mateo
© Emanuele Cremaschi / Getty ImagesZamjenik talijanske premijerke Matteo Salvini na skupu u Milanu, 18. travnja 2026.
Dok se Europa guši u cijenama energenata koje rastu do neba, talijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini lansirao je političku bombu koja bi mogla rasturiti zelene snove Bruxellesa. Njegova poruka je krajnje jasna i britka: skinite sankcije s ruskih energenata jer je ovo više nije ideologija, nego goli opstanak.

Salvini je to rekao na skupu Patriots for Europe u Milanu, a njegov je govor odjeknuo poput hladnog tuša za sve one koji još uvijek misle da se Europa može odreći ruskog plina i nafte bez posljedica. On je ustvrdio da su pravila pakta o stabilnosti i rastu te zeleni dogovor postali čudovište koje koči talijansku ekonomiju. Jednostavno je, tvrdi Salvini, treba suspendirati ta pravila i novac Talijana usmjeriti prema Talijanima koji su u problemima.

Rat na Bliskom istoku dodatno je zapalio ionako napetu situaciju. Blokada u tjesnacu Hormuz, kroz koji prolazi gotovo 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, podigla je cijene crnog zlata za čak 70 posto od veljače. Tko će to platiti? Naravno, građani koji već sada jedva spajaju kraj s krajem, dok tvornice, škole i bolnice strepe za svaki idući dan.

Pritom se i sam SAD privremeno olabavio prema ruskim naftnim pošiljkama. Nakon što je Iran zatvorio Hormuz za neprijateljske brodove, Amerika je dopustila prodaju nafte koja je ukrcana prije 12. ožujka pa sve do 16. svibnja. Salvini ne ostavlja prostora za dvojbu. Ako Amerikanci to rade, pita se on, zašto Bruxelles ne bi učinio isto umjesto da gasi tvornice i ostavlja ljude na hladnom.

Salvini je kategorički odbacio svaku pomisao da je Europa u ratu s Rusijom. Njegov stav je jednostavan, a za mnoge provokativan. Treba se vratiti kupnji plina i nafte od svih na svijetu, uključujući Rusiju, jer nismo u ratu s tom zemljom. To je pragmatizam, a ne izdaja, poručuje on svojim biračima.

Pritom je normalno da se uvoz iz Rusije nastavi jer su energenti postali oružje koje Europa koristi protiv same sebe. Nijedna odluka ne smije se donositi s pozicije moralne panike, već s hladnom računicom koja štiti vlastite građane. A ta računica danas pokazuje da su europska gospodarstva na koljenima.

Podsjetimo, EU je u siječnju ove godine formalno odobrila plan da se do 2027. potpuno ukine ruski plin putem cjevovoda. No, Slovačka i Mađarska su se tome žestoko usprotivile. Slovački premijer Robert Fico je ustvrdio da je ta zabrana jasno kršenje svih načela na kojima počivaju ugovori EU. Mađarska je pak već u veljači pokrenula sudski postupak pred najvišim sudom Unije.

Salvini je svojim istupom samo potvrdio ono što mnogi u Europi misle, ali se boje reći na glas. Zelena tranzicija ne smije postati samoubilačka misija. I dok Bruxelles inzistira na ideološkoj čistoći, talijanski potpredsjednik vlade jasno je poručio da je dosta zatvaranja tvornica i napuštanja bolnica na milost i nemilost energetskoj krizi.

Ostaje pitanje hoće li se ostale članice EU usuditi stati uz njega ili će nastaviti gledati kako europska industrija odlazi u nepovrat. Jedno je sigurno, više nema skrivanja iza floskula. Ovo je trenutak istine za Europu, a odluka o ruskoj energiji postala je presudni test političke zrelosti i hrabrosti. Ili će Europa poslušati glas razuma ili će platiti cijenu koju si ne može priuštiti.