Iranski parlament usvojio je prijedlog zakona koji predviđa brisanje četiri nule s rijala i promjenu naziva službene valute u toman, izvijestili su u ponedjeljak državni mediji.

Prijedlog o brisanju četiri nule u opticaju je još od 2008. godine a ponovo se našao u fokusu 2018. nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovo uveo sankcije Iranu, tri godine nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma o iranskom nuklernom programu.

Rijal je tada oslabio 60 posto, što je zajedno s visokom inflacijom potaknulo više valova prosvjeda.

Danas je iranska novinska agencija ISNA izvijestila da je parlament odobrio prijedlog zakona o brisanju četiri nule koji još mora odobriti islamsko Vijeće čuvara.

Službena će valuta ubuduće biti toman koji će imati 10.000 rijala. Do sada je toman bio niža novčana jedinica - jedan rijal imao je 100 tomana.

Državna televizija izvijestila je da će središnja banka imati rok od dvije godine da promijeni naziv valute.

Dolarom se u ponedjeljak na neslužbenom tržištu trgovalo po 156 tisuća rijala, prema podacima na internetskim mjenjačnicama.

Saslušanja po američkom zahtjevu za izručenje utemeljitelja WikiLeaksa Juliana Assangea nastavit će se u rujnu nakon odgode u travnju zbog epidemije koronavirusa, objavio je u ponedjeljak sud u Londonu.

Sjedinjene Države traže Assangeovo izručenje tereteći ga po 18 točaka optužnice, uključujući urotu za hakiranje, u vezi objave povjerljivih diplomatskih dokumenata prije deset godina.

Sud je ročišta po zahtjevu za izručenje počeo u veljači, a zatim je slijedila odgoda do 18. svibnja.

Assange je optužen za suradnju s bivšom američkom obavještajnom analitičarkom Chelseajom Manning u cilju objave stotina tisuća povjerljivih dokumenata.

Prošli tjedan sutkinja Vanessa Baraitser suglasila se s odgodom zbog pandemije koronavirusa. Na ročištu u Westminster Magistrates' Court u ponedjeljak je dogovoreno da je najbolje odgoditi saslušanja do rujna, a o datumu će se odlučiti naknadno, rekao je glasnogovornik suda.

Australski državljanin, 48-godišnji Assange, mogao bi ostatak života provesti u zatvoru jer mu prijeti do 175 godina zatvora.

On optužbe odbacuje i naziva ih političkim optužbama i prijetnjom slobodi govora, a SAD tvrdi da je ugrozio živote obavještajaca objavom tajnih diplomatskih depeša.

"Oslobodite oca moje djece", tvitala je Assangeova partnerica Stella Morris koja je rekla da je njemu život ugrožen covidom-19 u londonskom zatvoru Belmarsh u kojem je od rujna prošle godine.

Samoopisana misija NATO-a kao "zajedničke demokratske vrijednosti" prekookeanske zajednice uvijek je izazivala prevrtanje očiju u Moskvi. Sada je bivši američki ambasador u savezu potvrdio ruske pretpostavke.

Iako je Rusija uvijek tvrdila da je za evropske članice najvažniji kvalitet to da su se spremni podrediti kontroli Washingtona, NATO sebe postavlja kao zaštitnika i promotora demokratije i slobode. Savez istomišljeničkih naroda posvećen očuvanju "zapadnih vrijednosti" sa obje strane Atlantika. U međuvremenu, u Istočnoj Evropi je članstvo shvaćeno kao preduslov za uključivanje u samu "zapadnu porodicu".

Da bi NATO postojao, potreban mu je neprijatelj, bilo stvaran ili izmišljen, a Rusija je izabrani protivnik. Ovo je stvorilo bizarnu situaciju u kojoj su se - zbog želje za pridruživanjem "Zapadu", brojne države prijavile u klub uprkos tome što nisu imale sredstva kojim bi mogle da se suprostave Moskvi.

U Rusiji, NATO se smatra vozilom koje služi američkim geopolitičkim interesima i omogućava Washingtonu da približi svoje oružane snage što bliže ruskim granicama. Stručnjaci i zvaničnici u Moskvi takođe vole da ističu da je njegova druga funkcija vraćanje novca, jer povezuje većinu evropskih zemalja sa američkim vojno-industrijskim kompleksom.

Da bi podržali NATO-ov narativ, razne grane američke države i oružana industrija SAD i Velike Britanije troše mnogo novca na razne istraživačke centre. Njihova osnovna misija je njegovanje odnosa sa uticajnim elitama širom Evrope i guranje pro-NATO poruka, posebno u novijim državama članicama.

Najpoznatiji je vjerovatno Atlanski savjet, ali CEPA sa sjedištem u Washingtonu i Varšavi je njegov mali brat. Grupu za pritisak finansiraju američki State Department, specijalisti za promjenu režima, Nacionalna zadužbina za demokratiju, proizvođači oružja Lockheed Martin, Raitheon i Bell Helicopters, kao i sam NATO. Interesantno je da je podržana i od strane Mađarsko američke koalicije i Mađarske fondacije inicijativa. Obje su finansirane od strane vlade u Budimpešti.

Dok se pandemija virusa korona i dalje širi planetom, mnogi gledaju u budućnost i razmišljaju kako će i da li će zdravstvena kriza preoblikovati geopolitiku i eru globalizacije.

Rastuća globalna kriza izazvana pandemijom kovida 19 duboko menja svetski poredak izgrađen pod okriljem Sjedinjenih Država posle Drugog svetskog rata, tvrde novinari u uvodniku francuskog "Monda".

U uvodniku se analiziraju geopolitičke greške koje je otkrila pandemija, kao i opadanje ekonomije i uticaj krize na stanovništvo.

Raspravljajući o tome da li dinamika globalnih procesa potiče od ubrzavanja postojećih trendova ili od radikalne promene paradigme u kontekstu pandemije, autori su ubeđeni da je transformacija geopolitičkog konteksta već u toku.

Iako se još ne zna koliko će opasna i dugotrajna biti zdravstvena kriza, već u ovoj fazi je moguće izvući određene lekcije iz šoka kog je na svetski poredak ostavio kovid 19, pišu autori.

Španski El Pais i italijanski list Fatto Quotidiano otkrili su nove detalje intenzivnog nadzora i prljavih trikova oko osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea, dok je bio politička izbjeglica u londonskoj ambasadi Ekvadora.

Oba članka su istakla da poseban fokus špijuniranja, koje je navodno orkestrirala Centralna obavještajna agencija SAD, identifikuje Assangeove neposredne članove porodice. Stvara se zlobna pretpostavka da su planirali naštetiti Assangeovoj rodbini, uključujući njegovo malo dijete.

Izvještaji su posljednja otkrića špijunaže, koju je sprovodila kompanija UC Global, privatna španska firma, koju su ekvadorske vlasti ugovorile radi obezbjeđenja zgrade ambasade. Direktor kompanije David Morales, bivši španski vojni oficir, optužen je da se početkom 2015. godine sastao sa američkim vlastima i pristao da tajno dostavi CIA-i materijal prikupljen u ambasadi, u operaciji koja je eskalirala tokom naredne tri godine. Morales je uhapšen prošle godine i optužen za čitav niz krivičnih djela, uključujući nadgledanje. Assange je podneo krivičnu prijavu protiv plaćenika zbog aktivnosti, koje su navodno prekršile zakonski utvrđeno pravo na privilegovan odnos advokata i klijenta, zajedno sa Assangeovim pravom na privatnost i desetine drugih.

Prošle nedelje, Stella Morris, 37-godišnja advokatica, otkrila je da je u vezi sa Assangeom od 2015. godine i da par ima dvoje maloljetne djece zajedno.

Izvještaj El Paisa pokazuje da je starije dijete Gabrijel, rođeno 2017. godine dok je Assange još bio u ambasadi, bilo posebna meta nadzora UC Global-a. Španski dnevnik navodi da su pripremljeni detaljni izvještaji o Morrisinim posjetama ambasadi. Stephen Hoo, Assangeov prijatelj, često je dovodio Gabrijela u zgradu i takođe je bio podvrgnut nadzoru. Proučen je status Hoove veze, pa čak i njegova seksualna orijentacija.

El Pais je napisao: "Moralesova sumnja bila je da bi maloljetnik koji je ušao u ekvadorsku ambasadu u Londonu nošen u nosiljci za bebe koju je nosio glumac Stiven Hoo mogao biti sin sajber-aktiviste (48 godina) i Morris (37 godina)."

Izraelski vrhovni sud u nedjelju je započeo dvodnevno saslušanje na kojem će odlučiti smije li premijer Benjamin Netanyahu, optužen za korupciju, formirati novu vladu. Osuda Netanyahua vrlo vjerojatno bi rezultirala prijevremenim izborima, četvrtim od travnja 2019., dok se država bori s koronavirusom i ekonomskom krizom koja prati pandemiju.

Netanyahu i njegov glavni rival Benny Gantz prošlog su mjeseca potpisali dogovor o formiranju vlade nacionalnog jedinstva pod kojim će se mijenjati na čelu Izraela. Dogovor je postignut nakon što nijedan od njih nije skupio dovoljnu podršku za formiranje vlade nakon tri izbora.

Netanyahu, najdugovječniji izraelski premijer, na vlasti je duže od desetljeća i trenutno vodi tehničku vladu. Taj političar s desnice novu će vladu voditi 18 mjeseci, prije no što kormilo preda centrističkom Gantzu.

No nekoliko skupina, uključujući oporbene stranke i demokratske aktiviste, predale su peticiju najvišem izraelskom sudu da poništi dogovor i zabrani Netanyahuu da vodi vladu, pozivajući se na kriminalne optužnice.

Izraelski državni tužitelj Avichai Mandelblit je komentirao peticiju tvrdnjom da nema dovoljno pravnog temelja za diskvalifikaciju čelnika stranke Likud. Neki izraelski analitičari prognoziraju da je malo vjerojatno da sud, kojeg Netanyahuovi pobornici nazivaju liberalnim i intervencionističkim, izraelskom premijeru zabrani vlast. Presuda se očekuje do četvrtka.

Netanyahu je optužen za mito, prijevaru i zloupotrebu povjerenja. On odbacuje krivnju i tvrdi da je žrtva političkog lova na vještice. Njegovo suđenje počinje 24. svibnja. Prema izraelskim zakonima, premijer pod optužnicom nije dužan odstupiti do pravomoćne presude.

Kada je pandemija virusa korona zahvatila Evropu, većina političara odmah je pretpostavila da će zemlje centralne i istočne Evrope proći mnogo gore od Zapada jer su siromašnije od ostatka kontinenta, te da su njihove zdravstvene službe manje razvijene da bi se izborile s krizom, piše portal Global afers.

Međutim, to se nije desilo i u brojnim aspektima se pokazalo da su se te zemlje mnogo bolje nosile s krizom od bogatijih zapadnih država.

Kriza izazvana pandemijom kovida 19 ogolila je unutrašnje podele u nizu zemalja Zapada, kako stranačke tako i klasne, a one će posle nje biti samo dublje. Otkrila je i sve prisutniji skepticizam prema bogatima koji će zaraditi hiljade milijardi, dok će obični ljudi dobiti mrvice.

Među njima posebnu pažnju privlače gospodari društvenih mreža, koji bi da određuju šta je dozvoljeno govoriti, a šta ne.


Ljudi koji se bore za opstanak, a koji su najugroženiji ekonomskim posledicama krize, na milijardere sada gledaju kao na one koji i ovu priliku koriste da se obogate, a običnom čoveku oduzimaju slobodu i mogućnost opstanka, opisuje situaciju u Sjedinjenim Državama analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić.

Uz Bila Gejtsa, čije se ime često pominje zbog verovanja da želi da se obogati na vakcinama, kao i dobro poznatog Džordža Soroša, sve se češće pominju i gospodari društvenih mreža, kao što su vlasnici Gugla i Fejsbuka koji, kako navodi Kesić za Sputnjik, odlučuju šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno govoriti.

Zataškavanje Vuhan virusa je zločin veka, optužuje bivši ambasador SAD u Japanu Bil Hagerti. Cena pandemije raste i neko mora da plati za nezapamćenu štetu. Taj neko treba da bude kineska vlada, zahteva u "Vašington postu" Mark Tisen. Kina se otela kontroli i treba je izolovati i sankcionisati, uzvikuje komentatorka "Foks" televizije Dženin Pajro.

Ovo su samo neki od karakterističnih primera; antikineska histerija u Americi zamenila je antirusku histeriju, i postaje sve bučnija. A predvodi je sam predsednik SAD Donald Tramp, koji je ove nedelje objavio da njegova vlada sprovodi "veoma ozbiljnu istragu" načina na koji je Kina reagovala na izbijanje epidemije. "Naneta je šteta Americi, ali i čitavom svetu", rekao je Tramp, najavljujući da će od Kine biti zahtevana "veoma visoka odšteta". Ostaje, valjda, još samo da se precizira njen iznos...

Međunarodne koalicije

Kao po komandi, a možda je komande i bilo, američkim sumnjičenjima i optužbama na račun Kine priključile su se i Velika Britanija i Australija, zahtevajući od Pekinga "veću transparentnost" i međunarodnu istragu porekla virusa. A londonski "Telegraf" čak postavlja uvredljivo pitanje "da li će, posle virusa korona, Kina biti dobrodošla u civilizovani svet"?

Kina, međutim, nije sama, ma koliko to želeli zagovornici teorije njene odgovornosti za nevolju koja je pogodila čitav svet. Rusija je, kroz reči njenog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, izrazila žaljenje i nezadovoljstvo zbog toga što SAD i još nekoliko zapadnih zemalja "upiru prstom u jednu zemlju", to jest, u Kinu, a u utorak je održana i video-konferencija ministara spoljnih poslova zemalja BRIKS-a na kojoj je dogovoreno dalje produbljivanje njihove saradnje, kako u borbi protiv pandemije tako i u ekonomskoj sferi.

Zapravo, ukazaće kineski list "Global tajms", u horu onih koji optužuju Kinu nalaze se samo SAD i njene najbliže saveznice iz saveza Pet očiju - Velika Britanija, Australija, Novi Zeland i Kanada.

I upravo zato, uveren je Fjodor Lukjanov, direktor istraživanja u Valdajskom diskusionom klubu, SAD "neće uspeti da okupe međunarodnu koaliciju koja će od Kine zahtevati kompenzaciju zbog pandemije". Neki američki partneri iz NATO-a podržavaju pitanja koja Pekingu upućuje Vašington, međutim, napominje ovaj ruski analitičar, "i te kako sumnjam da će se iko pridružiti Sjedinjenim Državama u pokušaju da se na Kinu izvrši materijalni pritisak kroz različite vidove sankcija. Evropske države plaše se Kine, i želele bi da se distanciraju od kinesko-američkog sukoba kako ne bi postale žrtve ove konfrontacije".

Ukoliko usvojimo pravi pristup, nastupanje "novog tehno-čoveka", voljnog roba daljinski kontrolisanog svevidećom i svemogućom državom, neće biti zagarantovano
Između neodgovornosti elita i totalne fragmentacije građanskog društva, COVID-19, kao remetilac mašinerije, pokazuje kako je kralj-sistem zapravo go.

Bivamo uvučeni u dans makabr (fr. "dance macabre" - u bukvalnom prevodu ples smrti, predstavlja kasnosrednjovekovnu alegoriju o sveprisutnoj smrti i prolaznosti čoveka. U drugom značenju se odnosi na ritualnu praksu pojedinih tajnih društava, prim. prev.) mnoštva složenih sistema "koji se međusobno sudaraju", stvarajući razne vrste uglavnom negativnih povratnih reakcija.

Ono što već zasigurno znamo, kako je to Šošana Zubov detaljno objasnila u Dobu špijunskog kapitalizma (surveillance capitalism), jeste da je "industrijski kapitalizam pratio sopstvenu logiku izazivanja šoka i strahopoštovanja" (engl. "shock and awe" - američki vojni termin koji podrazumeva slamanje protivničke volje za borbom spektakularnim projekcijama ogromne vatrene sile, prim. prev.) kako bi osvojio prirodu. Ali špijunski kapitalizam sada "na nišanu drži samu čovekovu prirodu".

U knjizi Planeta ljudi: Kako smo stvorili antropocen, analizirajući eksplozivni rast populacije, uvećanu energetsku potrošnju i cunami informacija koji "stvaraju pozitivne povratne reakcije reinvestiranja i profita", Sajmon Luis i Mark Maslin sa londonskog Koledž univerziteta zaključuju da je naš trenutni model života "najmanje izvestan" u poređenju sa nekolicinom opcija. "Kolaps ili prelazak na novi model života su izvesniji".