Gospodari lutakaS


Magnify

Putin uporedio prosvjede u Rusiji s "arapskim proljećem" i Ukrajinom

Moskva
© AP Photo/ Ivan Sekretarev
Neovlašćeni protesti doveli su do „arapskog proleća“ i prevrata u Ukrajini, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na Arktičkom forumu.

„Mislim da je pogrešno da neko, neke političke snage pokušavaju da iskoriste za sopstvene ciljeve ova sredstva (nelegalne mitinge) ne da bi se poboljšala situacija u zemlji, već za samopromociju na političkoj sceni uoči nekih političkih događaja, uključujući i izborne kampanje u zemlji. I vi i ja vrlo dobro znamo, i želim da skrenem pažnju na to, da je ovo sredstvo korišćeno na početku takozvanog „arapskog proleća“. Do čega je ono dovelo, do kakvih krvavih događaja u regionu, mi veoma dobro znamo“, istakao je Putin.

U talasu masovnih protesta 2011. godine došlo je do prevrata u nizu arapskih zemalja: Tunisu, Egiptu, Jemenu, revoluciji u Kraljevini Bahrein i nemiri u drugim zemljama u regionu.

Mi takođe vrlo dobro znamo da je to bio jedan od motiva i razloga za državni prevrat u Ukrajini. Do kakvog haosa su ovi događaji doveli našeg suseda, Ukrajinu, mi takođe vrlo dobro znamo“, dodao je Putin.

Komentar: Takozvano "arapsko proljeće" je pokrenuo SAD upravo kako bi destabilizirali zemlje koje im ne odgovaraju.


Arrow Up

Putin: Neovisnost Palestine je nužna za mir na Bliskom Istoku

Putin i Abass
© AFP / POOL / Sergej

Kako javlja The Times of Israel, ruski predsjednik Vladimir Putin će se u svibnju u Moskvi sastati s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom.


Nekoliko tjedana nakon najavljenog susreta Abbasa s američkim predsjednikom Trumpom u travnju u Washingtonu, dvojica lidera će raspravljati o palestinsko-izraelskim mirovnim pregovorima, koji su ušli u fazu zastoja, te o regionalnoj situaciji na Bliskom istoku.

Bit će govora i o zaključcima s godišnjeg summita Arapske lige, koji će održava u Jordanu ovog tjedna. Sastanak je zakazan za 11. svibnja, priopćili su iz Kremlja.

Mahmoud Abbas će Washington posjetiti sredinom travnja, što će biti njegov prvi sastanak s Donaldom Trumpom, nakon što mu je američki predsjednik poziv uputio u telefonskom razgovoru ranije ovog mjeseca.

Mahmoud Abbas i Vladimir Putin se zadnji put susreli u Moskvi u travnju 2015. Tada su razgovarali o situaciji na Bliskom istoku, te o palestinsko-izraelskim mirovnim pregovorima.

“Vi ste za palestinskog vođu izabrani prije deset godina. Učinili ste mnogo da stabilizirate situaciju u domaćoj politici i ekonomiji”, palestinskom čelniku je tada rekao Putin.

Tijekom tadašnje trodnevne posjete je najavljeno i potpisivanje nekoliko bilateralnih sporazuma između Palestine i Rusije.

Satellite

NGA malo poznata Washingtonska špijunska agencija

NGA špijunska agencija
© Global Research

U strogo zaštićenoj vojnoj bazi, koja se nalazi tridesetak kilometara od Washingtona, nalazi se sjedište obavještajne agencije za čije postojanje zna tek mali broj Amerikanaca.
Bivši američki predsjednik Barack Obama, pet mjeseci nakon što je ušao u Bijelu kuću, uopće nije reagirao na spomen njezina imena. To se dogodilo 2009. godine kada je posjetio jedan restoran brze hrane, piše Foreign Policy.

Obama se rukovao s jednim čovjekom i upitao ga gdje radi. On mu je odgovorio kako radi u Nacionalnoj geoprostornoj obavještajnoj agenciji, odnosno NGA. Predsjednik je bio prilično zbunjen. “Molim vas, objasnite mi što znači ta Nacionalna geoprostorna...”. Nije mogao niti ponoviti naziv agencije. Od tada je prošlo osam godina, a NGA je i dalje ostala najmisterioznija od svih pet velikih američkih obavještajnih agencija, među kojima se nalaze CIA i NSA.

U NGA je zaposleno oko tri tisuće ljudi

Sjedište ove agencije nalazi se u trećoj po veličini zgradi u Washingtonu. U agenciji je zaposleno oko tri tisuće ljudi. Centralna zgrada agencije, koja je dovršena 2011. godine, koštala je 1,4 milijarde dolara. Primarna funkcija ove agencije je analiza videosnimki koje su snimili dronovi, špijunski sateliti i amaterske kamere diljem svijeta, posebice na Bliskom istoku.

Njezino djelovanje uglavnom je usmjereno izvan SAD-a. Upravo zbog toga NGA nikada nije bila umiješana u unutarnje špijunske skandale, pa se tako nije niti pojavljivala u javnosti. Međutim, stručnjaci smatraju kako bi se dolaskom Donalda Trumpa na vlast to moglo promijeniti. Američki predsjednik ipak je opsjednut nacionalnom sigurnošću i uložio je znatan napor u proširenje ovlasti obavještajnih zajednica.

Chess

Što Aleksej Navalni, ikona zapadnih mainstream medija, znači Rusima?

Rusk opozicija
© AFPAleksej Navalni
U Moskvi su se u nedjelju održali prosvjedi na kojima se prema podacima organizatora iz redova liberalne oporbe okupilo oko 7000 do 8000 ljudi. Privedeno je njih nekoliko stotina, a uhićen je oporbeni čelnik i “borac za slobodu i demokraciju”, Aleksej Navalni, ikona zapadnih mainstream medija. Zanimljiv podatak je da će vam Google tražilica na upit engleske verzije njegovog imena, Alexei Navalny, dati 830 000 rezultata, a ako tražite na ruskom, oko 750 000.


No, što uopće Rusi znaju i što im znači ime Alekseja Navalnog? Sociolozi u Rusiji su proteklih tjedana istraživali razinu potpore Navalnom među Rusima.

Glas za Alekseja Navalnog na predsjedničkim izborima bi dalo 10% Rusa koji prate politiku, na svojoj stranici je priopćio poznati ruski istraživački Levada Centar.

Od Rusa koji prate politiku, 83% ne bi glasalo za njega, ali 20% ih je odgovorilo na pitanje kako “vjerojatno ne bi”, a 63% “definitivno” ne bi dali glas Navalnom.

U 2011. godini je broj onih koji su nešto znali o Navalnom i bili su spremni glasati za njega bio 33%, a u 2012. godini 19%.

Attention

Pentagon za humanitarne probleme u Mosulu optužio iračke vlasti: Gdje su umjereni trubaduri Alepa, pita se Zaharova

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova postidela je Pentagon, koji je za odgovornost za rešavanje humanitarnih problema u Mosulu optužio iračke vlasti.
Civili Mosul
© Bulent Kilic / AFP
Zaharova je istakla da je portparol Ministarstva odbrane SAD na pitanje da li koalicija može da organizuje humanitarne koridore u gradu nalik na one u sirijskom Alepu, rekao da za koordinaciju humanitarne pomoći odgovara iračka vlada.

Komentar: Međunarodna zajednica šuti dok SAD ubija civile u Mosulu


USA

Američka koalicija iz okruženja u Mosulu pustila 800 terorista ISIL-a

Američka koalicija iz okruženja u Mosulu pustila 800 terorista ISIL-a

Nakon što su zbog stotina civilnih žrtava u američkim bombardiranjima Mosula vlasti u Bagdadu obustavile vojnu kampanju, američko zapovjedništvo u takozvanoj “Međunarodnoj koaliciji za borbu protiv terorizma” je došlo na “briljantnu” ideju i pustilo oko 800 militanata takozvane “Islamske države” da slobodno napuste okruženi irački grad.


Ovu je vijest na konferenciji za novinare potvrdio predstavnik ruskog Glavnog stožera, general Sergej Rudskoj.

Unatoč činjenici da je Mosul potpuno okružen, što su nas uvjeravali i iz Sjedinjenih Država, militanti takozvane “Islamske države” se slobodno kreću prema sirijskim gradu Deir Ez-Zoru, koji godinama odolijeva opsadi i odbija napade terorista.

Slična situacija se dogodila ranije u Palmiri, kada je dio terorista iz Mosula došao u Siriju, što im je pomoglo da ponovno zauzmu ovaj sirijski drevni grad.

Američko zrakoplovstvo je u zračnim udarima u borbama za zapadni dio grada Mosula do sad ubilo najmanje 300 civila.

Attention

Međunarodna zajednica šuti dok SAD ubija civile u Mosulu

Američki lovac
© Foto: Matt Morgan
Nepuna dva meseca je prošlo od početka vojne operacije oslobođenja Mosula, a sada je doneta odluka da se ona obustavi. Razlog za to je drastičan porast broja civilnih žrtava, ali i veliki broj izbeglica koji su krenuli da napuštaju taj drugi po veličini irački grad, koji je u ruke terorista DAEŠ-a pao još 2014. godine.

Najviše civila je, prema informacijama sa lica mesta, poginulo nakon bombardovanja koje sprovodi međunarodna koalicija za borbu protiv terorizma predvođena SAD. Zvaničnici Iraka ne mogu da potvrde tačan broj poginulih, iako tvrde da je samo u poslednjim napadima koalicije na četvrt El Džadida poginulo između desetine i stotine građana.

S tim u vezi se oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov koji je rekao da je Moskva zatražila specijalni brifing u Savetu bezbednosti UN. Prema njegovim rečima, iako je Rusija zainteresovana da Mosul bude oslobođen, to ne treba činiti po cenu života civila.
Kada je trajala operacija oslobađanja sirijskog Alepa, Rusija je preduzimala inicijative koja je spasla mnogobrojne živote. Osposobljeni su koridori kojima su ljudi napuštali grad, čak su i mnogi teroristi tom prilikom spustili svoje oružje i predali se. Glavni cilj je bio da se spasu životi civila. Nadamo se da će takav pristup imati i koalicija kada je reč o borbi za Mosul. Rusija će svakako u Savetu bezbednosti nastojati da situaciju u Mosulu drži pod kontrolom“, naveo je Lavrov.
Indikativno je, međutim, da je reakcija međunarodne zajednice, kad je reč o napadu Amerikanaca na civile, veoma slaba, što nije bio slučaj prilikom ruske operacije oslobađanja sirijskog Alepa. Prema rečima Slobodana Jankovića sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu, politika dvostrukih aršina je oduvek postojala, bilo da je u pitanju politički ili vojni sukob.

Komentar: Izgleda da je za Zapad sasvim u redu ako SAD i njihova koalicija ubija civile, a Rusiju su teško kritizirali i demonizirali tijekom oslobađanja Alepa iako su radili na tome da se što više smanji broj civilnih žrtava.


Caesar

Putin: Rješavanje već zastarjelog palestinskog problema uslov za mir na Bliskom istoku

Palestina
© Sputnik/ Aleksej Nikoljski

Najvažniji uslov za postizanje dugoročne stabilizacije situacije na Bliskom istoku je rešavanje već zastarelog palestinskog problema, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.


Kako je rekao, s tim u vezi i dalje je aktuelna mirnodopska inicijativa koju je predložila Liga arapskih zemalja a tiče se pregovora na relaciji Izrael—Palestina.

Putin je povodom toga izrazio uverenje da će se odnosi Rusije i Lige razvijati u dobrom pravcu kako bi ta saradnja odgovarala tradicionalnim interesima naroda arapskih zemalja, ali i doprinela međunarodnoj stabilnosti i bezbednosti.

Taj stav je potvrđen i na sastanku Putina sa iranskim predsednikom Hasanom Rohanijem koji je juče održan u Moskvi.

Iran i Rusija, naime, izrazili su nadu da će se palestinski problem rešiti na pošten način, poštujući nacionalna prava Palestinaca.

Attention

Škotski parlament podupire zahtjev Nicole Sturgeon za drugi referendum o neovisnosti

Referendum o nezavisnosti
© Russell Cheyne / Reuters

Škotski parlament danas je, dan prije službenog pokretanja Brexita, podupro zahtjev premijerke Nicole Sturgeon da od Londona zatraži organiziranje novog referenduma o neovisnosti.


Sa 69 glasova za i 59 protiv zastupnici pokrajinskog parlamenta su škotskoj premijerki Nicoli Sturgeon dali mandat da od britanske premijerke Therese May i britanskog parlamenta zatraži održavanje drugog referenduma o neovisnosti nakon prvoga iz 2014., na kojem su se birači izjasnili protiv.

U pokrajinskom parlamentu većinu čine pristaše neovisnosti Škotske nacionalne stranke (SNP).

Premijerka Sturgeon, ujedno čelnica SNP-a, od pokrajinskog parlamenta zatražila je da odobri njezin plan nakon što je istaknula da njezini pokušaji postizanja kompromisa s britanskom premijerkom May o britanskom izlasku iz Europske unije nisu urodili plodom.

Prema izglasanom prijedlogu škotskog parlamenta izjašnjavanje o neovisnosti trebalo bi se održati u jesen 2018. ili u proljeće 2019.

Nicola Sturgeon sada treba dobiti pristanak premijerke May i Westminstera za raspisivanje novog referenduma.

Glasanje je bilo predviđeno za prošli tjedan, u srijedu, no sjednica je bila prekinuta nakon terorističkog napada na Westminster u Londonu.

Današnje glasanje dogodilo se dan prije službenog pokretanja Brexita u srijedu kada će premijerka May aktivirati članak 50. Lisabonskog ugovora.

Bez Brexita, za koji je glasalo 52 posto Britanaca, ali ga je odbacilo 62 posto škotskih birača, škotska premijerka Sturgeon ne bi tako rano zatražila organiziranje novog izjašnjavanja o samoodređenju, tri godine nakon prvoga na kojem su zagovornici neovisnosti izgubili (55 : 45 posto)

"Okolnosti su se promijenile s Brexitom", rekla je Sturgeon koja želi da Škotska nastaviti barem biti dio zajedničkog tržišta EU.

Ona se nada održati referendum krajem 2018. ili početkom 2019., a to znači prije završetka pregovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Chess

Američki Senat odobrio ulazak Crne Gore u "vagon blagostanja NATO-a"

Američki Senat odobrio ulazak Crne Gore u
Podgorica se nalazi korak bliže ulasku u NATO pošto je američki Senat u ponedjeljak dao zeleno svjetlo završetku rasprave o ratifikaciji ugovora kojim bi Crna Gora postala najmlađa članica Sjevernoatlantskog saveza, čemu se protivi Rusija, prenose agencije.

Senatori su glasovali s 97 prama dva glasa u korist završetka rasprave o prijemu Crne Gore što će omogućiti konačno glasovanje u Senatu o ulasku te zemlje u NATO kasnije ovog tjedna.

Protiv su bila dvojica republikanskih senatora Rand Paul i Mike Lee koji smatraju da nema smisla jamčiti sigurnost i obranu tako male zemlje. Ustvrdivši da Crna Gora ima samo 2000 vojnika, Paul je rekao da će članstvo Podgorice "samo dodati još jednu zemlju u vagon blagostanja NATO-a", prenosi Reuters.

Konačno izglasavanje koje će dopustiti predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu da ratificira ugovor trebalo bi se održati u utorak navečer ili srijedu.

"Radi se o kušnji u borbi koju vodimo protiv Vladimira Putina", kazao je senator John McCain koji je ustvrdio da je ruski predsjednik "pokušao državni udar za rušenje slobodno izabrane vlade Crne Gore", u listopadu prošle godine.


Komentar: Ovdje vidimo još jednu antirusku propagandnu histeriju, kao i do sada, bez ikakvih dokaza.