Sirijska vojska likvidirala je grupu od 18 stranih plaćenika iz redova terorističke organizacije DAEŠ tokom borbi u provinciji Dejr el Zor, saopštila je agencija SANA.

Kako se navodi, među poginulima bilo je i građana Saudijske Arabije.

Istovremeno, još jedna grupacija stranih plaćenika iz Tunisa likvidirana je prilikom napada na komandni centar DAEŠ-a u blizini Labeda.

Takođe, u subotu su vladine snage uspele da odbiju krupan napad DAEŠ-a na Dejr el Zor — glavni grad istoimene provincije, a tom prilikom ubijeno je više od 30 terorista.

Iako vojska drži taj administrativni centar, provincija Dejr el Zor je mahom pod kontrolom terorista, tako da građani humanitarnu pomoć dobijaju isključivo iz vazduha.

Pored toga, istoimena avio-baza i dalje predstavlja poslednju liniju odbrane sirijske vojske u toj provinciji na putu ka tom administrativnom centru.

Rusija i Kina su se saglasile da preduzmu kontramjere američkom razmještanju antibalističkog raketnog sistema THAAD na Korejskom poluostrvu, javila je kineska državna agencija.

Vašington i Seul odlučili su se na razmještanje raketnog sistema kako bi odgovorili na nuklearnu prijetnju Sjeverne Koreje.

Mosva i Peking pozvali su SAD i Јužnu Koreju da ne stavljaju u funkciju ovaj sistem, jer ga posmatraju kao prijetnju svojoj bezbjednosti.

Naime, sistem koji koristi THAAD može se koristiti za nadgledanje velikog dijela kineske i ruske teritorije.

Ususret Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, neprofitni Oxfam objavio je podatke prema kojima je polovica svjetskog bogatstva u rukama osmero ljudi. Radi se o visokom stupnju nejednakosti koji predstavlja prijetnju stabilnosti društva.

Dakle, vlasništvo najsiromašnijih 3,6 milijardi ljudi jednako je vlasništvu šestorice Amerikanaca, jednog Španjolca i jednog Meksikanca. To su redom - osnivač Microsofta Bill Gates, osnivač i vlasnik Inditexa Amancio Ortega, industrijalac i investitor Warren Buffet, vlasnik telekomunikacijskog giganta, Carlos Slim Helu, osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg, osnivač Oraclea Larry Ellison te vlasnik i osnivač Bloomberga, Michael Bloomberg.

Uzrok rastućem nezadovoljstvu

U Oxfamu ističu kako je upravo taj jaz između bogatih i siromašnih odgovoran za rast nezadovoljstva tradicionalnim politikama diljem svijeta.

‘Od Brexita do pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima, paralelno s porastom rasizma i nezadovoljstvom u mainstream politiku, sve su češći i znakovi da sve više ljudi u bogatim zemljama ne želi tolerirati ovaj status quo’, stoji u Oxfamovom izvješću prikladno nazvanom ‘Ekonomija za 99 posto’.

Sa 62 na 8

Prošle godine, polovica svjetskog bogatstva bila je u rukama 62 ljudi.


Upravo nejednakost će biti jedna od glavnih tema foruma u Davosu na kojem se sastaje više od 3000 ljudi iz cijelog svijeta.

Situacija u svijetu samo pet dana prije inauguracije Donalda Trumpa za američkog predsjednika je prilično neizvjesna. S jedne strane su vidljivi znakovi “mekšeg pristupa” prema Moskvi, posebno nakon najave Trumpa da bi mogao ukinuti sankcije Rusiji, “ako se dogovore oko ključnih stvari, među kojima je i borba protiv terorizma”.

Rusija je odgovorila pozivom novoj američkoj administraciji da sudjeluje u pregovorima o Siriji u Astani, glavnom gradu Kazahstana, preskačući na ovaj način još uvijek aktualnu Obaminu upravu, što je više nego jasna diplomatska poruka odlazećem američkom predsjedniku i cijeloj njegovoj administraciji.

Trump, osim što je najavio reviziju nuklearnog sporazuma s Iranom, zauzeo je oštar stav prema Kini. Poručio je kako će odustati od višedesetljetne prakse “politike jedne Kine”, odnosno nepriznavanja Tajvana, Kini namjerava “zabraniti pristup” spornim otocima u Južnom kineskom moru i uvesti visoke carine za kineske proizvode.

Istovremeno s diplomatskim pozivom Trumpovoj upravi da dođe u Astanu i bude dio rješenja sirijskog problema, Rusija je s Kinom dogovorila zajednički pristup u obrani od američkog globalnog proturaketnog štita, čije se komponente trebaju rasporediti u Južnoj Koreji.

Nemoguće je da Trump računa da može igrati na kartu podijele između Rusije i Kine, što su uspjeli učiniti Kissinger i Nixon, ali u posve drugim povijesnim okolnostima. Ruski potez je sam po sebi razumljiv, a poziv novoj američkoj administraciji se može promatrati u svjetlu tradicionalne politike Moskve suradnje sa svima koji to žele. To je posebno vidljivo u Siriji, gdje Rusija vojno, diplomatski, obavještajno, financijski i na svaki drugi način podržava vladu Bashara Al-Assada, što nije razlog da ima kontakte s Izraelom, Saudijskom Arabijom i drugim regionalnim akterima, glavnim krivcima za sirijsku krizu.

Ali Kina je nešto posve drugo i može li Rusija ostati po strani u slučaju eskalacije sukoba Washingtona i Pekinga? Na ovo pitanje je teško odgovoriti, ali se zato može raspravljati o tome može li se Trump natjecati s Kinom, a da ne izazove oružani sukob?

Može li se Trump natjecati s Kinom, a da ne izazove rat?

Rusija dobija nove potvrde o saradnji pojedinih država i uticajnih stranih kompanija sa terorističkim organizacijama, rekao je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev.

On je istakao da je Rusija uspela da intenzivira rad Saveta bezbednosti UN. Patrušev smatra da je Rusija doprinela donošenju važnih rezolucija usmerenih na borbu protiv grupe DAEŠ i drugih terorističkih organizacija, kao i finansiranje terorizma.

„Istovremeno, danas dobijamo sve više potvrda saradnje sa teroristima, kako pojedinih država, tako i uticajnih stranih, a u nekim slučajevima i multinacionalnih kompanija. Radi se o nabavci nafte i drugih sirovina od terorista, kao i o njihovom isplaćivanju novčanih nagrada za dobijanje dozvole za proizvodnju i transport robe na teritorijama pod njihovom kontrolom“, naglasio je Patrušev.

On je dodao da je zaustavljanje ove prakse zadatak svih, bez izuzetka, zemalja koje tvrde da se suprotstavljaju terorizmu.

Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da je u Čečeniji uhapšen opasni terorista iz grupe kojom upravlja džihadistička grupa DAEŠ u Siriji. Kadirov je izjavio da je broj privedenih pripadnika terorističke grupe veći od 50.

„U subotu je uhapšen opasni terorista Imran Dacajev... Pripadnici policije blokirali su kriminalca i rekli mu da se preda. On je na njih bacio bombu. Nakon toga je priveden živ“, napisao je Kadirov na svom nalogu na Instagramu.

Kadirov je istakao da je Dacajev dao iskaz, prezimena, izvore oružja i druge detalje.

Kadirov je izjavio da je broj privedenih pripadnika tajne terorističke grupe veći od 50. On je dodao da su 14. januara uhapšena trojica ekstremista: jedan u Groznom, a dva u Nalčiku. „U ovom trenutku čitava banda je neutralisana, a policija je privela više od pedeset učesnika“, napisao je čečenski lider.

Kadirov je rekao da je „rad na kontroli onih koji su regrutovali članove bande, kupovali oružje i razvijali planove za terorističke napade“ sprovođen „u strogoj tajnosti“ u leto 2016. godine.

„Celu bandu koordinisala je osoba koja se nalazila u Siriji, rodom iz Šalija. Njegovo ime je poznato policiji“, izjavio je Kadirov. On je dodao da su kriminalci pripremali terorističke napade „da bi izazvali nezadovoljstvo stanovništva“.

Makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Poposki optužio je danas milijardera Džordža Soroša da se godinama preko nevladinih organizacija koje finansira meša u unutrašnje stvari Makedonije.


Poposki je u intervjuu za italijanski list „Verita“ rekao da su nevladine organizacije dobrodošle ako su njihove aktivnosti usmerene na podršku domaće zajednice.

„Ali ako umesto toga rade nešto drugo, onda nisu dobrodošle. Fond za otvoreno društvo (Soroša) finansira subjekte koji rade u politici na netransparentan način, a to je za nas neprihvatljivo“, rekao je Poposki.

To bi, smatra on, bilo neprihvatljivo i za Italiju.

„Ti subjekti stvaraju medijske pritiske i utiču na javnost. To podstiče političke sukobe, koji uvek prave pritiske u samo jednom smeru. Uvek u korist socijalističke koalicije. To je destabilizacija“, ocenio je Poposki.

U srijedu, 11. siječnja, Ujedinjeni narodi su priznali da sirijski grad Aleppo vladine snage nisu “zauzele”, nego oslobodile.

U službenom izvješću o humanitarnim pitanjima u svijetu UN navodi da je 75% civila iz istočnog dijela grada odlučilo ostati na teritoriju pod nadzorom vladinih snaga.

UN procjenjuje da je tijekom prosinca iz istočnog Aleppa evakuirano 147 000 ljudi. 36 000 ljudi, uključujući militante, evakuirano je iz opkoljenih četvrti u glavnom gradu pokrajine do područja koja kontroliraju pobunjenici u pokrajinama Aleppo i Idlib.

110 000 ljudi je evakuirano u područja koja kontrolira vlada, od kojih se, nakon oslobođenja, njih oko 50 000 vratilo u svoje stare četvrti u istočnom Aleppu, a preostali su za sada našli smještaj u zapadnom dijelu grada.

UN je ovim izvješćem demantirao napise zapadnih i medijskih kuća zaljevskih monarhija, propagandu Sirijskog opservatorija za ljudska prava, Aleppo Media Centra, Bijelih kaciga, male Twitter zvijezde Bane Alabed i svega onoga čime su nas mjesecima bombardirali kada se izvještavalo o Aleppu. Naime, ovaj put se ne radi o izvješću vlade iz Damaska, ruske vojske ili sirijskih snaga i saveznika na terenu, koji su isto tvrdili mjesecima, ali ih nitko nije htio čuti.

Američke obaveštajne službe priznale su da je kompromitujući materijal koji su ranije objavili mediji prevara, napisao je novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp na svom nalogu na Tviteru.

„Obaveštajne službe sada priznaju da je dosije Tramp ’potpuna prevara‘“, napisao je Tramp.

Miran život u oslobođenom Alepu obnavlja se uprkos činjenici da međunarodne humanitarne organizacije ne pružaju pomoć gradu od njegovog oslobođenja pre mesec dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Međunarodne humanitarne organizacije ne pružaju nikakvu pomoć civilima oslobođenog Alepa, a iznenađuje činjenica da zapadni mediji ignorišu pitanje pomoći, izjavio je predstavnik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.

„Prošlo je mesec dana od oslobođenja Alepa. Međutim, međunarodne humanitarne organizacije još uvek ne pružaju pravu pomoć civilnom stanovništvu. U međuvremenu, miran život u gradu se obnavlja“, rekao je general-major Konašenkov.

On je dodao da se civili vraćaju u svoje domove, ponekad i sami čiste preostale mine.

Konašenkov navodi da je iznenađujuće da „nakon perioda prilične pažnje međunarodnih deminerskih organizacija u Alepu“ nije bilo ponuda za pružanje pomoći civilima.

On je naglasio da zapadni mediji već duže vreme ne pokrivaju ovo pitanje, već ga utišavaju, kao po nečijoj komandi.