© UnknownRuski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov
Govoreći na konferenciji za novinare u Pekingu u srijedu, nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Lavrov je ustvrdio da je Moskva spremna pomoći u rješavanju pitanja oko iranskog nuklearnog programa.
Ponovio je stav da "svaka zemlja ima pravo obogaćivati uran isključivo u miroljubive svrhe", pravo koje je potvrdio da se proteže i na Islamsku Republiku.
"Rusija će prihvatiti svaku odluku koja odgovara iranskoj strani" unutar tih "legitimnih prava", izjavio je Lavrov, ističući spremnost Moskve da igra ulogu u svakom potencijalnom rješenju u vezi s obogaćenim uranijem.
Iznio je moguće doprinose, uključujući preradu visoko obogaćenog uranija u gorivo za nuklearne elektrane ili prijenos određenih količina Rusiji na skladištenje, a sve uz poštivanje iranskog prava na civilnu nuklearnu energiju.
Lavrov je rekao da će Rusija prihvatiti svaku odluku Irana u vezi s obogaćenim uranijem, napominjući da je o tom pitanju razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i s američkim, izraelskim i iranskim predstavnicima, te da se ta tema više puta pojavila u kontaktima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Visoki ruski diplomat naglasio je da Iran nikada nije nastojao militarizirati svoj nuklearni program te da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nije pronašla dokaze o preusmjeravanju u vojne svrhe.
Podsjetio je na aktivnu ulogu Moskve u nuklearnom sporazumu iz 2015., posebno u upravljanju iranskim obogaćenim uranijem.
Također je kritizirao europske nacije zbog toga što nisu osudile povlačenje Washingtona iz sporazuma, dok su istovremeno zahtijevale daljnje pridržavanje Teherana.
Izjave dolaze usred značajnih regionalnih napetosti, uključujući nedavnu američku blokadu iranskih luka i tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da je rješenje neizbježno.
Ključni spor oko obogaćivanja uranija i dalje postoji, a SAD zahtijevaju "nulto obogaćivanje", dok Iran zadržava svoje pravo na obogaćivanje za civilnu upotrebu.
Lavrov je također situaciju u zapadnoj Aziji okarakterizirao kao složeni "krizni čvor" koji je teško riješiti jednostavnim sredstvima.
Tvrdio je da su iranske akcije, poput blokiranja Hormuškog tjesnaca, izravna posljedica percipirane agresije Sjedinjenih Država i Izraela.
"Moji prijatelji iz arapskih država [Perzijskog] zaljeva i ja redovito razgovaramo... i oni ne mogu prigovoriti tezi... da bi Iran poduzeo neke korake... da nije bilo agresije Washingtona i Izraela", izjavio je Lavrov.dodajući da se arapske kolege slažu s ovom procjenom.
Nadalje je istaknuo da je Rusija spremna opskrbljivati energetskim resursima Kinu i druge zemlje pogođene krizom, podsjećajući na prethodne rasprave o tom pitanju.
Lavrov je kritizirao agresivnu kampanju određenih zemalja usmjerenu na uništenje Irana, referirajući se na raniju neprijateljsku izjavu Trumpa.
Naglašavajući diplomatski pristup Rusije, Lavrov je inzistirao na tome da se pregovori između Irana i SAD-a, koji su započeli u Pakistanu, nastave.
Potvrdio je da Moskva i Peking podržavaju realne i zakonite ciljeve te da su spremni pomoći u tim razgovorima u raznim vanjskim formatima.
Dana 28. veljače, Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su veliki i ničim izazvani rat protiv Irana, ubivši vođu Islamske revolucije ajatolaha Seyyeda Alija Hamneija i nekoliko visokorangiranih vojnih zapovjednika.
Kao odgovor, iranske oružane snage izvele su niz odmazde raketnim i bespilotnim operacijama protiv američke i izraelske vojne imovine tijekom više od 40 dana, što je rezultiralo značajnom štetom.
Dvotjedno primirje postignuto je 8. travnja, nakon čega su uslijedili pregovori u Islamabadu, gdje je Iran predložio plan od deset točaka kojim se traži povlačenje američkih trupa i ukidanje sankcija.
Unatoč 21 satu intenzivnih rasprava, pregovori su završili bez sporazuma, a Iran je kao razlog naveo nedostatak povjerenja u američke obveze.
Trump je kasnije najavio pomorsku blokadu Hormuškog tjesnaca s ciljem presretanja plovila koja su platila putarinu Iranu. Američka vojska priopćila je da će blokada započeti u ponedjeljak u 14:00 GMT, što je dodatno eskaliralo situaciju.
Komentari čitatelja
na naše novosti