Gospodari lutakaS


Broom

Rezolucija kojom se potvrđuje legitimitet Zelenskog nije osigurala dovoljnu potporu da bi bila usvojena u ukrajinskom parlamentu - Dan kasnije usvojena

Ukrajinski parlament nije izglasao rezoluciju kojom se podržava da Zelenski ostaje na mjestu predsjednika - piše u ponedjeljak ukrajinski medij Strana.
zelenski
© Ukrainian Presidency/dpa
Verhovna Rada nije uspjela usvojiti prijedlog rezolucije kojom je trebalo potvrditi potporu parlamenta Volodimiru Zelenskom. Neugodnost je tim veća što se glasovanje odvijalo u nazočnosti europskih povjerenika i predstavnika mnogih europskih zemalja koji su u Ukrajinu stigli glede obilježavanja treće godišnjice ruske invazije na tu zemlju..

O ovom neuspjehu je na svom Telegram kanalu izvijestio je ukrajinski zastupnik Oleksiy Goncharenko.

Rada je s 244 glasa usvojila rezoluciju o apelu parlamentima, vladama i međunarodnim organizacijama u vezi s trećom godišnjicom ruske invazije. Usvojeni dokument sadrži pozive da se Ukrajini pruži vojna, financijska i humanitarna pomoć, da se pojača sankcijski pritisak na Rusku Federaciju i da se podupre pristupanje Ukrajine EU i NATO-u.

Komentar: Ažuriranje, 25.02.: Ukrajinski parlament sada podržao Zelenskog
Ukrajinski parlament podržao je u utorak, po drugi put, rezoluciju prema kojoj bi Vladimir Zelenski trebao obnašati svoje ovlasti "dok novi predsjednik ne preuzme dužnost ", objavio je ukrajinski zastupnik Yaroslav Zheleznyak na svom Telegram kanalu.

"Iz drugog pokušaja danas je ipak izglasana rezolucija o demokraciji, podršci Zelenskom i predstojećim izborima. To je ista ona rezolucija koja je jučer propala", napisao je Železnjak.

Železnjak je dan ranije objavio da rezolucija nije izglasana. Za dokument je glasovalo 218 zastupnika, a za usvajanje je potrebno 226. Nakon neuspješnog izglasavanja, upućen je novi prijedlog rezolucije identičnog sadržaja.

Prema njegovim riječima, u dokumentu se navodi da Zelenski mora ispunjavati svoje ovlasti dok novoizabrani predsjednik ne preuzme dužnost, "njegov mandat ne dovode u pitanje ukrajinski narod i Vrhovna Rada", a izbori se moraju održati nakon završetka sukoba.



Footprints

Deseci tisuća ljudi pridružili su se masovnom sprovodu za Nasrallaha, ubijenog vođu Hezbollaha

slika
© Mohammed Yassin/ReutersU javnoj pogrebnoj ceremoniji, mnoštvo odaje počast preminulom vođi Hezbollaha Hassanu Nasrallahu, ubijenom u izraelskim zračnim napadima na Bejrut, Libanon • 23. veljače 2025.
Deseci tisuća ljudi okupili su se u okolici Bejruta kako bi odali počast Hasanu Nasrali, bivšem čelniku Hezbolaha, gotovo pet mjeseci nakon što je ubijen u izraelskom zračnom napadu, što je bio iznenadan udarac za skupinu koju podupire Teheran.

Ubojstvo Nasrale, koji je predvodio šijitsku muslimansku skupinu tijekom više desetljeća sukoba s Izraelom i nadzirao njenu transformaciju u vojnu silu s regionalnim utjecajem, bilo je jedan od početnih izraelskih udaraca koji su veoma oslabili Hezbolah.

Noseći fotografije Nasrale i zastave Hezbolaha, pristaše su se rano jutros okupili na velikoj ceremoniji za Nasralu i druge ubijene vođe skupine na stadionu u južnom predgrađu Bejruta, kojim upravlja Hezbolah. Stadion Camille Chamoun Sports s 55.000 sjedala bio je pun nekoliko sati prije početka ceremonije.

Top Secret

Jedina stvar koja može izazvati rat u Europi: WikiLeaks izvještava o američkom pristupu Ukrajini i NATO-u

slika
Washington i njegovi europski saveznici odavno su bili potpuno svjesni da bi njihova politika poticanja ambicija Kijeva za NATO mogla dovesti do strašnih posljedica, navodi WikiLeaks u video izvješću, pozivajući se na niz diplomatskih depeša koje je dobio.

Moskva je eksplicitno upozorila američke diplomate na rizike nasilnih sukoba u Ukrajini i nestabilnosti za cijelu regiju povezane sa sve dubljom integracijom Kijeva u blok predvođen SAD-om godinama prije nego što je izbio sukob u Ukrajini, sugeriraju izvori koje citira Wikileaks. Pariz je također upozorio Washington da bi takva politika mogla dovesti do rata, dok je Berlin otvoreno protivio toj ideji 2000-ih, prema dokumentima.

Izvješće je dostavio Magnus von Wangenheim, njemački liječnik, koji je proveo "godine baveći se publikacijama Wikileaksa i liječenjem njegovog osnivača Juliana Assangea," prema njemačkoj nevladinoj organizaciji AcTVism, za koju je također producirao video izvješća.

Komentar: SAD i europske zemlje su cijelo vrijeme znale da će daljnje širenje NATO-a dovesti do sukoba, ali sada imaju potpunu amneziju od takve spoznaje. Slično tome, znali su da Ukrajina ima ozbiljan problem s nacizmom i korupcijom, no od otvorenog izbijanja rata, svi se ponašaju potpuno neupućeni u te činjenice.

Pogledajte također:


Putin

'Racionalni' Trump, 'toksični' Zelenski i 'okovana' EU: Ključne točke iz zadnjeg Putinovog intervjua

Vladimir Putin Feb 2025
© kremlin.ru
Ruski predsjednik istaknuo je strateško pozicioniranje Moskve u gospodarskoj, vojnoj i diplomatskoj suradnji s Washingtonom

Ruski predsjednik Vladimir Putin podijelio je svoje viđenje politike svog američkog kolege Donalda Trumpa, budućnosti državnosti Ukrajine i potencijalne uloge Europe u pregovaračkom procesu.

U intervjuu s TV novinarom Russia 1 Pavelom Zarubinom u ponedjeljak, Putin je odbacio zabrinutost oko američko-ukrajinskih sporazuma o resursima, kritizirao vodstvo Zelenskog i opisao Trumpovu politiku kao pragmatičnu i proameričku, a ne kao korisnu za Rusiju. Također je istaknuo da su europski čelnici ograničeni prošlim obvezama prema Kijevu, dok Moskva ostaje otvorena za gospodarsku suradnju sa SAD-om unatoč tekućim sankcijama.

Komentar:


Attention

Najbolje od Weba: Važan govor američkog profesora Sachsa u Europskom parlamentu

Jeffrey Sachs
Jeffrey Sachs
Jeffrey Sachs je američki sveučilišni profesor s Harvarda i jedan od najvećih ekonomskih stručnjaka uopće, globalno poznati analitičar geopolitičkih događaja koji u tom svojstvu posljednjih godina gostuje u brojnim svjetskim državama i drži vrlo posjećene govore. Nekadašnji je član američke Demokratske stranke (sada nestranački opredijeljen) koju je napustio, kako sam kaže, zato što su demokrati u međuvremenu postali pobornici ratova. Bolje upućenima poznat je i kao američki ekonomski stručnjak koji je svojedobno poslan za savjetnika ruskog predsjednika Borisa Jeljcina nakon uspostave Ruske Federacije poslije raspada Sovjetskog Saveza iako se s mnogim od onoga što ga je morao savjetovati osobno nije slagao.

Bio je oštar kritičar i sadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu, kao i prethodnog predsjednika SAD-a Joea Bidena. Međutim, nedavno je pozdravio Trumpov pokušaj normalizacije odnosa s Rusijom, a u istom kontekstu (i ne samo u njemu) je 19. veljače održao i veliki govor u Europskom parlamentu, koji je, iz nekog razloga, iako vrlo iscrpan i poučan - ostao potpuno izvan fokusa interesa europskih medija.

People 2

Da li rezultati njemačkih izbora signaliziraju novi kaos?

slika
Konzervativni vođa Friedrich Merz pobijedio je na njemačkim izborima i sprema se preuzeti kontrolu nad najvećom ekonomijom Europske unije.

Još uvijek nije jasno kako će nova njemačka vlada izgledati niti koliko će Merz moći preoblikovati njemačku politiku prema vlastitim idejama. Vjerojatno će proći tjedni prije nego što koalicijski pregovori između Merzove Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) i drugih stranaka urode plodom te Merz postane kancelar.

Ipak, jedno je sigurno: Merz će Njemačku povesti u drugom smjeru od trenutnog kancelara Olafa Scholza. Možda neće izgledati ni kao Njemačka koju je Angela Merkel, također iz CDU-a, vodila 16 godina, do 2021. godine.

Prošlog mjeseca, Merz je (neuspješno) pokušao u njemačkom parlamentu progurati nove mjere za migraciju uz podršku krajnje desne stranke Alternative za Njemačku. To je bio jasan odmak od Merkelinog obećanja "Wir schaffen das" o prihvatu izbjeglica.

Komentar: Larry C. Johnson, između ostalog, komentira:
...
Nije me briga koliko ruža stavljaš na ovu svinju i pokušavaš to proglasiti lijepom pobjedom. Nije ništa od toga. Njemačka je razbijena, možda nepopravljiva. Ipak, nije došlo do prijelomne točke u kojoj se većina stanovništva, uhvaćena u očaju, ujedinjuje kako bi podržala jednu stranku. Izbori u Njemačkoj su beznačajni.

Ne može se pobjeći činjenica da je prekid Njemačke s Rusijom imao značajne negativne učinke na njemačko gospodarstvo, što je dovelo do nekoliko zastrašujućih gospodarskih problema:

Ekonomsko usporavanje:

Gospodarstvo Njemačke nije doživjelo značajniji rast u posljednjih pet godina, označavajući izuzetan pomak za ono što je nekoć bilo najmoćnije gospodarstvo Europe 2. Prekid gospodarskih veza s Rusijom, posebice u energetskom sektoru, značajan je čimbenik ove stagnacije i pada.

Energetska kriza:

Nagli prekid isporuke prirodnog plina iz Rusije. nakon uništenja plinovoda Nordstream uz potporu SAD-a, nanijelo je značajnu štetu njemačkom gospodarstvu. Njemačka gospodarska strategija uvelike se oslanjala na pristupačnu energiju za poticanje proizvodnje robe za izvoz. Prelazak na skuplji ukapljeni prirodni plin (LNG) povećao je troškove za energetski intenzivne industrije, pri čemu se industrijski korisnici električne energije u Njemačkoj sada suočavaju s prosječnom cijenom od 203 eura po kilovat-satu, u usporedbi s 8,4 eurocenta u SAD-u i Kini 2 . Njemačka proizvodnja je pala.

Pad trgovine:

Bilateralna trgovina između Njemačke i Rusije je kraterirana:
  • Njemački izvoz u Rusiju pao je za 67% s 32 milijarde eura 2019. na 10,6 milijardi eura 2023.
  • Njemački uvoz iz Rusije pao je za 85% s 32,5 milijardi eura 2019. na 5 milijardi eura 2023.
Ključni pogođeni sektori uključuju:
  • Automobili: Izvoz automobila i autodijelova pao za 94%
  • Strojevi: Izvoz je pao za 76%
  • Uređaji za obradu podataka i elektronički proizvodi: Izvoz smanjen za 88%.
Napomena: ovo je bila blagodat za Rusiju. Rusija se usredotočila na razvoj vlastitih proizvodnih kapaciteta u područjima za koja se nekoć oslanjala na Njemačku. Rusija neće uskoro promijeniti smjer i prikloniti se Njemačkoj.

Utjecaj sankcija:

Razgovor o učinku bumeranga: Sankcije nametnute Rusiji imale su negativan učinak na njemačko gospodarstvo. Ukidanje ovih sankcija potencijalno bi moglo povećati njemački BDP za 0,46% do 0,86%, što je ekvivalentno između 19,3 milijarde eura i 36 milijardi eura.

Mini recesija:

Unatoč početnim strahovima od teške recesije, s padom BDP-a za 6-12%, pad u Njemačkoj bio je manji od očekivanog. Gospodarstvo je pretrpjelo "mini recesiju", s padom BDP-a za 0,5% tijekom prošle zime, što je bilo u skladu s predviđanjima o padu BDP-a od 1-3% u odnosu na scenarij bez ograničenja.

Mislim da je ovo ključna varijabla koja objašnjava izbornu zbrku u Njemačkoj — tj. njemački narod ne pati dovoljno da ostavi po strani sitne političke brige i ujedini se oko stranke s planom spašavanja nacije.

Izgledi idu u prilog još političkoj stagnaciji i kaosu u Njemačkoj u doglednoj budućnosti. Friedrich Merz, čelnik demokršćana (CDU), ratni je jastreb i vjerojatno će promicati antirusku politiku. Srećom, sa samo 28% glasova, nedostaje mu mandat da poveća ulog i riskira rat s Rusijom. Političke pukotine koje dijele njemački narod znače da će njihova zemlja, koja se nekoć smatrala europskom snagom, postati nevažna.



Arrow Up

Rjabkov: Rusija ne želi prekid vatre u Ukrajini bez otklanjanja uzroka sukoba

rusija
© Getty Photo by Dmitri Chirciu/Anadolu Agency via Getty ImagesZamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov
Moskva ne želi prekid vatre u Ukrajini bez uklanjanja osnovnih obrazaca sukoba i to je jasno dala do znanja američkim dužnosnicima u Rijadu, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, izvještava RIA Novosti.
"Prekid vatre bez dugoročnog rješenja put je brzog obnavljanja neprijateljstava i ponovnog sukoba s još ozbiljnijim posljedicama, uključujući posljedice za rusko-američke odnose. Mi to ne želimo", rekao je diplomat.
Istaknuo je kako je američka strana izrazila nadu da će do prekida vatre doći što prije. Rjabkov je pozvao na pronalaženje "dugoročnog rješenja koje mora uključivati ​​i element prevladavanja temeljnih uzroka onoga što se dogodilo u i oko Ukrajine".

Handcuffs

Aleksej Arestovič: Zelenskog i njegovu bandu ću poslati na doživotnu robiju

zelenski
© Nicolas Economou/Getty Images
Bivši pomoćnik ukrajinskog Vladimira Zelenskog, Aleksej Arestovič, obećao je da će zatvoriti aktualnog ukrajinskog čelnika Vladimira Zelenskog i cijelu njegovu "bandu" u slučaju da postane novi predsjednik zemlje.

Arestovič, nekadašnji glavni spin doctor Ukrajine, izjavio je to u petak tijekom razgovora s novinarom Aleksandrom Šelestom. Upitan hoće li uhititi Zelenskog ako bude izabran, Arestovič je obećao da će pritvoriti aktualnog čelnika zemlje i cijelu njegovu "bandu", dodajući da je na sudu da konačno odluči o njihovoj sudbini.

"Dat ću nalog za njegovo pritvaranje. I nijedna strana sila ga neće spasiti ni njegovu bandu. Uhvatit ćemo sve, bez obzira gdje se skrivaju, izvući ćemo ih ispod zemlje, dovesti ih i donijeti presudu uživo u eteru. Ne, čak ni dlaka s njegove glave neće pasti. Zatvorit će ga - i vjerujem - doživotno," izjavio je Arestovič.

Mr. Potato

Zelenski zaboravio prvo pravilo kriznog menadžmenta - ako si u rupi, prestani kopati

trump post zelensky
© Donald Trump/Truth Social
Moram priznati, nisam ovo očekivao. Da, vjerovao sam da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ljut što nije dobio poziv u Saudijsku Arabiju ili da bude dio pregovaračkog tima, ali nije mi palo na pamet da bi se javno ubio. Samoubojstvo nije dobar izgled. Zelenski je reagirao na Trumpovu objavu napadom na Donalda. Nije pametan potez.

Iako Zelenski nije prislonio napunjeni pištolj na glavu i pritisnuo okidač, to je možda bila bolja opcija od onoga što je učinio - tj. verbalno napao i uvrijedio Donalda Trumpa. Da je Trump doista kralj Kraljevstva, Zelenski bi stigao zavezan prije Trumpa, a Donald bi mu odrezao jezik. Takve su bile ugodnosti srednjeg vijeka.

Dollars

USAID: Milioni za rušenje vlasti u Bangladešu

21 milijun dolara izdvojenih za izbore u Indiji, koje je nedavno naveo Donald Trump, zapravo je namijenjen Bangladešu, tvrdi novo izvješće.
bangladeš
© MDSABBIR / shutterstock.comDaka Bangladeš – 4. kolovoza 2024.: veliki prosvjedi za ostavku vlade premijerke Sheikhe Hasine
21 milijun dolara novca američkih poreznih obveznika namijenjen za "odziv birača u Indiji", koji je nedavno otkazao Odjel za vladinu učinkovitost (DOGE) Elona Muska, zapravo je dodijeljen Bangladešu, prema istraživačkom izvješću koje je u petak objavio The Indian Express.

Mediji su tvrdili da su dobili pristup podacima o financiranju i saznali da je dodjelu izvršio USAID 2022., s 13,4 milijuna dolara koji su već isplaćeni za "politički i građanski angažman" među studentima prije izbora u Bangladešu u siječnju 2024.

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina bila je prisiljena podnijeti ostavku u kolovozu nakon masovnih studentskih prosvjeda u kojima su poginule stotine ljudi.

Komentar: Državni udar u Bangladešu: Rastući bijes Indije na američku vanjsku politiku