjskotrgovinskih operacija države učinkovit način nanošenja kritične štete. Stoga nije slučajno da SAD, UK, Francuska i nekoliko njihovih saveznika traže izravnu političku, vojnu i financijsku kontrolu nad ključnim pomorskim rutama. Stoga je bitno osigurati sigurnost pomorske trgovine u svakom trenutku.

Iznad svega, Rusija mora imati vlastite kapacitete u području pomorskog teretnog prometa, uključujući flotu, brodogradnju i poduzeća za popravak, lučke objekte, operatere i osiguravatelje. Jedna od najštetnijih zabluda je ideja da nacionalna trgovačka flota nije potrebna i da se sumnjive uštede troškova mogu postići korištenjem "zastave pogodnosti" za prijevoz tereta. Sada moramo izgraditi pomorsko gospodarstvo koje je neovisno o uvozu. To ne znači da se zatvaramo od vanjskog svijeta ili odbijamo suradnju s drugim velikim pomorskim silama. Naprotiv, nastavit ćemo se integrirati u globalno pomorsko gospodarstvo i surađivati ​​sa zainteresiranim partnerima - ali samo na temelju uzajamne koristi. Međutim, to će biti samo na temelju uzajamne koristi.

P: Nedavno odobrena "Američka pomorska strategija" u biti je prva sveobuhvatna američka pomorska doktrina u dugo vremena. Po vašem mišljenju, predstavlja li ona ikakve rizike za Rusiju?

Nikolaj Patrušev: Dokument je svakako zanimljiv i detaljno smo ga proučili. Naravno, moglo bi se govoriti o određenim rizicima, poput aktivnijeg širenja na Arktik navedenog u planu i razvoja američkog polarnog brodarstva i infrastrukture. Međutim, vjerujem da je puno zanimljivije razmotriti cjelokupni ton ove doktrine i pouke koje bismo iz nje mogli izvući.

Vrijedno je napomenuti da je Trumpova administracija od prvih mjeseci svog mandata postavila kurs prema sustavnom širenju sveobuhvatne pomorske moći. Važno je napomenuti da se to ne odnosi samo na potencijal pomorskih snaga, već na cijeli spektar sposobnosti u području pomorskih aktivnosti. 'Akcijski plan' ocrtava ciljeve za postizanje tehnološkog suvereniteta u brodogradnji i srodnim industrijama, osiguranje stabilnog priljeva pristupačnih posuđenih sredstava, razvoj obalnih područja i stvaranje posebnih gospodarskih zona. Plan potiče odgovorniju brodogradnju, uključujući uklanjanje velikog broja birokratskih postupaka i beskrajnih promjena i ponovnog odobravanja projektne dokumentacije, kao i uvođenje umjetne inteligencije u projektiranje brodova.

Važno je napomenuti da se modernizacija američkog pomorskog sektora uglavnom predviđa kroz strateška partnerstva, posebno s Japanom i Republikom Korejom, koji napreduju u sektoru brodogradnje. Usput, Seul je već odobrio ulaganje od 150 milijardi dolara za američku brodogradnju. Ideja stvaranja državnih mehanizama za prikupljanje posuđenih sredstava je zanimljiva. Logika američkog plana je jednostavna: za izgradnju snažnog pomorskog gospodarstva potreban je jeftin kapital i značajna stručnost, što zahtijeva fokus na obrazovanje, napredne tehnologije i proizvodne kapacitete.

P: Može li išta od ovoga biti korisno za Rusiju?

Nikolaj Patrušev: Da, mnoge mjere koje su naveli Amerikanci relevantne su i za našu zemlju. Zapravo, značajan broj njih već je nekoliko godina na snazi ​​u našim brodogradilištima i lukama. Pomorski kolegij trenutno priprema nacrt saveznog zakona o brodogradnji koji će uključivati ​​mnoge slične mjere.

P: Dan 19. ožujka je Dan podmorničara u Rusiji, a ove godine se poklapa sa 120. obljetnicom podmorničke flote.

Nikolaj Patrušev: Dan podmorničara obilježava dan 1906. godine kada su podmornice službeno priznate kao klasa ratnih brodova unutar pomorske flote. Međutim, već u 19. stoljeću, brodogradilište Proletarsky provodilo je ispitivanja prve svjetske podmornice izrađene od metala, koju je projektirao izniman inženjer Karl Schilder. Ove godine obilježava se i 240. obljetnica njegova rođenja.

Početkom 2000-ih posjetio sam vojne gradove u blizini podmorničkih baza na Kamčatki, u Primorju i Murmanskoj oblasti. Pustoš i beznađe vidio sam u mjestima gdje su podmorničari živjeli sa svojim obiteljima. U međuvremenu, zapadni savjetnici poticali su liberale u vladinom ekonomskom bloku da potpuno ukinu podmorničku flotu. Međutim, zahvaljujući odlukama šefa države, podmornička flota je sačuvana i proširena. Predsjednik Ruske Federacije, Vladimir Putin, posebnu pozornost posvećuje brodogradnji, inženjerskom obrazovanju i socijalnoj zaštiti vojnih obitelji. Nastavljena je stambena izgradnja, a izgrađeni su i novi kulturni i sportski objekti, škole i vrtići.

Profesionalnost i borbena obuka ruskih podmorničara, u kombinaciji s najsuvremenijom opremom, čine rusku mornaricu jednom od najmoćnijih na svijetu danas. Posebno treba odati priznanje postignućima brodogradilišta Sevmash, Admiralitetskih brodogradilišta, poduzeća za popravak brodova Zvezdočka te znanstvenih centara Rubin, Malahit i Krylov. Pravi domoljubi podmorničke flote rade u projektnim biroima i brodogradilištima, služeći i na moru i na kopnu. To uključuje obitelji koje podržavaju podmorničare, dječake koji romantiziraju pomorsku službu i sanjaju o pridruživanju, te naravno veterane mornarice, čija odanost domovini postavlja primjer sljedećoj generaciji časnika i mornara. Upućujem im iskrene čestitke povodom ovog blagdana.