Sirijska vojska nakon velike ofanzive praktično u potpunosti je oslobodila Dejr el Zor, saopštio je libanski portal Masdar.

Sirijske vladine snage uništile su danas poslednje uporište DAEŠ-a u Dejr el Zoru.

Juče je saopšteno da su odredi elitne jedinice "Tigrovi" i 4. Mehanizovane divizije nakon oslobađanja područja Hamidija nastavili ofanzivu u području Šejh Jasin. Uskoro nakon početka napada sirijska vojska je probila odbranu DAEŠ-a i zauzela rejon.

Odredi sirijske vojske su 5. septembra probili trogodišnju blokadu Dejr el Zora i praktično odmah prešli u ofanzivu na istočne obode grada.

Visoki zapovjednik američke vojske se zbunio oko brojke vojnika raspoređenih na teritoriju Sirije i Iraka, a Pentagon se kasnije morao korigirati.

General James Jarrard, zapovjednik američkih specijalnih postrojbi u Siriji i Iraku je napravio veliku pomutnju kada je govorio o broju američkih vojnika u te dvije zemlje.

U jednom od brifinga je putem satelita iz Bagdada izjavio novinarima u Pentagonu kako ima 5000 vojnika, ali se odmah ispravio i rekao "kako u ovom trenutku nema više od 4000 američkih vojnika u Siriji".

Kad je upitan da potvrdi brojku, general Jarrard je rekao "da se zbunio i službeno Pentagon smatra da ima oko 500 vojnika u Siriji", što je izazvalo smijeh među novinarima.

Ova situacija je izazvala reakciju izaslanika Pentagona koji je vodio brifing, Erica Pahona, koji je istaknuo da u Siriji ima 503 američka vojnika, a u Iraku 5262.

Problem je što je jedan od novinara želio potvrdu snimkom transkripta razgovora i jesu li 503 vojnika u Sirije zaposleni u vođenju vojnih operacija, na što je general James Jarrard izjavio "kako su to koalicijske snage".

Nakon ovog brifinga, Eric Pahon je izjavio "kako je general prvi put pogriješio, jer 4000 vojnika nije ni približno točna brojka američkih vojnika u Siriji".

U diplomatskoj praksi nastup ukrajinskog ambasadora u Srbiji mogao bi da dovede do toga da bude proglašen za personu non grata, jer se ovakvim ponašanjem umešao u unutrašnju politiku zemlje prijema. Ambasador nema prava da deli lekcije.

Nekoliko dana nakon što je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao da Zapad tera Srbiju da bira između Moskve i Brisela kao što je to učinio sa Kijevom pred "Majdan", oglasio se ukrajinski ambasador u Srbiji. Oleksandr Aleksandrovič je, po svemu sudeći ohrabren izjavom američkog zvaničnika koji je nedavno posetio Srbiju i pokušao da ispostavi "ultimatum", rekao da Moskva koristi srpski faktor da destabilizuje Balkan i uništi Evropu.

Bivši jugoslovenski i srpski diplomata Zoran Milivojević kaže za Sputnjik da je izjava ukrajinskog ambasadora veoma opasna i da je ne shvata kao upozorenje, već optužbu za neke stvari koje ne stoje.

"Aleksandrovič je iskočio iz onoga što podrazumeva Bečka konvencija i ambasadorsko ponašanje u prijateljskoj zemlji. Srbija to ničim nije izazvala jer ni jednog trenutka nije rekla da ne poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, čak i po cenu svojih dobrih odnosa sa Rusijom. Prema tome, on nije imao nikakvog razloga za to", kaže bivši diplomata.

Milivojevićevo mišljenje deli i profesor ruske Diplomatske akademije Ministarstva spoljnih poslova Lav Klepacki, koji smatra da je izjava ukrajinskog ambasadora u Srbiji blago rečeno nekorektna.

"U diplomatskoj praksi ovakvi nastupi mogu dovesti do toga da osoba bude proglašena za personu non grata, jer se umešao u unutrašnju politiku zemlje prijema. Srpska Vlada bi pravilno postupila ako bi ga proglasila za nepoželjnu ličnost, jer on nema prava da deli lekcije. Po pravilu, diplomate se trude da nikada kritički ne govore na račun zemlje prijema, makar ne javno. Kritika može da bude izražena u nekom razgovoru sa predstavnicima srpske vlasti, ali nikada putem medija. U ovom slučaju, ukrajinski ambasador se bavi najlošijim potezima koji postoje u diplomatskoj praksi", kategoričan je Klepacki.

Rusija je odbacila kao "površan i neprofesionalan" izveštaj Ujedinjenih nacija i Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO) u kojem je sirijska vlada optužena za napad gasom sarinom na grad Han Šejhun, ističući da se podaci iz tog izveštaja "kose sa zakonima fizike".
Konkretno, bombe na taj grad tehnički nisu mogle biti bačene iz aviona Su-22 sirijskih Oružanih snaga. Drugo, avion je u trenutku kada se dogodio napad leteo na udaljenosti od najmanje pet kilometara, što isključuju svaku fizičku mogućnost nanošenja udara po Han Šejhunu. Treće, fotografije iz izveštaja Organizacije za zabranu hemijskog oružja pokazuju da oružje nije avionsko nego da je ručno pravljeno.

Desetine hiljada izbeglica ne mogu dobiti humanitarnu pomoć zbog SAD koje su nezakonito otvorile vojnu bazu u Tanfu, saopštio je Ruski centar za mirenje zaraćenih strana u Siriji.

Ruski Centar za mirenje zaraćenih strana u Siriji zajedno sa sirijskim rukovodstvom pruža pomoć izbeglicama u Siriji postradalim tokom borbenih akcija međunarodnih terorističkih grupa. Najteža situacija je u području Tanfa.

Zbog SAD koje su nezakonito otvorile u tom području vojnu bazu, uz zabranu da joj bilo ko priđe na 55 kilometra, desetine hiljada sirijskih izbeglica koje se nalaze u kampu Rukban pored baze lišene su mogućnosti dobijanja humanitarne pomoći.

Oni koji su napustili područje Tanf potvrdili su da je humanitarna situacija u Rukbanu vrlo teška.

Kako su saopštili, američki savetnici su nedavno pored Rukbana otvorili novi kamp u koji dolaze militanti iz Istočnog Kalamuna, područja Karjatejna i sirijske pustinje. Američki savetnici formiraju od njih još jednu u nizu "umerenu opoziciju" - Nacionalnu sirijsku vojsku koju čine ratnici iz grupa: Kuvat Šahid Ahmad Abdu, Brigada šahida El Karjatejna, Džejš Asuad el Šarkija (Lavovi sa istoka).

Pritom, platu militanata u određenim grupama određuju američki savetnici tokom cenjkanja sa njihovim komandirima. Razlika u prihodima militanata različitih bandi, čak i u jednoj grupi, razlikuje se višestruko.

U vezi s tim, 29. oktobra se pored izbegličkog kampa Rukban desio sukob između militanata grupa Brigade šahida El Karjatejna i Lavova sa istoka.

U razmeni vatre poginulo je 13 sirijskih izbeglica, dok je više od 20, uključujući i decu, ranjeno. Pritom, američka strana nije pružila nikakvu medicinsku pomoć ranjenim izbeglicama. Svi su preminuli.

Ovakve akcije američke vojske i takozvane "međunarodne koalicije" u području Tanfa predstavljaju najgrublje kršenje međunarodnog humanitarnog prava i mogu se klasifikovati kao ratni zločin.

Iako nakon kukavičkog poteza i bijega u Belgiju bivši čelnik Katalonije Carles Puigdemont i njegovi suradnici ne zaslužuju ni pola retka teksta, za dio analitičara je njegov potez da potraži utočište u Belgiji "bio majstorski, jer će se iz slobodnog Bruxellesa i dalje moći boriti za neovisnost pokrajine".

Naime, ovako tumačeći stvari, bivši predsjednik Generaliteta Katalonije i njegova četiri bivša ministra su pobjegli u Belgiju i stvorili neku vrstu vlade u egzilu, koja će opet raspiriti plamen separatističkog otpora Madridu.

Carles Puigdemont i njegove kolege, koji su napravili cijelu zbrku i Kataloniju i Španjolsku gurnuli u kaos, na kraju bi mogli završiti i u zatvoru, ali se sve čini da sukob potraje i on se dragovoljno neće predati vlastima u Madridu.

Pobornici neovisnosti Katalonije imaju jasan stav o tome da treba ići dalje

"Važna stvar je pokazati autoritarni i represivni stav španjolske vlade protiv nas. Mi smo svi kao Mahatma Gandhi i iskoristit ćemo svaku demokratsku priliku da bismo potvrdili naš ustanak. Nama se ne žuri", piše novinarka Francesca Ferrares, vatrena zagovornica odcjepljenja Katalonije.

"Sada se osjećaju jaki. Ali istraživanja pokazuju da što madridske vlasti više provode agresivna djela protiv katalonske autonomije, broj umjerenih Katalonaca u korist odcjepljenja ubrzano raste", za talijanski list La Repubblica piše autor pod pseudonimom Omero Ciai.

To je činjenica koje je svjestan i Madrid, koji na sve načine treba izbjegavati da da povoda za ovakve pripovijesti, bile one lažne ili istinite.

Jučer se u Teheranu održao trilateralni sastanak predsjednika Iran Hasana Rohanija, ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
Putina i Alijeva je primio i vrhovni vođa Irana, ajatolah Sayed Ali Hamnei. Susreti na vrhu su održani neposredno nakon donošenja novih sankcija Washingtona protiv Rusije u energetskom sektoru i protiv Irana i Islamske revolucionarne garde, kao i američkih prijetnji da će u Siriji uz pomoć Kurda zauzeti sva područja sjeverno od Eufrata, uključujući i grad Al-Bukamal.

U izraelskim zatvorima zarobljeno je 27 palestinskih novinara.

U izvještaju Palestinskog udruženja zatvorenika (PPS) navodi se da je među njima troje novinara koji se drže u administrativnom pritvoru bez optužbi ili suđenja.

Šest novinara osuđeno je na razne zatvorske kazne i 18 je u pritvoru.

Izvještaj je uslijedio nakon što su izraelske snage jučer uhapsile novinarku Bošru al-Tavil (Boshra al-Tawil), iz al-Bireha.

PPS navodi da je 25 palestinskih novinara uhapšeno od početka godine, prenosi palestinska novinska agencija Wafa.

U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju u kojoj se SAD pozivaju da ukinu ekonomski embargo Kubi, prenosi Rojters.

SAD su glasale protiv rezolucije, iako su prošle godine, prvi put poslije 25 godina, bile uzdržane, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju je glasala 191 zemlja, od 193 članice Generalne skupštine UN.

Izrael je, kao i u prošlosti, glasao kao i njihov najveći saveznik SAD.

U rezoluciji, koja nije obavezujuća, SAD se pozivaju da ukinu embargo Kubi što je prije moguće.

Glasanje u UN može da ima političku težinu, ali samo američki Kongres može u potpunosti da ukine embargo, koji je uveden prije više od 50 godina, navodi britanska agencija.

Britanski ministar obrane Michael Fallon podnio je večeras ostavku na to mjesto, prihvaćajući da je "njegovo ponašanje u prošlosti bilo ispod potrebnih visokih standarda".

Britanska vlada je uzdrmana optužbama da su neki njezini članovi seksualno zlostavljali zaposlenice, i premijerka Theresa May rekla je da će sve slučajeve istražiti, a sve koji su se i na koji način ogriješili izbaciti iz vlade, a da će tražiti i odgovornost od konzervativnih zastupnika.

Fallon je 2002. godine dirao za nogu voditeljicu na BBC-ju. Ona je objavila da je nakon njegove isprike stvar bila izglađena.

Iako je kod većine ministara i zastupnika riječ o ozbiljnim slučajevima zlostavljanja sve je očitije da bi se ova tema mogla iskoristiti kao još jedno od sredstava u unutarstranačkoj borbi konzervativaca za pozicije nakon što je na izborima u lipnju premijerka ozbiljno oslabljena, a pregovori o Brexitu zapali u ozbiljnu krizu.