TTIP failure europe protests
© REUTERS/ Eric Vidal
Dok traju misteriozni pregovori između Brisela i Vašingtona, Evropljani sve više protestuju protiv usvajanja sporazuma za koji smatraju da neće doneti ništa dobro.

Duže od tri godine traju pregovori o Transatlantskom trgovinskom i investicionom partnerstvu (TTIP) između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, a detalji pregovora se čuvaju u najvećoj tajnosti. Taj dokument je odnedavno dostupan evroparlamentacima koji u takozvanim zaštićenim sobama mogu da se upoznaju sa njim.

Postoji veliki strah i kod mnogih političara i kod stanovništva EU, da će sporazumom velike korporacije, posebno američke, preuzeti kontrolu nad državama. Nedavno je objavljena informacija da ugovor daje mogućnost uticaja SAD na izradu zakona Evropske unije.

U Evropi, a naročito u Nemačkoj sve češće ljudi protestuju protiv usvajanja TTIP, jer smatraju da će sporazumom EU biti primorana da menja svoje zakone u skladu sa američkim i na taj način dozvoli uvoz i proizvodnju genetski modifikovanih organizama (GMO) i pesticida koji trenutno nisu dozvoljeni.


Portparoli Evropske komisije oštro su demantovali sve i ističu da se ovim sporazumom ukidaju birokratske procedure između EU i SAD i da to treba da donese Evropi dodatnih 150 milijardi, a SAD 120 milijardi prihoda i da sama ta razlika govori o prednostima ugovora za Evropu. Prema navodima nekih evropskih diplomata, sporazumom bi trebalo da bude olakšana trgovina između Evrope i Amerike, a samim tim i povećana mogućnost ekonomskog razvoja sa otvaranjem novih radnih mesta.

Naš poznati ekonomista Vladimir Gligorov smatra da su strahovi demonstranata preterani.
- Cilj je da obe strane budu na dobitku. Sporazum bi bilo teško postići i pogotovo sprovesti ukoliko bi bio nepovoljan po države Evropske unije. Reč je više o posledicama po pojedine sektore, gde bi konkurencija bila povećana. Ali kako je EU, ili bar njen centralni deo, industrijalizovanija od SAD, u izvozu robe bi EU dobro prošla - kaže Gligorov.
Kako kaže on, pregovori sporo traju jer je postizanje sporazuma unutar EU je "mnogo složenije i traži mnogo više vremena nego u SAD, mada nije izvesno kakva će biti trgovačka politika nove američke administracije."


Komentar: Cilj nije da "obje strane budu na dobitku" nego da elita profitira te geopolitički gledano TTIP se koristi kako bi se spriječila suradnja Rusije i EU.


- U jednom broju evropskih zemalja raste uticaj nacionalistickih i protekcionistickih stranaka i sindikata, kao uostalom i u Britaniji i SAD. Tu su sada i pregovori sa Britanijom o novom trgovackom sporazumu sa EU. Tako da to sve usporava pregovore - saopštio je on.
Gligorov smatra da kompanije neće preuzeti kontrolu nad državama.

Kao i kod svih medjunarodnih ugovora, oni se ne mogu menjati jednostanim odlukama. Tako da su korporacije zasticene od mera pojedinih zemalja koje nisu u skladu sa sporazumom. Ali to je jedan od razloga sto se ti sporazumi sklapaju, inace bi bili bespredmetni.

Što se tiče opasnosti od nametanja uvoza GMO, Gligorov je rekao da TTIP neće uticati na standarde koji imaju podršku u EU. Kako kaže, iako se trenutno pregovori vode u tajnosti, dogovoreni elementi sporazuma će se naći u javnoj raspravi.

Šta je sporno u TTIP?

Privatizacija
Svi javne javne službe biće podložne privatizaciji od strane najboljeg ponuđača. Američke bogate korporacije su u očiglednoj prednosti.

GMO
SAD teži da sporazumom evropske standarde o proizvodnji i uvozu hrane približi američkim, zbog čega postoji strah da će EU biti primorana da uvozi genetski modifikovanu hranu i pesticide koji su trenutno zabranjeni.

Privatnost

Postoji strah da će se pod maskom borbe protiv falsifikata, provući težnja za olakšanjem pristupa podacima, čime se krši privatnost.

Radni standard

Postoji je verovatnoća da će regulativa EU biti podvrgnuta američkim nižim radnim standardima i umanjenju značaja sindikata. Kritičari ugovora strahuju da će opasti broj radnih mesta u EU.

Demokratija

Moguće uvođenje ISDS mehanizma po kojem kompanije mogu da tuže državu zbog gubitaka izazvanih donošenjem nekog zakona. Vlada kao demokratski izabrana institucija time gubi značaj u odnosu na kompanije.