Na Hrvatskoj radio-televiziji, barem do ovog trenutka, nema nikakvih obavijesti o ruskom špijuniranju hrvatskog neba, osim da će do četvrtka hrvatski zrakoplovi MIG-21 nad državnim teritorijem provoditi redovite aktivnosti od utorka do četvrtka, tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida, što je potvrdilo Ministarstvo obrane RH.

Do sada je jedan portal prenio ovu vijest, ali je, kao ranije citirani članak u nas, kojeg je objavio Daily Star, naveo kako je rusko zrakoplovstvo od prošle godine provelo niz izviđačkih letova kojima je cilj bio utvrditi snagu i položaje vojnih snaga NATO pakta i njegovih saveznika.

Međutim, na ruskoj stranici Aviation Explorer, koja citira rusko Ministarstvo obrane jasno stoji da je riječ o rutinskom letu prema postojećem sporazumu između zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i NATO pakta.

“Promatrački letovi kroz Ugovor o otvorenom nebu će se provoditi u razdoblju od 24. do 29. travnja sa zračne luke Ljubljani (Slovenija) i Zagrebu (Hrvatska) s maksimalnim dometom od 500 kilometara u prvo slučaju i 1300 u drugom. Ruski promatrački zrakoplov će letjeti po dogovorenim rutama, a slovenski i hrvatski stručnjaci na zrakoplovima će kontrolirati redoslijed primjene senzora i skladu s odredbama propisanim u ugovor”, istaknuli su u ruskom Ministarstvu obrane.

Promatrački letovi provode se u svrhu promicanja otvorenosti i transparentnosti u vojnim aktivnostima država stranaka ugovora, kao i jačanju sigurnosti kroz mjere izgradnje povjerenja.

Prema pisanju ili šutnji medija ispada da Rusija provodi intenzivne vojne i obavještajne djelatnosti, a Ugovor o otvorenom nebu koristi kako bi utvrdila snagu i položaje vojski NATO pakta, iako se uglavnom leti u uskom i ograničenom zračnom prostoru.

U okviru ” Ugovora o otvorenom nebu ” će ruski zrakoplovi An-30B provesti “nadzorne” letove iznad Hrvatske i Slovenije. Prema britanskom tabloidu Daily Star, zahvaljujući tim “besramnim” letovima će ruski vojni stručnjaci utvrditi mogućnost obrane NATO pakta u tom smjeru.
“Ruski špijunski zrakoplov će od danas do subote izvesti “promatračke” letove iznad Hrvatske i Slovenije, zemalja članica NATO pakta”, javlja Daily Star.

Letove je u okviru Ugorova o otvorenom nebu potvrdio voditelj Centra za smanjenje nuklearnog rizika Rusije, Sergej Rjižkov.

Mađarska smatra Rusiju važnim partnerom koji ne predstavlja nikakvu pretnju i moli svoje kolege iz EU i NATO-a da uvažavaju ovaj stav, rekao je u intervjuu za poljski informativni portal „Salon 24“ šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

„Rusija kao i pre igra važnu ulogu u centralnoj Evropi, sviđalo se nama to ili ne. Osamdeset pet odsto našeg gasa dolazi iz Rusije. Zbog toga ne može da prekinemo dijalog sa Rusijom. Ako NATO govori o ’dijalogu i obuzdavanju‘, mi tome ozbiljno pristupamo i ne govorimo samo o obuzdavanju, već i o dijalogu“, rekao je on.

„U Rusiji ne vidimo pretnju po Mađarsku, i tačka“, konstatovao je Sijarto. Prema rečima mađarskog premijera, on zna da Poljska i baltičke zemlje imaju drugo mišljenje i poštuje taj stav.

„Mi pokazujemo solidarnost, prihvatamo njihov pristup i poljsko mišljenje. Međutim, mi bismo želeli da i Poljska shvati stav Mađarske, jer rusko-mađarski odnosi nemaju ništa zajedničko sa mađarsko-poljskim“, naveo je on.

„Želimo sa svima da gradimo odnose koji se zasnivaju na uzajamnom poštovanju. Mi poštujemo istoriju naših partnera, njihovu kulturu, njihove građane, ali očekujemo i od drugih da oni isto tako poštuju nas. Želimo da niko ne pokušava da se meša u naše unutrašnje stvari, u našu politiku, da ne kritikuje naše birače“, dodao je Sijarto.

Novi gasovod koji će dopremati gas sa ruskih arktičkih polja do Nemačke povećaće udeo Rusije na evropskom tržištu gasa uprkos konkurenciji u vidu Katara i SAD, i smanjiće protok gasa kroz Ukrajinu, saopštila je ruska gasna kompanija "Gasprom".

Generalni direktor "Gasproma" Aleksej Miler je u intervjuu za Rojters rekao da će isporuke preko Ukrajine pasti nakon 2020. godine, ali se neće u potpunosti prekinuti kada Gasprom otvori gasovod ispod Baltičkog mora.

"Gasprom" trenutno zadovoljava trećinu evropskih potreba za gasom.

Sankcije su „faktor obuzdavanja pojave varvarstva“, izjavio je ministar inostranih poslova Velike Britanije Boris Džonson.

Džonson je izjavio da London podržava američke sankcije protiv ljudi koji su navodno povezani sa napadom hemijskim oružjem u Siriji i pozdravlja sankcije kao način pritiska na Damask.

On je obećao da će Velika Britanija nastaviti da „preduzima napore“ za preuzimanje odgovornosti onih koji su, prema mišljenju Zapada, krivi za izvođenje hemijskog napada. Prema rečima ministra, London će to raditi kroz mehanizme UN i EU.


Osim toga, Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije namerava da „nastavi da podržava međunarodne napore za političko rešavanje krize u okviru UN“.

Džonson je izjavio da nasilje u Siriji može biti zaustavljeno samo političkim putem.

Ministar odbrane samoproglašene Donjecke Narodne Republike saopštio je da su u zonu konflikta u Donbasu stigli američki vojni instruktori.

Prema podacima naših izvora, primećen je dolazak u kasarne koje se nalaze u zoni izvođenja takozvane antiterorističke operacije američkih vojnih instruktora, saopštio je novinarima zamenik komandanta operativne komande DNR Eduard Basurin.


On je naveo da je jedan od ciljeva dolaska instruktora iz SAD — provera gotovosti kasarni ukrajinske vojske za izvođenje borbenih akcija.

Vlasti Ukrajine su u aprilu 2014. godine počele vojnu operaciju protiv samoproglašenih LNR i DNR koje su proglasile nezavisnost nakon državnog udara u Ukrajini u februaru 2014. godine. Prema poslednjim podacima UN, u konfliktu je stradalo oko 10.000 ljudi.

Tel Aviv ostaje "neutralan" u sirijskom ratu, pa se oružana grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) najmanje u jednoj prilici "izvinila" Izraelu zbog slučajnog napada na njegove vojnike na okupiranoj Golanskoj visoravni, rekao je bivši izraelski ministar.

Govoreći o široj izraelskoj politici "neutralnosti" u Siriji, bivši ministar odbrane Moshe Ya'alon slučajno je priznao da Izrael ima otvoren komunikacijski kanal sa ćelijom ISIL-a koja djeluje na Golanskoj visoravni.

"Bio je jedan slučaj nedavno kad je ISIL otvorio vatru i izvinio se", rekao je Yaalon, prenosi Times of Israel.

'Transfer oružja Hezbollahu'

Upitan da objasni tu svoju izjavu, Ya'alonov je ured to odbio.

Izraelska vojska također je odbila komentirati ovu izjavu.

Prema izraelskom zakonu, svaka komunikacija s teroristima smatra se nelegalnom.

Ya'alon je bio ministar odbrane od 2013. do ostavke u maju 2016. godine, a njegovi komentari odnose se, navodno, na prvi direktni incident koji je uključivao sukob Izraela i ISIL-a.

To se desilo prošlog novembra, kada je ćelija Shuhade al-Yarmouka, koja je obećala lojalnost ISIL-u, razmijenila vatru s izraelskim snagama na Golanskoj visoravni.

Iako je službeni stav Izraela u vezi sa Sirijom biti u poziciji neutralnosti, Tel Aviv je nekoliko puta djelovao na sirijske vojne mete kako bi spriječio navodni transfer oružja libanskoj grupi Hezbollah, koju Izrael smatra terorističkom grupom.

Takozvana međunarodna koalicija za borbu protiv terorizma i ” Islamske države” koju predvode Sjedinjene Države je samo u ožujku u Iraku i Siriji ubila 1216 civila. Riječ je o evidentiranim i dokazani slučajevima, što znači da bi ova crna statistika mogla biti i gora.
No, čak i s ovim brojem, to je najveći broj ubijenih civila u jednom mjesecu od kada je koalicija prije skoro tri godine pokrenula kampanju.

Procjena je objavljena u izvješću organizacije Airwars, koja prati rad koalicije u borbi protiv terorista takozvane “Islamske države “.

Sjedinjene Države uvode nove sankcije Siriji zbog upotrebe plina sarina protiv civila početkom travnja.
Sankcije se odnose na 271 zaposlenika Sirijskog znanstvenog i istraživačkog centra koji je odgovoran za razvijanje nekonvencionalnog oružja, priopćio je ministar državne riznice Steven Mnuchin.

"Ove sankcije ciljaju na znanstveni centar koji razvija strašno kemijsko oružje Bašara al-Asada protiv nevinih ljudi, žena i djece", kazao je Mnuchin.

Sjedinjene Države šalju ovom akcijom snažnu poruku da će držati cijeli Asadov režim odgovornim za ova strašna kršenja ljudskih prava, kako bi se spriječilo širenje ove vrste barbarskog kemijskog oružja, rekao je američki ministar.

Zaposlenici centra o kojem je riječ stručnjaci su za kemiju i srodna područja i radili su na programu razvoja kemijskog oružja.

Slike djece koja umiru nakon napada kemijskim oružjem potresle su svijet. Više od 80 ljudi ubijeno je u tom napadu, uključujući i djecu, a nakon toga američki predsjednik Donald Trump odlučio je izvesti udar na zračnu bazu iz koje je napad na civile navodno pokrenut.

Uvođenjem ovih sankcija udvostručio se broj organizacija i pojedinaca koji su na udaru sankcija povezanih sa sukobom u Siriji, kazao je Mnuchin.

Sankcije predviđaju zamrzavanje bilo kakve imovine koju bi u SAD-u posjedovali oni protiv kojih su pokrenute, te također brane američkim građanima i tvrtkama da s njima stupaju u poslovni odnos.

Sirijske vlasti odbile su optužbe da njihove snage stoje iza tog kemijskog napada.

U EU i svijetu dugo iščekivani datum održavanja francuskih predsjedničkih izbora je iza nas, a sukladno tome, europskim i svjetskim medijima danas dominiraju komentari rezultata njihovog prvog kruga. To je i razumljivo s obzirom da je stvorena opća fama oko toga, kako ishod ovih izbora riješava sudbinu Europske unije. Kao prvo, s tom uvriježenom tezom uopće nisam suglasan - barem ne u cijelosti. Naime, prije će biti kako će ishod francuskih izbora biti samo katalizator promjena koje Europsku uniju neminovno očekuju, a vezanje ukupne europske političke budućnosti uz političku sudbinu jedne zemlje (makar se radilo o velikoj Francuskoj) samo je pretjerivanje - namjerno osmišljeno ali kratkotrajnog efekta. Neovisno o tome hoće li pobijediti Emmanuel Macron, za što se neumjesno i pristrano zalažu EU političke elite (umjesto da džentlmenski odluku o tome prepuste francuskom narodu, kojeg se to primarno i tiče), ili Marine Le Pen, koju su već svi otpisali, EU će i dalje imati istu količinu nerazriješenih problema, dvojbi i proturječja glede njezinih razvojnih vizija, matrice vrijednosnih sustava i još previše toga. Uzmemo li u obzir i destabilizirajući američki čimbenik po unutareuropske integracijske procese (neovisno o tome što je predsjednik Donald Trump prilično reterirao u odnosu na prvotno proklamiranu politiku SAD-a prema EU), stanje je još neizvjesnije i njegovo razriješenje se nikako ne bi smjelo vezati uz francuske predsjedničke izbore.

Pa čak i da su u pravu brojni svjetski analitičari, političari i mediji, koji sudbinu EU vežu uz francuske izbore, veliko je pitanje mogu li ti izbori eliminirati unutarnje dubioze s kojima se susreće današnje francusko društvo? A ukoliko to ne budu u stanju učiniti, neovisno o tome tko će pobijediti u drugom krugu 7. svibnja opet se vraćamo na početak. Jer destabilizirana i konfuzna Francuska nikako ne može biti stabilizirajući čimbenik po Europsku uniju, a kamoli da može pridonjeti njezinoj svjetloj budućnosti nakon pretrpljenog šoka s Brexitom.

A činjenica kako u drugom krugu predsjedničkih izbora po prvi put u povijesti Pete republike sudjeluju dva kandidata tzv. izvansustavne oporbe, tj. da nema predstavnika dviju najvećih, tradicionalnih političkih stranaka (Republikanske i Socijalističke) puno toga govori. Jedan kandidat je vođa nedavno ustrojenog pokreta „Naprijed!“ - Emmanuel Macron, a druga kandidatkinja je predsjednica „Naconalnog fronta“ - Marine Le Pen. Oboje imaju atipične političke platforme, izvan kruga mainstream ideologije dominantnih politika. Prvi je liberal-globalist, pobornik bruxellesske ideologije, a druga je ultra-desni nacionalist, a povezuje ih jedino to što do sada nisu imali čvrstu stranačku bazu u državnom parlamentu ili gradskim središtima vlasti. A neovisno o tome jučer su izvojevali pobjedu, pričemu je Le Pen čak ostvarila i povijesni rezultat za svoju stranku.