Ukrajinska krajnja desnica, Desni Sektor, organizacija u kojoj brojni članovi koketiraju s nacizmom, održali su jučer prosvjed u glavnom gradu Ukrajine. Okupilo ih se nekoliko tisuća te su poručili kako žele pokretanje novih ofenziva na istoku zemlje s ciljem zauzimanja pobunjeničkih teritorija. Također traže odbacivanje mirovnog sporazuma iz Minska kojeg su donijele Ukrajina, Francuska, Njemačka i Rusija.

Uz Desni Sektor Kijevom su jučer marširali i desničari iz dobrovoljačkih bojni kao što su Aidar, Donbass, Tornada i po neo-fašizmu već prepoznatljivi Azov.

U centru Kijeva su zapalili gume ističući kako taj čin nije samo obilježavanje Maidana već i direktna poruka aktualnim vlastima. Na njihovim plakatima su se mogle vidjeti i brojne poruke uperene protiv aktualne Vlade poput: "Maidan se borio za slobodu i slavu Ukrajine, ne za izdajničku vlast!".

„Nastojeći da ispune podmukle instrukcije Sjedinjenih Američkih Država ili u nadi da će dobiti dividende od trgovine oružjem, zemlje Istočne Evrope preuveličavaju opasnost od „ruske pretnje“, promovišući samim tim vojnu doktrinu SAD“ piše meksički novinar Alfredo Halife Rahme.

Bivše sovjetske republike i mnoge države Istočne Evrope namerno govore o „ruskoj pretnji“ kako bi ispunile svoje ciljeve, ne razmišljajući o posledicama takve politike, piše meksički novinar za list „Hornada“.


- Mnoge države koje su se nekada nalazile u zapadnom delu SSSR-a preuveličavaju - bilo ispunjavajući podmukle instrukcije SAD, bilo težeći da dobiju poene pred izbore, bilo u nadi da će dobiti dividende od trgovine oružjem - nepostojeću pretnju od Rusije - smatra ovaj analitičar.

Prema njegovom mišljenju, u stvarnosti, Moskva je samo bila prinuđena da reaguje na državni prevrat u Ukrajini koji je, kako primećuje Halife Rahme, „u velikoj meri pripremio poznati finansijski spekulant Džordž Soroš“, kao i na širenje snaga NATO-a u neposrednoj blizini svojih granica.

Analitičar skreće pažnju na to da su SAD jedina zemlja koja je upotrebila atomsko oružje protiv nezaštićenih gradova Hirošime i Nagasakija i, u skladu s izveštajem Centra za strateška i međunarodna istraživanja, Amerika u ovom trenutku „nastoji da vodi male nuklearne ratove posredstvom kontrolisanih nuklearnih operacija“. Zahvaljujući naporima zamenice državnog sekretara SAD Viktorije Nuland, evropski kontinent se našao na ivici nuklearne katastrofe, smatra Halife Rahme.

- Ako se izuzmu evropski rukovodioci koji su prešli sve granice i pali u klopku vojno-industrijskog kompleksa SAD, u svetu postoje svega tri čoveka koja su sposobna da utiču na svima tako potrebnu protivtežu odnosima SAD i Rusije: papa Franja, predsednik Kine Si Điping i premijer Indije Narendra Modi - smatra novinar.

Prema njegovom mišljenju, prostor od Crnog do Bajkalskog mora treba da bude proglašen antinuklearnom zonom. Takav status mogao bi da bude primenjen i na Poljsku, Rumuniju, Bugarsku i Moldaviju, ukoliko one ne žele da postanu topovsko meso u slučaju vojnog sukoba Rusije i SAD s primenom nuklearnog oružja, piše meksički novinar.

Evropska elita želi promenu režima u Grčkoj i nije joj dovoljno da Siriza samo poklekne, piše danas u autorskom tekstu britanski "Gardijan".

Urednik "Gardijana" Seumas Milne u komentaru navodi da je "izvan svake sumnje" da nemačka kancelarka Angela Merkel i trojka koju čine međunarodni kreditori želi da ukloni izabranu vladu u Atini.

"Oni žele promenu režima. Naravno, ne vojnom silom, ovom operacijom upravljaju Berlin i Brisel, a ne Vašington", piše britanski list.

Sve što su učinili proteklih sedmica u vezi sa administracijom levičarske Sirize, izabrane da prekine politiku štednje, čini se osmišljenim da podeli ili diskredituje vladu grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, navodi "Gardijan".

Autor kao primer takvog pokušaja navodi ponudu Ciprasa "koja je izgledala kao skoro potpuno prihvatanje paketa mera štednje o kome je za nedelju zakazao referendum", ali je Merkel odbacila mogućnost razgovora, sve dok se ne vidi rezultat glasanja.

"Naznaka iskrenog kompromisa nema. Cilj je očigledno da se Ciprasova vlada ponizi i u toku su pripreme za njenu privremenu zamenu administracijom koja će biti poslušnija", navodi "Gardijan".

Prema najoptimističnijem scenariju, iz dokumenata MMF-a, mere štednje u Grčkoj trajaće bar do 2030, navodi britanski list.

"Ukoliko uspeju da Ciprasa svrgnu sa mesta premijera, onda bi se manje destruktivan paket mogao ponuditi nekom poslušnijem grčkom lideru koji će ga zameniti", navodi "Gardijan".

Zato je ECB odlučila da ukine hitno finansiranje grčkih banaka nakon što je Cipras raspisao referendum o merama štednje, što je rezultiralo zatvaranjem banaka i kontrolom kapitala, smatra "Gardijan".

Britanski list navodi da je, po raspisivanju referenduma, "jedan evropski lider za drugim upozoravao Grke da se ne obaziru na vladu i glasaju 'za', jer će u suprotnom biti izbačeni iz evrozone, sa drastičnim posledicama".

Gotovo 200 ljudi ubijeno je tokom poslednjih 48 sati u novom naletu ekstremističke islamističke grupe Boko haram, na severoistoku Nigerije.

Predsednik Nigerije Muhamadu Buhari ocenio je ovo nasilje kao „nehumano i varvarsko“.

Pripadnici Boko harama napadali su od srede širom države Borno i ubijali pretežno dečake i muškarce dok su se molili u džamijama, ali i žene dok su pripremale hranu u svojim domovima.

Sirijska vojska nastavila je sa vojnim operacijama protiv terorističkih skupina u gradu Alepu u sjevernoj Siriji u petak, i ubila puno militanata u teškim sukobima, prenose različite arapske televizije. Više od 100 terorista je ubijeno, a uništeno je i 14 njihovih vozila u različitim dijelovima Alepa, uključujući Hleiseh, al-Jabboul, Ein al-Hanash, Deir Hafer, Maskaneh, al-Kastello, Tal Alam i Tal al-Treks, izjavio je vojni izvor. Teroristička skladišta municije su također uništena u al-Breij području Alepa.

Sirijska vojska se bori protiv čak 13 terorističkih skupina u Alepu. U nedjelju, sirijske oružane snage ostvarile su značajan napredak protiv terorista ISIL-a i al-Nusre u pokrajini Alepo, u blizini granice s Turskom, izjavio je pouzdani izvori u regiji. Izvor je rekao da je vojska pokrenula masivne napade na položaje terorista u mjestima Dir Hafer, Banan al-Hiss i Khan Touman, što je rezultiralo uništenjem terorističkih skladišta oružja i municije. Sirijska vojska se također sukobila sa teroristima al-Nusre u Alepu u četvrtima al-Lairamoun, al-Ansari i Jub al- Qebba. Pri tom je ubijeno i ozlijeđeno mnogo terorista, a vojska je uništila i njihova vozila i oružje, prenose izvori iz sirijske vojske. Treba podsjetiti i da je u subotu vojska gađala teroristička središta u mjestima Khan al-Assal, al-Mansoura, al-Rashideen i Kherbit al-Ma’asir u provinciji Alepo, i pri tom je uništen veliki konvoj terorista i njihovih vozila koja su bila nakrcana oružjem i municijom.

Veleposlanik Srbije u Rusiji Slavenko Terzić ne smatra sankcije dobrim načinom rješavanja sukoba.On ih je nazvao arhaičnim političkim sredstvom.

Srbija smatra bilo koje sankcije u međunarodnim odnosima arhaičnim sredstvom politike i ne planira se priključi Europskoj uniji u mjerama protiv Rusije, rekao je u intervjuu za RIA Novosti veleposlanik Srbije u Moskvi Slavenko Terzić.

"Srbija se, kao što znate, nije priključila sankcijama i ne planira se priključi. Mi to stalno naglašavamo svojim europskim partnerima ", izjavio je Terzić.

"Nadamo se da će sankcije koje je uvela Europska unija biti ukinute. Sankcije nisu najbolji i najkorisniji način rješavanja problema. Treba razgovarati, a sankcije, čini mi se, predstavljaju arhaično političko sredstvo u međunarodnim odnosima ", naveo je on.

OESS smatra da su Vojne snage Ukrajine narušile uvjete povlačenja teškog naoružanja s linije razgraničenja u Donbas, priopćio je zamjenik šefa promatračke misije OESS-a u Ukrajini Aleksandar Haag.

"Možemo naglasiti da se sigurnosna situacija u Donbas pogoršala tijekom proteklih nekoliko tjedana", rekao je Haag.

Promatračka misija OESS-a upozorila je da se povećava prisutnost teškog naoružanja u Donbas, kao i korištenje vojne opreme duž demarkacione linije u oblasti koju kontroliraju snage Kijeva.

Haag je dodao da se pripadnici promatračke misije OESS-a suočavaju s otežanim kretanjem koje im onemogućava da nadgledaju određene oblasti, prije svega na granici Ukrajine i Rusije.

Prema posljednjem izvještaju organizacije, objavljenom u petak, navedeno je da artiljerija dolazi sa zapada, koji je pod kontrolom kijevskih snaga.

Haag je također izjavio da je uvođenje novih ograničenja u kretanju stanovništva i gradskog prometa dovelo do osjetnog pogoršanja humanitarne situacije u Donbas.

"Došlo je do vidnog pogoršanja humanitarne situacije uvođenjem novih ograničavajućih mjera na punktovima na liniji razgraničenja. Na primjer, vidjeli smo red od oko 800 automobila koji čekaju da uđu na teritorij koju kontroliraju snage DNR, kroz punkt Zajcev 27. lipnja ", naveo je Hug.

Prema njegovim riječima, građani koji se zadržavaju na punktovima predstavljaju mete za napadače.

Prijestolnica Azerbejdžana Baku sve više dobiva europski sjaj, ne rastajući se pri tome sa svojim neponovljivim istočnim koloritom. To se posebno osjeća u povijesnom dijelu grada, gdje su, uzgred, snimani mnogi legendarni filmovi.

Otkada je na Tašmajdanu bio podignut spomenik azerbejdžanskom čelniku Gajdar Alijevu, kod Beograđana se pojavilo vlastito zanimanje za ovu zemlju. Utoliko više, što je njezina uloga u svjetskoj politici prilično zapažena.

Naime, ta zemlja posljednjih desetak godina okretno skakuće po pravom geopolitičkom minskom polju, smatram analitičar Miroslav Lazanski. Maleni Azerbajdžan postao jedan od globalnih centara u novom geopolitičko-energetskom točku. Na početku prošlog stoljeća Rusi su Baku pretvorili u jednog od vodećih proizvođača nafte u svijetu, Rokfelerovi i švedska obitelj Nobel ovdje su se obogatili, Hitler je u Drugom svjetskom ratu bezuspješno pokušavao prodrijeti do Bakua, u nadi da će osigurati gorivo za Wehrmacht. Nakon raspada Sovjetskog Saveza u Azerbajdžan su stigle investicije sa Zapada, a bivši američki ministar obrane Caspar Weinberger tvrdio je svojevremeno da je "za SAD pristup kaspijskoj nafti i plinu značajniji strateški interes od proširenja NATO-a na istok".

Nedavni posjet Vladimira Putina prijestolnici Azerbejdžana, priređena na početku prvih Europskih igara, pokazala se kao znamenita po čitavom nizu političkih parametara.

Prije svega, zato što je još jednom podvukla: nikakva "izolacija" Rusije, kojom prijeti Zapad na čelu s Amerikom, u suvremenom svijetu praktično nije moguća. Nedavno je predsjednik Ruske Federacije boravio u Italiji, gdje je vodio pregovore s premijerom te zemlje Mateom renciji i Rimskim papom Franjom, a 16. lipnja u Moskvi je boravio predsjednik Finske Sauli niista - isti onaj koji je demonstrativno odbio doputovati na paradu Pobjede 9. svibnja. Naravno, sve ritualne riječi o Ukrajini bile su i ovog puta izgovorene, ali jasno je da Helsinki ne uznemiravaju primarno problemi "nezaležnoj", već bilateralni odnosi s Rusijom, koji su uslijed režima sankcija pod udarom.

Ni Turska, ni Azerbajdžan, kao što je poznato, ne pripadaju državama zapadnog "sankcionog kordona", ali je ipak odnose s njima teško nazvati bezoblačnim. Proturječnosti su se zaoštrile i u vezi s realizacijom ogromnog projekta "Turski tok", čiji rezultat bi trebao biti pretvaranje Turske u moćni plinski "čvor" za cijelu Južnu Europu.

Jasno je da je turska strana spremna iskoristiti sadašnju situaciju uz maksimalnu korist za sebe i periodično ističe na adresu Rusije neprihvatljive uvjete poslovanja, probijajući za sebe "prozore mogućnosti". Postoje između Ankare i Moskve i ozbiljne proturječnosti po sirijskom pitanju: Turska istupa protiv Bashara Assada, dok mu istovremeno Rusija pruža svestranu podršku. Mada su odnosi prema "trećoj sili", kakvom se danas, uz blagoslov SAD, na Bliskom Istoku pokazala "Islamska država", kod obje države, blago govoreći, negativni. Probleme je uvećao i poraz Stranke pravde i razvoja Recepa Erdogana na parlamentarnim izborima u Turskoj, i Putinovo priznanje genocida Armenaca 1915. godine, što je izazvalo dovoljno žestoku reakciju i u Ankari, i u Bakuu. Kao što je poznato, Azerbajdžan je uvučen u karabaški konflikt i njegovi odnosi s Armenijom vrlo su složeni. Ne treba zaboraviti u vezi s tim ni projekte "Veliki Turan" i "Nova Osmanska imperija", koji imaju mnoštvo pristalica u turkijskojezičkim državama i regijama.

Uticajni američki političar, dr Ron Pol, izjavio je da „Ameriku čeka grčki scenario, jer ni Amerika ne može da vrati svoj dug, baš kao i Grčka“.

„Amerika se danas suočava sa nekoliko finansijskih balona koji su iste veličine kao onaj balon koji je izazvao Veliku recesiju.“ - kaže dr Pol, gostujući u tv emisiji „Infovors“ (Infowars) poznatog autora Aleksa Džounsa.

„Mi još uvek imamo berzanski balon i balon na tržištu nekretnina, ali najveći od svih je balon obveznica.“ - ističe dr Pol i dodaje da su kamatne stope od 21% sve do potpune negative, kao i da to traje već 35 godina.

„To više neće moći, to je neizdrživo.“ - kaže američki političar.

„Ja vidim da se sada sve raspada. Pogledajte Detroit koji je proglasio bankrot kao primer, a to se sada dešava u Grčkoj. Ono što stvarno brine jeste šta će se desiti posle Grčke, jer je Grčka potpuno bankrotirala i to nije jedina zemlja u kojoj će se to desiti. Biće još zemalja.“ - ističe dr Pol.

On je upozorio da će centralna banka nastaviti da odgađa bankrot tako što će da štampa novac i troši još više.

„Ali, kraj je došao, više neće moći. Došao je trenutak naplate.“ - zaključuje američki političar.

Ruski predsednik Vladimir Putin ocenio je da Zapad nije uspeo u nameri da podeli rusko društvo uvođenjem ekonomskih sankcija.

U govoru na sastanku predsedničkog Saveta bezbednosti Putin je naveo da Zapad želi da kazni Rusiju za njen nezavisni kurs, prenela je agencija AP.

Putin je istakao da su odluka Evropske unije da produži sankcije Rusiji do januara iduće godine i američka upozorenja o novim merama signal da „ne treba očekivati od geopolitičkih protivnika da u dogledno vreme revidiraju svoj stav“.