20. ožujka čelnica MMF-a, Christine Lagarde, izjavljuje kako je uključivanje kineskog yuana u SDR "pitanje vremena", dok Financial Times piše "kako bi odluka MMF-a da udovolji Pekingu mogla u prošlost otjerati britansku funtu i japanski yen".
Kina ovim zahtjevom želi poručiti da je sigurna u sebe i da želi mjesto koje joj pripada, a mnogi tvrde kako je, osim što je najveće svjetsko gospodarstvo, Peking posve sigurno nagomilao tolike zlatne rezerve da može diktirati uvjete i na globalnoj razini.
Međutim, stvarni volumen kineskih zlatnih rezervi je strogo čuvana tajna. Prema dijelu dostupnih podataka, oko kojih se usuđuju nagađati stručnjaci, kineske rezerve su manje u odnosu na veličinu gospodarstva i deviznih rezervi Kine. Međutim, u bilo koje vrijeme se ta brojka može promijeniti, a Kina naporno radi na tome.
Navodno da trenutno Peking ima samo 1,6% svojih deviznih rezervi u zlatu, kao što je 26. ožujka za Reuters izjavio generalni direktor odjela za Kinu Svjetskog vijeća za zlato (WGC), Roland Wang. Kao što je rekao, to je relativno malo u odnosu na razvijene zemlje, čak i za neke zemlje u razvoju. S njihove točke gledišta, idealan omjer, kako bi se diversificirali rizici, trebao bi oko 5%.
Međutim, u posljednjih dvanaest mjeseci je Kina kupila 561 tona zlata, što je 33% više nego u 2013. Peking je također do 20. ožujka zabilježio uvoz od 412 tona plemenitih metala, tvrdi Koos Jansen za portal Bullionstar.
Posljednji put je Kina službeno ažurirala statističke podatke o svojim zlatnim rezervama u travnju 2009. godine, te priopćila da ukupno posjeduje 1054 tone zlata. Dakle, 454 tone više nego 2003. godine, kada je poslala pretposljednje izvješće.
Od tada Peking neprestano kupuje i barem je udvostručio zlatne rezerve, tvrdi Jansen.
Unatoč činjenici da ne daje točne brojke, Peking ne skriva svoje "zlatne ambicije".
"Za Kinu strateška misija zlata leži u podršci internacionalizaciji yuana", za Sina Finance je u srpnju prošle godine izjavio Song Xin, predsjednik "Kineske udruge za zlato" (China Gold Association).
Očito kineski cilj nije daleko. Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, Christine Lagarde, potvrđuje da je uključivanje yuana među "osnovne valute" MMF-a samo "pitanje vremena", a Jansen tvrdi kako će se to dogoditi već tijekom ove godine.
Koos Jansen objašnjava da je od 2010. godne, kada je provedena posljednja prilagodba unutar MMF-a, kineska valuta napredovala. Isto tako, ako MMF odluči uključiti kineski yuan u porftelj SDR-a, napokon će se morati javno obznaniti stvarna količina zlata koju posjeduje Peking. Do tada možemo samo nagađati, ali je teško povjerovati da Peking blefira i da je krenuo u ovaj ambiciozni projekt intrenacionalizacije svoje valute s polupraznim trezorima.
Komentar: Kina priprema šah-mat američkom dolaru i najavljuje yuan kao novu svjetsku valutu