Ambasada Rusije u Velikoj Britaniji kritikovala je list „Tajms“ zbog toga što je u članku posvećenom temi virusa „Vona kraj“ kao ilustraciju iskoristio montiranu fotografiju s likom ruskog predsednika Vladimira Putina.

U novom tekstu pod naslovom „Hakeri su nam dali poslednje upozorenje“ autor govori o tome s kakvom je lakoćom virus ušao u kompjutere u 150 zemalja, parališući rad mnogih važnih državnih ustanova.

Tekst prati ilustracija s ekranom koji se pojavljuje u trenutku kad „Vona kraj“ napada kompjuter, a u prednjem planu je predstavljen Vladimir Putin.

„Ponovo su to učinili Rusi“, piše diplomatsko predstavništvo na svojoj stranici na Tviteru, koristeći haštag #Russiansdidit. On se koristi za opisivanje svih situacija u kojima se krivica može svaliti na Rusiju.

Pored Putina na slici koja ilustruje članak predstavljen je i Kim Džong Un. Ispod fotografije stoji komentar: „I Vladimir Putin i Kim Džong Un angažuju hakere, ali ko stoji iza napada ’Vona kraj‘ nije poznato“.

Ambasada Rusije u Velikoj Britaniji i ranije je skretala pažnju na brojne optužbe zapadnih medija na račun Moskve, koje nisu potkrepljene nikakvim dokazima.

Početkom maja predstavnici Ambasade našalili su se na Tviteru povodom vesti „Tajmsa“ da britanska premijerka Tereza Mej optužuje Brisel da se meša u izbore u Velikoj Britaniji.

„Hvala bogu, ovog puta nije Rusija“, napisali su tom prilikom.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov demantovao je medijska saopštenja o tome da je na nedavnom sastanku s predsednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao o ostavci šefa FBI Džejmsa Komija.
„Uopšte se nismo dotakli ove teme“, rekao je Lavrov novinarima u Nikoziji.

Donald Tramp je 9. maja doneo odluku da smeni direktora Federalnog istražnog biroa Džejmsa Komija, čoveka koji je bio na čelu agencije zadužene za istragu o vezama Trampovog predizbornog štaba i Rusije.

Trampova administracija žestoko je kritikovala Komija zbog istrage koja je vođena protiv Hilari Klinton zbog korišćenja privatnih mejlova dok je bila na mestu državne sekretarke.

U pismu upućenom Komiju Tramp ga je obavestio da odluka o smeni stupa na snagu odmah.

Direktori FBI se imenuju na mandat od deset godina, a 56-godišnji Komi je na tu funkciju izabran pre četiri godine, za vreme Obamine administracije.

Ambasada Rusije u Skoplju oštro je kritikovala britanski list „Sandej tajms“ koji je objavio niz lažnih tekstova o uplitanju Moskve u unutrašnje poslove Makedonije. Tekst demantija objavilo je Ministarstvo inostrannih poslova Rusije.

„Donedavno su mnogi sumnjali da aktivna umešanost britanskih medija u informacioni rat može da poruši temelje tradicionalno jake britanske žurnalistike. Sada je odgovor očigledan — njen kvalitet nepovratno propada. Nova potvrda za to je serija članaka o Makedoniji objavljena u ’Sandej tajmsu‘ 30. aprila i 7. maja“, navedeno je u saopštenju.

U prvom članku je navedeno da bi izvesni „proruski nacionalisti“ mogli da pretvore Makedoniju u „bojno polje Rusije i Zapada“, dok je u drugom bilo reči o tome da je Moskva, navodno, pretila Skoplju embargom na uvoz poljoprivrednih proizvoda. Autor nije naveo dokaze za ove tvrdnje.

Diplomate su navele da je autor ovih tekstova odabrao za njih veoma zvučne naslove: „Makedonija u opasnosti od ruske intervencije“ i „Makedoniji su rekli: Ili Rusija ili stradanja“.

Ambasada je navela da žali zbog toga što su mediji pali toliko da je čak i list kakav je „Sandej tajms“ prinuđen da objavljuje „jeftine propagandne spinove“.

„U ovim člancima je toliko prenebregavanja činjenica, toliko bolesne težnje podmetanjima i otvorenoj laži, da se svo to buncanje više i ne može nazvati proizvodom profesionalne žurnalistike“, navedeno je u saopštenju.

Konzervativni senator i saveznik predsjednika Michela Temera, Aécio Neves, uhićen je dok je tražio visoki iznos mita.

Glavni tužitelj Brazila je u četvrtak odobrio istragu i protiv neizabranog predsjednika Michela Temera, nakon što je čuo šokantnu snimku prisluškivanih razgovora koji otkrivaju da je privremeni predsjednik odobravao mito kako bi upravljao korupcijskim skandalima u koje su bili umiješani članovi njegove vlade, izvijestio je brazilski Globo TV.

Temer je podmitio i Eduarda Cunhu za njegovu šutnju, a njih dvojica su bili glavni protagonisti svrgavanja bivše predsjednice Dilme Rousseff, koja je smijenjena opozivom bez ikakvih dokaza.

Odluka o istrazi protiv Temera je došla nekoliko sati nakon što je Savezni Vrhovni sud u četvrtak ujutro, suspendirao senatora Aécija Nevesa, saveznika Temera, koji je također bio upleten u skandal prisluškivanja u traženju visokog mita.

Policija je provela pretrage u stanovima u vlasništvu Nevesa u Rio de Janeiru i Belo Horizonteu, kao i kongresnim uredima njege i drugih zastupnika u sklopu najveće korupcijske istrage u zemlji, poznatoj pod nazivom “Operacija Car Wash“.

Istraga obuhvaća desetke političara i poduzetnika uključenih u prijevare u državnoj naftnoj kompaniji Petrobras.

Odluka suda dolazi dan nakon što je jedan od najvećih brazilskih listova, “O Globo”, objavila uvredljive dokaze da je senator zatražio mito u iznosu od oko 638 tisuća američkih dolara od Joesleya Batiste, vlasnika najvećeg poduzeća za obradu mesa JBS. Vlasti su u četvrtak uhapsile senatorovu sestru Andreu Neves i rođaka Frederica Pacheca de Madeiros, koji je, kako se izvješćuje, u Nevesovo ime primio kovčege prljavog novca od Batiste.

Predsednik Rusije Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora sa predsednikom Venecuele Nikolasom Madurom obećao je da će poslati hranu za stanovnike ove latinoameričke države u kojoj se zaoštrila ekonomska i politička kriza, javio je MIP Venecuele.

Prema podacima venecuelanskog spoljnopolitičkog resora, ruski predsednik je izrazio spremnost da ojača rusko-venecuelansku saradnju, usmerenu na realizaciju projekata u oblasti investicija, trgovine i vojno-tehničke saradnje, sa posebnim osvrtom na poljoprivredu i industriju. Ruski lider je obećao da će slati u tu zemlju nekoliko tona brašna svaki mesec.

Kasnije je Maduro, govoreći na državnoj televiziji, rekao da se radi o 60 tona pšenice mesečno.

Brašno je jedan od najređih proizvoda u Venecueli i veoma ga je teško naći u običnim prodavnicama.

Podsetimo, zbog pada cena nafte i kriza u Venecueli pogoršala se ekonomska situacija. Ogromna inflacija, devalvacija valute, deficit prehrambenih proizvoda i medikamenata — sve to je značajno pogoršalo socijalnu situaciju i dovelo do masovnih nereda i demonstracija.

Dosadašnji predsjednik Hasan Rohani pobijedio je u petak na predsjedničkim izborima u Iranu, objavilo je u subotu ministarstvo unutarnjih poslova te zemlje.
Prema službenim rezultatima koji su gotovo i konačni, reformist Rohani (68) koji je doveo zemlju do povijesnog nuklearnog dogovora sa šest velikih sila, dobio je 57 posto glasova, kazalo je ministarstvo.

Rohani je pobijedio svog glavnog protivnika, konzervativca Ebrahima Raisija s 22,8 milijuna glasova naspram 15,4 milijuna.

Članica Republikanske partije iz države Nju Džerzi Ana Litl optužila je bivšu kandidatkinju za predsednika SAD Hilari Klinton za „veze s Rusijom“.

Političarka je Klintonovu nazvala „ruskim agentom“ koji pokušava da razori SAD po nalogu Kremlja.

S njene tačke gledišta, svojim pozivima da se ne podržava legalno izabrani predsednik SAD Donald Tramp bivša državna sekretarka pokušava da podeli zemlju. To će omogućiti Rusiji da proširi svoj uticaj i istovremeno povećati prihode Fondacije porodice Klinton.

Inače, prema podacima aprilske ankete Centra za javno mnjenje „Rasmusen reports“, 52 procenta Amerikanaca smatra da Kongres SAD treba da počne istragu o vezama Bila i Hilari Klinton s Rusijom.

Ministarstvo pravde SAD imenovalo je u sredu bivšeg šefa FBI Roberta Milera za specijalnog tužioca u istrazi „mešanja Rusije“ u predsedničke izbore u SAD 2016. godine.

U Pekingu se 14 . i 15. svibnja održao summit posvećen promicanju kineske inicijative “Jedan pojas - Jedan put” i pokazao je da jaz između Istoka i Zapada nikada nije bio veći. Dok Kina potiče svakoga da konstruktivno sudjeluje u stvaranju multipolarnog svijeta, mediji Washingtona i njemu podređenih država dalje kineski “projekt stoljeća” žele ocrniti, opisujući ga kao potez u borbi protiv geopolitičke moći Zapada, koja se mora očuvati svim sredstvima - vojno, aktivnostima obavještajnih službi, putem medija, industrijom, dok američka vojska i njeni saveznici ustraju na ideji vođenja permanentnih ratova.

Iako projekt traje već 10 godina, razvoj Velike Euroazije je bio prilično nejasan sve do ovog tjedna, kada je kineski predsjednik Xi Jinping najavio dodatna sredstva za tri razvojne banke koje će služiti kao podrške ovom ambicioznom gospodarskom projektu njegove zemlje, koji nikako ne odgovara Zapadu.

Kineski projekt “Jedan pojas - Jedan put” je relativno jednostavan u konceptu i provedbi, a cilj mu je imati veliki značaj za budućnost svijeta, pokušavajući iskoristiti moć i potencijal svake zemlje pojedinačno, ali i svakoj zemlji u projektu dati pravo da svoj potencijal podijeli s drugima i zemljama s kojima misli da može ostvariti obostranu ekonomsku korist. Zato je Pakistan pristao na projekt, čak ga i promovira, iako određene sile čine sve što mogu da ga odgode.

Pakistan stvara posebne snage za sigurnost projekta i kineskih radnika

Pakistan će ustrojiti posebne snage od oko 10 000 vojnika koje će služiti za zaštitu kineskih radnika i poduzeća duž Gospodarskog koridora Kina-Pakistan, prenosi kineska novinska agencija Xinhua. Ove snage će se brinuti za sigurnost projekata vrijednih 46 milijardi dolara, ali i za interese Kine. Ključni vojni odjeli će trenirati osoblje za borbe u različitim situacijama. Oko 14 000 kineskih inženjera i tehničara već rade na oko 210 projekata u Pakistanu i odlučeno je da se oforme posebne sigurnosne snage kako bi ih se zaštitilo. Kineski predsjednik Xi Jinping i premijer Nawaz Sharif su 20. travnja 2015. potpisali ugovor o ulaganju od 46 milijardi dolara u “Gospodarski koridor Kina-Pakistan” (CPEC), prenosi Pakistan News.

Iskustvo je pokazalo da situacije u kojima se različiti narodi uključe u otvoreno i obostrano korisno ekonomsko natjecanje uzrokuju međusobnu razmjenu kultura i tradicija, što potiče na bolje razumijevanje među narodima. Ukratko, “Jedan pojas - Jedan put” je jamstvo za mir, za razliku od tamnih dogmi da se ratom može nametnuti mir, jer se njime “eliminira konkurencija koja u red unosi kaos”.

Danas je potvrđeno da je američka koalicija jučer, osim zračnih udara na provladine milicije u jugoistočnom Homsu, gdje je gađana kolona borbenih vozila iračke brigade “Imam Ali” koja se iz središnjeg Homsa kretala prema graničnom prijelazu Al-Tanf, proveden još jedan udar na postrojbe iračkih šiita u Siriji.
Naime, američka koalicija je provela zračni udar na skupinu iračkih boraca u blizini sirijskog graničnog prijelaza Al-Bukamal, izvijestila je jučer iračka televizija AFAQ TV.

Prema izvješću i snimci koju je objavila iračka televizija, na meti su se našle iračke paravojne jedinice pukovnije Sayyed Al-Shuhada, koje je jučer napadnuta u blizini Al-Bukamala, sirijskog prijelaza na granici s Irakom u pokrajini Deir Ez-Zor.

Švedsko tužilaštvo saopštilo je da je tražilo od suda da poništi nalog za hapšenje osnivača Viiliksa Džulijana Asanža i da je odustalo od dalje istrage po optužbama za silovanje koja se protiv njega vodila punih sedam godina.

Očekuje se Asanžovo obraćanje novinarima s terase ambasade Ekvadora

Međutim, odmah nakon što je ova informacija objavljena, britanska policija je saopštila da će osnivač Vikiliksa biti uhapšen ukoliko napusti amabasadu Ekvadora u Londonu.

"Sud u Vestminsteru izdao je nalog za hapšenje Džulijana Asanža na osnovu toga što se nije predao sudu 29. juna 2012. godine. Metropoliten policija je dužna da izvrsi taj nalog nakon što on napusti ambasadu", navela je policija u saopštenju.

Advokat koji zastupa Asanža je saopštio da je odluka švedskog tužilaštva da odustane od tužbe za silovanje "totalna pobeda za nas".

Vikiliks je na svom nalogu na Tviteru pozvao britanske vlasti da daju odgovor na pitanje da li su primile nalog za izručenje Asanža od Sjedinjenih Američkih Država, ili ne. "Fokus je sada na Ujedinjenom Kraljevstvu", navodi se u tvitu

"Glavni tužilac Marijen Ni odlučila je danas da prekine preliminarnu istragu o navodnom silovanju protiv Džulijana Asanža", navodi se u saopštenju švedskog tužilaštva.