Socijalista Igor Dodon proglasio je noćas pobedu na predsedničkim izborima u Moldaviji.

Dodon, kog zapadne agencije nazivaju proruskim kandidatom, osvojio je nešto više od 54 odsto glasova, pokazuju rezultati posle 98 odsto obrađenih glasačkih listića.

Njegova rivalka Maja Sandu osvojila je skoro 46 odsto glasova, preneo je AP.

- Svi su shvatili da sam pobedio - poručio je Dodon.

On se zahvalio Sandu što je vodila "žestoku, ali dobru bitku" i poručio da će biti predsednik svim građanima Moldavije.

Dodon je obećao obnavljanje odnosa sa Rusijom koji su zahladneli nakon što je ova bivša sovjetska republika potpisala trgovinski sporazum, navodi AP, koja Dodona predstavlja kao "promoskovsku figuru".

Američka agencija ocenjuje da je Dodon iskoristio bes stanovništva zbog korupcije vidjene pod proevropskom vladom koja je došla na vlast 2009. pogotovo zbog oko milijardu dolara koliko je nestalo iz moldavskih banaka uoči parlamentarnih izbora održanih pre dve godine.

Dodon je kazao da želi da federalizuje Moldaviju kako bi obuhvatio region Pridnjestrovlja koji ne priznaje vlast Kišinjeva i u kojem je smešteno više od 1.000 pripadnika ruskih trupa.

AP za Sanduovu navodi da je u pitanju bivša ekonomistkinja Svetske banke koja se kandidovala obećavajući borbu protiv korupcije, kao i da je njoj potrebna visoka izlaznost birača kako bi se nadala pobedi.

Rumen Radev, kandidat oporbenih bugarskih socijalista sklon Rusiji, pobijedio je na predsjedničkim izborima u Bugarskoj u nedjelju s 59,35 posto glasova, pokazali su službeni rezultati izbornog povjerenstva, koji još uvijek nisu konačni.

Kandidatkinja premijera Bojka Borisova i njegove konzervativne stranke GERB, Cecka Cačeva osvojila je 36,17 posto glasova, priopćilo je izborno povjerenstvo na temelju prebrojanih 99,33 posto glasova.

Konačni službeni rezultati bit će objavljeni u srijedu, a novi predsjednik preuzet će dužnost 22. siječnja.

General Radev (53), bivši je zapovjednik zračnih snaga sklon ukidanju europskih sankcija Moskvi. Njegova pobjeda mogla bi približiti Bugarsku Rusiji i time izazvati nezadovoljstvo Europske unije i NATO-a, smatraju analitičari.

Radev te strahove odbacuje i ističe da je on "general NATO-a formiran u Sjedinjenim Državama" i da Bugarska nema alternative do pripadnosti EU-u i NATO-u.

On je rekao u nedjelju da želi "dobar dijalog s predsjednicima SAD-a i Rusije".

Bugarski premijer Bojko Borisov najavio je u nedjelju da će podnijeti ostavku nakon poraza kandidatkinje vladajuće stranke desnog centra na predsjedničkim izborima.

SAD su konačno priznale upotrebu municije sa osiromašenim uranijumom u Siriji nakon što su prethodno izjavile da se to oružje ne bi trebalo koristiti. Centralna komanda SAD-a je priznala da je osiromašeni uranij upotrijebljen u dva navrata: 18. i 23. novembra 2015. godine.

U napadima u tom periodu je upotrebljeno 5,100 projektila 30-milimetarske municije sa osiromašenim uranijom ispaljene sa aviona tipa A-10. To je jednako 1,524 kilograma osiromašenog uranijuma. Prema izjavi Centralne komande, ovaj tip municije je izabran zbog prirode ciljeva.

U martu 2015. godine nakon što su avioni tipa A-10 poslati na zadatke u Siriji, SAD su potvrdile novinarima da letjelica neće biti naoružana osiromašenim uranijumom izjavivši: „Letjelice SAD i koalicije nisu niti će upotrijebiti municiju sa osiromašenim uranijumom u Iraku i Siriji”. Obrazlažući ovu odluku, dodaje se: „Ova municija je razvijena za uništavanje tenkova na konvencionalnom bojnom polju. Daeš ne posjeduje veliki broj tenkova”.

Ostaje nejasno, međutim, u koju svrhu je ova municija tačno upotrijebljena. U skladu sa pravnim direktivama SAD-a navodi se da se ovaj tip municije koristi samo za oklopljene ciljeve, ali iskustvo iz niza konflikata ukazuje da se te direktive često ignorišu. Međunarodna koalicija za zabranu osiromašenog uranijuma je prethodno sprovela analizu informacija o ciljevima koje je objavila Centralna komanda u vezi datuma u pitanju.

Ni u jednom slučaju se eskplicitno ne navodi da su napadi sprovedeni protiv oklopnih vozila, a većina napada su na lahka taktička vozila DAIŠ-a, eksplozivne naprave montirane na vozila i naftnu infrastrukturu. Te ciljeve Koalicija napada redovno i bez upotrebe osiromašenog uranijuma.

U napadu 18. novembra SAD su izvršile udar na 283 parkirana tankera nafte, a za to bi se očekivalo da se upotrebi alternativni zapaljivi tip municije za A-10 koji bi bio dovoljan da se uništi ovaj tip vozila. Nedavno objavljeni podaci iz rata u Iraku 2003. godine ukazuju da su letjelice A-10 upotrijebile više municije sa osiromašenim uranijumom na ciljeve koji nisu bili tenkovi niti oklopna vozila, te se time dovodi u pitanje tvrdnja da je ovaj tip municije potreban u Siriji. Historijski podaci iz rata u Zalivu takođe dokazuju da je većina oklopljenih ciljeva uništeno projektilima tipa Maverik ispaljenih sa letjelica A-10, a ne topom.

Borci u Alepu gađali su položaje sirijskih Oružanih snaga koristeći granate sa hemijskim otrovom, prenosi televizija "Majadin“.

Kako se navodi, teroristi su gađali položaje armije u blizini aerodroma u Alepu i tom prilikom ranjeno je 28 vojnika.

Prethodno je saopšteno da je sirijska vojska na jugozapadu Alepa zabeležila podatke koji dokazuju da teroristi koriste hemijsko oružje u napadima na taj grad.

Istovremeno, jedan izvor iz redova pobunjenika saopštio je da su teroristi gađali i civilni deo Alepa, a tom prilikom poginulo je četiri stanovnika. Prilikom granatiranja načinjena je i velika materijalna šteta, dodaje izvor.

Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je članak generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, objavljen u britanskom listu "Gardijan", u kojem se obratio novoizabranom predsedniku SAD Donaldu Trampu.

"Kratak sadržaj članka, preveden na 'politički' jezik: 'A ko će nas izdržavati i nama upravljati? Ko će nam platiti za to mračnjaštvo koje nosimo po milosti Vašingtona? Jer poslednjih godina smo prestali samostalno da mislimo i radimo'", piše Zaharova na Tviteru, a prenosi Sputnjik.

Ona je Stoltenbergove reči "prevela" u opširnom postu na ovoj društvenoj mreži.

"Mi (NATO) smo krenuli na sve zbog američkog establišmenta, uključujući raspoređivanje snaga i naoružanja na svojim suverenim teritorijama u mirno vreme. Kako ćemo sada pogledati u oči svojim narodima? Oni nam sigurno to neće oprostiti, posebno nakon rata sankcijama koji je potkopao cele grane naše pažljivo izgrađene ekonomije. Mi ćemo još i požaliti što smo počeli da živimo samostalno", navodi se u izjavi Zaharove.

Zaharova je nastavila sa „prevodom“ Stoltenbergovog članka.

"Zažmurili smo na to što su SAD uradile u Avganistanu, na to što je proizvodnja narkotika višestruko porasla. Ti narkotici, pre svega, idu nama, u Evropu. Mi ćutimo o tome što je na hiljade vojnika iz zemalja Alijanse stradalo tokom iračke avanture SAD", napisala je Zaharova.

Činjenica da je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a je uvelike nebitna. Ono što je bitno su uvjeti koji su mu omogućili da postane predsjednikom SAD-a.

Dakle, što je nagnalo Amerikance da glasaju bilo za Trumpa ili Hillary u ovotjednim američkim predsjedničkim izborima? Pitajte mainstream medije, ili bilo kojeg pristašu Hillary Clinton, i vjerojatno će vam reći da su u pitanju problemi poput liberalnih vrijednosti ili društvene pravde. Također će vam reći da su Trumpovi pristaše bili motivirani prvenstveno rasizmom, seksizmom i mržnjom. U stvarnosti, Trumpovi glasači su bili jednako zabrinuti o društvenoj nepravdi. Zapravo, ovaj problem stoji iza većine popularnih glasova u svijetu u današnje vrijeme. I što je ironično, Trumpovi glasači su bili moguće i zabrinutiji oko društvene pravde nego liberali koji su glasali za Hillary, jer društvena pravda koja je nagnala milijune da glasaju za Trumpa vrlo je drukčija od one "društvene pravde" o kojoj brinu pristaše Hillary.

Ovdje moramo istaknuti jasnu razliku između "seljačina" iz radničke klase SAD-a i onih ljudi koji su u uzlazno mobilnijoj financijskoj poziciji. Većina ljudi koji su glasali za Trumpa su te "seljačine", a učinili su to jer osjećaju negativne učinke 8 godina dugih 'liberalnih' ekonomskih i vanjskih politika Obamine vlade koje su se nastavile nepromijenjene još od 'konzervativnih' Bushevih godina (možete se zapitati zašto je to tako i kako to funkcionira - mala pomoć: predsjednik nije onaj koji 'odlučuje', daleko od toga). Te politike su se poklopile sa 'slomom' 2008. godine i 'spašavanjem' banaka zbog čega su milijuni Amerikanaca ostali bez domova i mnoga tradicionalna tvornička radna mjesta izgubljena, oboje je neproporcionalno pogodilo siromašne.

Upravo ta marginalizacija najranjivijih u društvu stoji i iza ishoda glasovanja za Brexit u Velikoj Britaniji ranije ove godine. I glasovi Britanaca za napuštanje EU i Amerikanaca za Trumpa nisu prvenstveno glasovi za rasizam ili ksenofobiju nego glasovi protiv neoliberalnog statusa quo pod kojim su siromašni vidjeli kako im životni standard i dalje opada i svi su vidjeli rast rata i smrti izvan zemlje.

Ovi protestni glasovi su dvostranačke prirode, u SAD-u je nominalno kandidat vladine 'ljevice' odbačen dok se u UK protestno glasanje dogodilo pod nominalno 'desnom' konzervativnom vladom. Poanta je, navodna 'lijevi/desni' politička paradigma u zapadnjačkim demokracijama više ne postoji. Zamijenjena je kombinacijom neoliberalizma i neokonzervatizma, dvije kitnjaste riječi koje opisuju ideologije koje zajedno tvore projekt 'elite' za transnacionalnu globalizaciju i dominaciju korporacija i njihovih političkih prijatelja nad svjetskim resursima kroz 'projekciju' američke vojne moći širom svijeta.

I dok su mainstream mediji, uvelike podržavajući Hillary kao kandidata establišmenta, potrošili zadnjih 12 mjeseci šireći stav da su Trumpovi pristaše 'šaka jada' i da je sam Trump pobješnjeli rasist, seksist, ksenofob, lažljivac, prevarant i narcisist, radilo se o velikoj laži koja je sakrila istinu da je većina Trumpovih pristaša bila motivirana očajničkom željom za boljim poslovima, boljim plaćama, boljom zdravstvenom skrbi (ili bilo kakvom zdravstvenom skrbi), itd. Drugim riječima, pravom socijalnom pravdom.

Kada je Trump ponuđen ovim marginaliziranim i od rata umornim ljudima kao jedina alternativa za Hillary, uzeli su što je ponuđeno bez previše razmišljanja. Dodatno, bazirano na objavljenim podacima ankete o glasovanju, čini se da nisu samo siromašni odbacili Hillary i sve ono za što se ona zauzima, nego je i 54% bijelih muških diplomaca glasalo za Trumpa. Gledajući raspoređeno kroz kategorije, dok je 52% glasača koji zarađuju manje od $50 000 godišnje glasalo za Clinton, a 41% za Trumpa, od 64% američkih glasača koji zarađuju više od $50 000 godišnje, 49% je izabralo Trumpa, a 47% Clinton. Prema tome, daleko od toga da je glavna motivacija glasača na ovim izborima bila 'bilo tko samo ne Trump', možda je bilo bliže stavu 'bilo tko samo ne Hillary'.

Činilo se apsolutno neverovatnim da će Velika Britanija na referendumu glasati za izlazak iz EU, kao i da će Donald Tramp pobediti Hilari Klinton u trci za novog predsednika Amerike. Neočekivana pobeda Marin le Pen na predsedničkim izborima u Francuskoj sledeće godine mogla bi da se dogodi na talasu ovog niza šokantnih događaja.

Izbori za šefa države u Francuskoj će biti održani od 23. aprila do 7. maja. Odmah potom, od 11. do 18. juna, treba da budu održani parlamentarni izbori, a 24. septembra biće održani izbori za senat.

Imena mogućih kandidata za predsednika iz tri glavne političke partije čula su se još 2014. godine — to su aktuelni predsednik Fransoa Oland iz Socijalističke partije, bivši predsednik Nikola Sarkozi iz redova republikanaca i Marin le Pen iz Nacionalnog fronta.

Pokretanje inicijative za opoziv aktuelnog predsednika Francuske Fransoa Olanda svojevrsni je pucanj iz startnog pištolja koji daje signal da počinje aktivna faza predizborne predsedničke trke u toj zemlji, smatra politikolog Fjodor Lukjanov.

Katalizator ovog starta, prema rečima politikologa, bio je za mnoge u svetu neočekivani rezultat predsedničkih izbora u SAD, na kojima je pobedio republikanac Donald Tramp.

„Političke snage u Francuskoj koje su najbliže mejnstrimu ne mogu da ne iskoriste ovaj trenutak. Potrebno im je da se oštro aktiviraju i da počnu da se pozicioniraju kao žestoki oponenti neuspešnoj politici aktuelnog establišmenta“, kaže Fjodor Lukjanov.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp rekao je da namjerava da se poslije stupanja na dužnost fokusira na Siriju i borbu protiv ekstremistike grupe "Islamska država", a ne na pitanje svrgavanja s vlasti sirijskog lidera Bašara al Asada.

Tramp za "Vol strit žurnal", u prvom intervjuu nakon izbora, nije iznosio plan dejstva Amerike u Siriji poslije njegovog stupanja na dužnost predsjednika, ali je naglasio da najvjerovatnije neće slijediti politiku dosadašnje administracije Baraka Obame, koja je podržavala takozvanu umjerenu sirijsku opoziciju.

"Moje gledište na Siriju razlikuje se od stavova mnogih ljudi", dodao je Tramp. On je istakao da će se fokusirati na borbu sa "Islamskom državom" u Siriji, a ne na svrgavanje s vlasti sirijskog predsjednika Asada, ističući pri tome složenost konflikta u Siriji s obzirom da je u njega umiješano mnogo zainteresovanih strana, prenosi ruska agencija "Tas".

"Mi podržavamo sirijske pobunjenike, ali nemamo pojma ko su oni. Mi se borimo sa Sirijom, Sirija se bori sa `Islamskom državom`, a mi hoćemo da se oslobodimo `Islamske države`", naveo je Tramp. On je dodao da je Rusija sada apsolutni saveznik Sirije, a osim toga, i Iran, koji je postao moćniji zahvaljujući Americi, je takođe saveznik Sirije.

"Ako američka vojska napada vojsku Asada, to ispada da se mi borimo sa Rusijom i sa Sirijom istovremeno", zaključio je Tramp.

Lideri prosvjeda protiv Trumpa u SAD-u poručuju kako su spremni izgraditi pokret koji će se moći usporediti s Occupy Wall Street pokretom. Njihov javni istup također pokazuje kako prosvjedi nisu nužno samo spontana reakcija na pobjedu Donalda Trumpa na izborima već je ovdje riječ i o organiziranoj akciji protiv njega.

Jedan od lidera prosvjeda, Al Sharpton, najavio je kako će biti uporni i kako ovi prosvjedi neće nestati. Već unaprijed planiraju masovne prosvjede za 20. siječanj kada će Trump i službeno preuzeti funkciju predsjednika.

Podsjetimo, na prosvjedima je do sada uhićeno više desetaka osoba, a na nekoliko mjesta prosvjedi su prerasli u izgrede.

Očito je kako je ovdje riječ i o organiziranom, tzv. profesionalnom aktivizmu, a pojedini izvori navode kako iza organizacije prosvjeda stoji i pro-Clinton aktivistička organizacija, MoveOn.org.

Odluku Izvršnog saveta Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO) o Siriji Moskva smatra sankcionom. Te akcije su alarmantne, jer se OZHO u suštini pretvara u sredstvo političke ucene, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

„Na sednici Izvršnog saveta OZHO 11. novembra u Hagu, kao rezultat višestrukih kombinacija sa aktivnom upotrebom faktora ’regionalne solidarnosti‘, grupa država-članica nije uspela da progura anti-sirijsko rešenje, zasnovano na u suštini neubedljivim zaključcima zajedničkog mehanizma OZHO i UN na račun Damaska o istrazi upotrebe hemijskog oružja u toj zemlji“, navodi se u komentaru Odeljenja za informacije i štampu Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Odlukom se, između ostalog, predviđaju neograničene inspekcijske mere u odnosu na vojnu infrastrukturu i naučno-istraživačke institucije u Siriji, koje služe za obezbeđivanje osnovnih potreba nacionalne ekonomije zemlje, a u pojedinim oblastima i regiona Bliskog istoka u celini.

„Prema zamisli inicijatora i realizatora, odluka će putem inspekcijskih poslova omogućiti OZHO da uspostavi potpunu kontrolu nad odbrambenim i naučno-tehnološkim potencijalima jedne suverene države, koji je već uveliko podriven višegodišnjim ratom aktivno finansiranim iz inostranstva“, ističe se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Ministarstvo naglašava da odluka Izvršnog saveta OZHO „izaziva duboko žaljenje i uznemirenje“.

„Jedna od najcenjenijih i najuspešnijih organizacija u oblasti razoružanja i neširenja oružja za masovno uništenje, koja je 2013. godine dobila Nobelovu nagradu za mir zbog hemijske demilitarizacije Sirije, naporima određene grupe zemalja, koje imaju ideju da promene vlast u Damasku, postala je sredstvo političkog i ekonomskog pritiska i ucene. Lekcije tragičnih događaja u bivšoj Jugoslaviji, Iraku i Libiji, izgleda nisu naučene, iako su ih mnogi sadašnji i bivši ’svetski moćnici‘ javno priznali“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

U vezi sa donetom odlukom Moskva očekuje „dalji rast anti-sirijskih akcija i u OZHO i u Savetu bezbednosti UN“.

„Pozivamo sve države koje poštuju opštepriznate međunarodne principe i standarde, da zaustave ovu beskrupuloznost i neodgovornost u međudržavnim odnosima. Izražavamo zahvalnost vladama onih zemalja koje su uspele da se odupru neviđenom pritisku i koje ne podržavaju zapravo sankcijsku odluku Izvršnog saveta OZHO u vezi sa Sirijom“, piše u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.