Gospodari lutakaS


Handcuffs

Ruski FSB uhapsio 5 osoba povezanih sa ID, planirali napad na Moskvu i Ingušetiju

Ruski FSB uhapsio 5 osoba povezanih sa ID, planirali napad na Moskvu i Ingušetiju
© Ruska Federalna služba bezbjednosti / Sputnik
Ruska tajna federalna bezbednosna služba (FSB) uhapsila je pet osoba koje su osumnjičene da su povezane sa Islamskom državom i da su planirali teroristički napad na Moskvu i južnu rusku republiku Ingušetiju.

Grupa uhapšenih ljudi stvorena je od strane izaslanika Islamske države koji je ubijen u specijalnoj operaciji u Inšugetiji početkom oktobra.

- FSB je sprečio aktivnosti grupe koja je stvorena da počini zločine terorističke i ekstremističke priprode na teritoriji Moskve i Inšugetije i povezana je sa Islamskom državom - ističu iz FSB-a.

Grupa terorista uhapšena je u kući u kojoj su se skrivali.

FSB je pronašao arsenal oružja uključujući dve improvizovane eksplozivne naprave, pet kofera naoružanja i delove snajpera.


Snakes in Suits

Politico: Donatori Clinton iza zatvorenih vrata o borbi protiv Trumpa

Politico: Donatori Clinton iza zatvorenih vrata o borbi protiv Trumpa
© AP

Najveći donatori Hillary Clinton okupili su se u Washingtonu, gdje će na trodnevnom sastanku, koji se održava iza zatvorenih vrata, pokušati pronaći načine borbe protiv izabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa,
prenio je Politico.

Konferencija je počela u nedjelju navečer, a održava se u luksuznom hotelu. Sponzor tog skupa je "DA" (Democratic Alliance), a prisustvuju mu šefovi najutjecajnijih sindikata i liberalnih grupa, kao i predsjednica Kluba Demokrata u Donjem domu američkog Kongresa Nancy Pelosi, demokratski senatori i kongresmeni.
Politico: Donatori Clinton iza zatvorenih vrata o borbi protiv Trumpa
© APDemocratic Alliance
Kako prenosi Politico, ovo je prvo okupljanje poražene strane nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima, koja očigledno planira još žešći napad na Trumpa.

Komentar: Povezano: Klintoni i Soroš: Lansiranje američke obojene revolucije


Arrow Up

Jeremy Corbin predlaže da NATO povuče vojne trupe sa ruske granice

Jeremy Corbin traži da NATO povuče vojne trupe sa ruske granice

Vođa britanskih laburista Jeremy Corbyn tvrdi da politika NATO-a i razmještanje sve više vojnih trupa u istočnoj Europi samo povećava tenzije te je predložio demilitarizaciju na granici s Rusijom.


"Moramo početi proces za demilitarizaciju granice između članica NATO-a i Rusije. Ne možemo si priuštiti novi Hladni rat", izjavio je Corbyn na BBC-ju.

Britanski zastupnik kazao je i da je skeptičan da je u okviru sadašnje situacije na međunarodnoj sceni moguće približavanje Zapada i Moskve.

"Donald Trump očito misli da može poboljšati i osnažiti odnose s Vladimirom Putinom i to zato je smatra da je jaki vođa. No, nije stvar o tome kakav je netko vođa, nego radimo li na zajedničkom suživotu i miru", pojasnio je Jeremy Corbyn.

Kao rješenje predložio je da Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) budu ti koji će graditi nove odnose s Rusijom.

NATO razmješta oko 4000 novih vojnika po Istočnoj Europi, ponajviše u baltičkim zemljama, kako bi mogli brzo odgovoriti na eventualnu prijetnju iz Rusije. Također, oko 300.000 vojnika zemalja članica NATO saveza stavljeno je u stanje visoke pripravnosti zbog rastućih napetosti između Rusije i baltičkih država.

Komentar: Povezano:


Snakes in Suits

Moroni iz EU će zadržati politiku prema Rusiji, čak ako i SAD promijeni kurs

Moroni iz EU će zadržati politiku prema Rusiji, čak ako i SAD promijeni kurs
© Agencia EFE / YouTube
Ministrica vanjskih poslova Europske unije, Federica Mogherini, poručila je kako će EU nastaviti sa svojom politikom prema Rusiji čak i ako nova američka administracija promijeni svoj odnos prema Moskvi.

"Znate, Europska unija ima vrlo principijelan stav prema ilegalnoj aneksiji Krima i prema situaciji u Ukrajini. To se neće promijeniti, bez obzira na moguće promjene kod drugih", poručila je tijekom jučerašnjeg dana Mogherini nakon večere s ministrima vanjskih poslova EU.


Komentar: "Principijelan" na pogrešnoj pretpostavci.


"Vidim potrebu Europe da ojača svoju obranu, sigurnosnu agendu i kooperaciju, bez obzira na primjenu administracije u SAD-u", istaknula je za vrijeme jučerašnjeg neformalnog sastanka. Danas se u Bruxellesu pak održava formalni sastanak EU ministara vanjskih poslova gdje će se raspravljati o ovim pitanjima, ali i o prijedlogu osnivanja sjedišta europske vojske.


Komentar: Gomilanje naoružanja na granicama jedne države nije obrana nego agresija.


Arrow Up

Međunarodni kazneni sud nagovijestio istraživanje američkih ratnih zločina u Afganistanu

Međunarodni kazneni sud nagovjestio istraživanje američkih ratnih zločina u Afganistanu
© Mohammad Ismail / Reuters
Tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu izjavio je kako je postojala preliminarna osnova za sumnju da su američke snage počinile ratne zločine u Afganistanu i u tajnim zatvorskim objektima na drugim mjestima tijekom 2003. i 2004. godine.

Tužitelj je naveo kako postoji "razumna osnova da se vjeruje" da su američke snage mučile zatvorenike u Afganistanu i drugdje po CIA-inim zatočeničkim objektima 2003. i 2004. godine. Tužitelje Fatou Bensoud je rekao da će neposredno odlučiti hoće li nastaviti punu istragu. Rezultati pune istrage potencijalno bi mogli dovesti do optužaba protiv pojedinaca i izdavanje tjeralice.

ICC je sud posljednje instance, što znači znači da je samo mogao podignuti optužnicu ako se domaće vlasti nisu adekvatno bavile optužbama.

Ovaj nalaz označava važan korak naprijed u deset godina starom radu suda oko sukoba u Afganistanu i mogao bi rezultirati oštrom reakcijom američke uprave koja će pod novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom imati manji međunarodni karakter. "Ovi navodni zločini nisu bili zlouporabe nekoliko izoliranih pojedinaca", navodi se u izvješću i dodaje kako se "čini da su počinjeni u sklopu odobrenih tehnika ispitivanja".

Sjedinjene Države su po velikim dijelovima Afganistana lovile talibane i al Qaedu iza napadaja 11. rujna 2001.

Zločine su mogle počiniti i postrojbe CIA-e na lokacijama u Poljskoj, Litvi i Rumunjskoj, naveo je tužitelj jer su, dodaje, pojedinci uhvaćeni u Afganistanu i navodno prebačeni na ta mjesta.

U izvješću, koje pokriva sve više preliminarnih istraga što ih provodi sud, pronađena je osnovana sumnja da su sve zaraćene strane, uključujući talibane i snage afganistanske vlade, počinile ratne zločine.

Američki predsjednik George W. Bush se žestoko protivio sudu pa SAD nisu pristupile u njegovo članstvo, ali zato jesu Afganistan, Litva, Poljska i Rumunjska, što omogućuje nadležnost sudu nad zločinima počinjenim na njihovom teritoriju.

Nekadašnji dužnosnik u upravi Georga W. Busha, veleposlanik pri UN-u John Bolton, sada se navodi kao potencijalni član Trumpova kabinet.

Telephone

Putin i Tramp prvi telefonski poziv - govorili o ekonomiji, trgovini, ujedinjenju u borbi protiv terorizma

Putin i Tramp razgovarali prvi put - ekonomija, trgovina, ujedinjenje u borbi protiv terorizma
© Mike Segar Sergej Karpukhin / Reuters
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su prvi telefonski poziv, piše RT.

Dvojica političara porazgovarala su o Siriji te o načinima da poboljšaju i razviju bilateralne odnose, objavljeno je iz Kremlja.

Putin i Trump su se složili kako dijele stavove o tome da se Rusija i SAD trebaju ujediniti "u borbi protiv zajedničkom neprijatelja broj jedan - međunarodnog terorizma i ekstremizma", stoji u izjavi ruskih vlasti.

Navodi se i kako su raspravljali o načinu rješavanja krize u Siriji.

Putin i Trump su posvetili posebnu pažnju uspostavljanju stabilnih temelja za bilateralne odnose u kontekstu razvoja ekonomskih i trgovinskih veza te rada na "konstruktivnoj suradnji", dodaje se.

Složili su se i kako će se ponovno telefonski čuti, a raspravljali su i o mogućnosti da se upoznaju lice u lice.

Question

Da li se Bugarska i Moldavija okreću Rusiji?

Moskva
© Sputnik/ Natalья Seliverstova
Na predsedničkim izborima u Moldaviji i Bugarskoj pobedili su kandidati koji se zalažu za zbližavanje sa Rusijom. Na čelo Moldavije dolazi lider socijalista Igor Dodon, a novi predsednik Bugarske je general avijacije u rezervi Rumen Radev.

Dodon je u drugom krugu izbora potukao proevropsku rivalku Maju Sandu sa više od 52 odsto osvojenih glasova, dok je Radev u drugom krugu pobedio kandidatkinju vladajuće stranke Cacku Cačevu sa više od 59 odsto glasova.

Dodon je obećao tešnje veze sa Rusijom i strateško partnerstvo. On se zalaže za ideju o rešavanju problema Pridnjestrovlja federalizacijom Moldavije i za ostanak ruskih mirotvoraca u toj nepriznatoj moldavskoj republici, sve dok se situacija u tom regionu politički ne reguliše.

On je takođe više puta izjavljivao i da je Krim deo ruske teritorije, zbog čega je bio na udaru kritika kijevskih vlasti.

Osim toga, Dodon, nekadašnji ministar privrede u vladi komunista, namerava i da vrati moldavsku robu na rusko tržište i normalizuje saradnju sa Moskvom u oblasti energetike.

On je obećao i poništavanje ekonomskog paketa iz sporazuma o pridruživanju EU.

Međutim, ruski analitičari ne očekuju „radikalni zaokret“ Moldavije ka Rusiji.

Light Sabers

Još jedna tuča ukrajinskih poslanika

tuča ukrajina
Ukrajinski poslanici Jurij Bojko i Oleg Ljaško
U ukrajinskom parlamentu ponovo je izbila tuča poslanika u kojoj su "glavne uloge" imali kopredsedavajući opozicionog bloka Jurij Bojko i lider Radikalne stranke Oleg Ljaško, prenose mediji.

Kako prenosi britanski portal Metro, sve je počelo kad je Oleg Ljaško optužio Jurija Bojkova da je "agent Kremlja".

Tuča ukrajinskih poslanika

Bojko je sedeo odmah do Ljaška, pa je odmah "reagovao pesnicom", navodi portal, pozivajući se na ukrajinske novinare.

Drugi političari su odmah počeli da ih razdvajaju tako da tuča nije dugo trajala i sve se vratilo u normalu za 30 sekundi.

Komentar: Ukrajinski poslanici su odavno postali poznati po svojim bokserskim veštinama:


USA

Predizborna kampanja u SAD-u je bila nevjerojatno prljava

Volodin
© Sputnik/ Ilья Pitalev
Predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin smatra da je predizborna kampanja u Sjedinjenim Američkim Državama bila „prljava bez presedana“, jer je na kandidata Republikanske partije vršen ozbiljan pritisak.

Možda su upravo tako prljava kampanja bez presedana protiv Trampa i takav pritisak njemu i osigurali pobedu, jer su se ljudi jednostavno pobunili i podržali njegovu kandidaturu“, rekao je Volodin.

On je naveo da su i izjave i metode koje su bile usmerene protiv Trampa bile „prljave“, i dodao da one ne krase nijedan izborni sistem i govore samo o potpunom odsustvu političke kulture.

„Treba govoriti o političkoj kulturi, dok u ovom slučaju te kulture nije bilo“, dodao je Volodin.

Republikanac Donald Tramp, bez obzira na to što su ga optuživali za seksizam, rasizam i ostalo, pobedio je na opštim predsedničkim izborima u SAD. On je dobio 290 glasova elektora, a Klintonova 228.

Komentar: Možemo očekivati nastavak demonizacije Trumpa i nakon pobjede na izborima, izgleda da je elita htjela da Clinton pobjedi.


Propaganda

Tramp govori o medijima i dvostrukim standardima, ISIL-u, lažnoj borbi protiv terorizma...

Tramp govori o medijima i dvostrukim standardima, ISIL-u, lažnoj borbi protiv terorizma..
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mediji u SAD-u izazivaju strah kod američkih muslimana i crnaca nakon njegovog izbora za šefa države, a da su te bojazni neutemeljene, javlja Anadolu Agency (AA).

U prvom postizbornom intervjuu za televiziju CBS, Trump je optužio medije da su svjesno izazvali strah i odbojnost muslimana i crnaca prema njemu.

“To je užasno ako se ti ljudi stvarno tako osjećaju. Smatram da to izazivaju mediji, jer se i neke stvari koje su već postojale u zemlji prikazuju kao da su tek počele. Ja ne moram ni reći ništa, oni će iskopati neku priču, to rade mediji“, kazao je Trump.

Osvrnuvši se na aktuelne masovne proteste nezadovoljnih njegovom izbornom pobjedom širom SAD-a, Trump je kazao da ti demonstranti njega ustvari ne poznaju i da se među njima nalaze “profesionalni demonstranti“ koji potpiruju tenzije.

“Želim poručiti onima koji demonstriraju protiv mene da se ne boje, vratićemo snagu ovoj zemlji. Tek smo okončali izborni ciklus i treba dati malo vremena. Ljudi prave predstave od protesta. Da je nekim slučajem pobijedila Hillary Clinton i da su moje pristalice izašle na ulice da protestiraju, svi bi oštro osuđivali to. Bio bi drugačiji odnos prema tome. Na sceni su dvostruki standardi“, kazao je Trump.

Na upit koju će politiku zastupati o pitanju borbe protiv terorističke organizacije ISIS, Trump je kazao kako ne želi otkrivati detalje, ali da može reći da će ISIS biti u potpunosti poražen.

“Ja nisam poput onih što su četiri mjeseca prije početka počeli objašnjavati šta i kako će raditi u operaciji oslobađanja Mosula. Tada su svi lideri ISIS-a pobjegli iz te regije. Mogu samo reći da ćemo se spasiti od tog ISIS-a“, poručio je Trump.

Ukazujući na trilione dolara koje SAD troši pod izgovorom borbe protiv terorizma na Bliskom istoku, Trump je kazao da se tim novcem mogla dva puta nanovo izgraditi kompletna Amerika u kojoj su ceste, mostovi i sva infrastruktura poprilično zastarjeli.

“Neću primati predsjedničku plaću od 400.000 dolara. Vjerovatno ću zakonski morati da primam, pa ću simbolično primati plaću od jednog dolara“, kazao je Trump.