Polarizacija u Americi je oštra kao nikad do sada, što može dovesti i do građanskog rata na ulicama, jer se on već odvija "iza kulisa". Glasanjem u Kongresu za impičment Donalda Trampa, demokrate su diskreditovale sebe i uzdrmale stabilnost čitavog sistema, pokazujući da su spremne na sve kako bi srušile sadašnjeg američkog predsednika.

Netrpeljivost, pa i otvoreni razgovori o građanskom ratu i "gresima" predsednika ozbiljno slabe sistem, što može izazvati oštru reakciju onih koji podržavaju Trampa, smatraju ruski analitičari. I pored svih rizika, cilj je jasan — demokrate pokušavaju da obezbede podršku na sledećim izborima za predsednika.

Impičmenta neće biti, građanski rat ostaje

Eksperti smatraju da bi demokrate želele da se ovaj proces oduži, iako su svesne da Senat nema nameru da glasa za impičment jer preko 85 procenata republikanaca podržava Trampa i teško da bi bilo ko iz Republikanske partije u predizbornoj godini pristao na harakiri.

Konstantin Blohin, naučni saradnik Centra za istraživanje problema bezbednosti Ruske akademije nauka, ističe da demokrate žele da stvore vrtlog negativnih informacija oko Trampa.

Napetosti u zoni Perzijskog zaljeva i njemu pripadajućeg Hormuškog tjesnaca proteklih tjedana više nisu u središtu medijske pozornosti, kako je to bilo u ljetnim mjesecima ove godine kada su dosezale svoj vrhunac i prijetile potpunim regionalnim kaosom. Je li to rezultat spoznaje, kako klasičnog američko-iranskog rata biti neće, kao i toga da Saudijska Arabija definitivno ne želi pokretati vojne operacije protiv svog velikog prekozaljevskog susjeda, a što je jasno demonstrirala svojim povlačenjem nakon što su raketama i dronovima napadnuta njezina najveća naftna postrojenja na istoku zemlje (pretpostavlja se u (pro)iranskoj režiji) na što, u smislu zaštite Rijada, nisu reagirale niti SAD nije poznato.

Međutim to nikako ne znači kako tenzije u tom - ključnom dijelu bliskoistočne regije i dalje nisu visoke, ali je, u svakom slučaju, nekontrolirano izbijanje incidenata između tamo suprostavljenih strana znatno smanjena. O tome svjedoči i činjenica kako više nema niti presretanja i otmica tuđih tankera, niti obaranja suparničkih dronova, čemu smo u ljetnim mijesecima bili svjedoci i što je prijetilo izbijanjem velikog rata kojega bi bilo nemoguće kontrolirati i svesti isključivo u okvire Perzijskog zaljeva.

Takav rat imao bi eksplozivni potencijal prerastanja u globalni sukob, a sasvim sigurno bi doveo do novog, milijunskog pokreta izbjeglica prema europskom kopnu s nesagledivim, vjerojatno kataklizmičkim posljedicama. Također je činjenica kako američke sankcije protiv iranskog energetskog i financijskog sektora, koje je Washington izabrao kao svoju dugoročnu strategiju iscrpljivanja Irana (umjesto visoko-riskantnog vojnog pohoda), stvaranja socijalnih pobuna i kaosa, koji bi, onda, doveli do smjene vlasti u Teheranu ali i promjene cjelokupnog teokratskog državnog ustroja te zemlje, uspostavljenog islamskom revolucijom 1979. g. pod vodstvom ajatolaha Homeinija, nedvojbeno stvaraju velike probleme sadašnjoj vladi te zemlje. O tome svjedoče i nedavni veliki prosvjedi socijalnog karaktera.

Međutim, sama činjnica da je "veliki Sotona", kako u Iranu "tepaju" SAD-u, uveo "nepoštene" sankcije protiv Irana (SAD su se prošle godine jednostrano povukle iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i protiv te zemlje uvele jednostrane sankcije bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a) režimu u Teheranu daje slobodne ruke za neometan, represivni obračun sa svojim protivnicima a što on i čini, držeći time cjelokupno sigurnosno stanje pod čvrstim nadzorom.

Američki su demokrati, čini se, "povukli vraga za rep", pokrenuvši sveopći "rat" protiv predsjednika Donalda Trumpa, a koji je kulminirao sinoć, izglasavanjem njegovog opoziva u Zastupničkom domu Kongresa u kojemu oni imaju većinu. Međutim, prava kulminacija događaja tek slijedi - a, kako se čini, ne po samoga Trumpa koji je siguran po pitanju potpore republikanske većine u Senatu, već upravo po inicijatore protu-trumpovskoga rata - barem ako je suditi po slijedećoj informaciji.

Trumpov odvjetnik i moćni bivši gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani iznio je nove optužbe u svezi s istragom o navodnoj korupciji Obamine administracije u Ukrajini: administracija Baracka Obame sponzorirala je državni udar u Ukrajini, a ukrajinski i američki službenici i političari, uključeni u nasilnu smjenu vlasti, iznijeli su iz Ukrajine više od 100 milijardi dolara u pet godina!

Nove izjave Giuliania o korupcijskim vezama američkih i ukrajinskih političara, nadopunjuju njegove tvrdnje, o tome, da je administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame uz potporu tajnih službi izvela nasilnu smjenu vlasti u toj zemlji. Saveznik Obamine administracije - Petro Poroshenko (bivši ukrajinski predsjednik, op. a.) - pomagao je u državnom udaru, tvrdi Giuliani.

Sjedinjene Države financirale su operaciju kroz američko veleposlanstvo u Kijevu. Bivša američka veleposlanica u Ukrajini Mary Yovanovich potrošila je na potporu "oporbi i mitingašima" dio sredstava od 5,3 milijardi dolara pomoći SAD-a, dodjeljenoj toj zemlji za provedbu reformi. Prevrat se financirao kroz nevladine organizacije. A ključna figura u State Departmentu bio je upravo Joe Biden.

Ukrajinske državne financijske institucije pronašle su pretpostavljene zlouporabe spomenutih američkih dodjeljenih sredstava za reforme, ali je po nalogu američke veleposlanice istraga bila obustavljena.

Gledajući akcije ruske liberalne oporbe i američkih liberala iz Demokratske stranke, vidjet ćete puno toga zajedničkog.

Što ih se duže promatra, stječe se jači dojam da svi "liberalni demokrati", općenito, imaju niz zajedničkih karakteristika:

• Voluntarizam;
• Zanemarivanje zakona;
• Netolerancija prema neistomišljenicima;
• Patološka laž;
• Totalitarizam;
• Apsolutna želja za moć pod svaku cijenu.

Ruski liberali viču "Putin mora otići" gotovo od 2001. godine. Štoviše, tijekom njegove vladavine optuživali su ga i optužuju za gotovo sve smrtne grijehe, ali nikada, ponavljamo, nikada nisu uspjeli iznijeti nikakve konkretne dokaze za svoje tvrdnje.

S Trumpom u Sjedinjenim Američkim Državama situacija je gotovo ista. Prvi krikovi za opoziv počeli su i prije nego je položio zakletvu kao predsjednik Sjedinjenih Država. Za liberale je prirodno da su pokušali opstruirati njegov ulazak u Bijelu kuće, što se događalo prije postupka inauguracije.

Jedini razlog za jednog i drugog je "zato što ga ne volimo" ili "on nije iz naše stranke", što je gotovo ista stvar.

Ali za urlanja "Putine odlazi" i "Opoziv Trumpa" ta "gospoda" nema nikakvih zakonskih ili moralnih razloga. To je poruka: "Mi želimo vlast!" u svom najčišćem obliku.

U isto vrijeme, oni se apsolutno ne brinu za poštivanje zakona ili potrebe da se iznesene optužbe argumentiraju dokazima. Čisti voluntarizam.

Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je 15. put razgovor sa novinarima, a tokom četiri i po sata među pitanjima su dominirale unutarpolitičke teme koje se tiču običnih Rusa, ali i ključna međunarodna pitanja, a otkrio je i kad mu je bilo najteže.

Za ovogodišnju konferenciju bilo je akreditovano skoro 2.000 novinara, a Putin je odgovorio na 77 pitanja.

Nezaobilazna tema je bila Ukrajina i situaciji u Donbasu, a šef ruske države s tim u vezi kaže da ga uznemirava izjava ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog da bi Minski sporazumi mogli da budu revidirani.


Ako se to dozvoli, situacija može ući u ćorsokak. Ključ za dogovor je zakon o specijalnom statusu Donbasa, koji treba da bude implementiran u Ustav Ukrajine, smatra on i dodaje da je potreban direktan dijalog sa samoproglašenim republikama DNR i LNR.

Putin je rekao i da strane vojske nema u Donbasu, ali da zato ima plaćenika koji ratuju na obe strane.

Bivši komandant NATO-a u Evropi Vesli Klark, koji je naredio bombardovanje Jugoslavije, sada je povezan sa dve velike kompanije koje posluju na Kosovu, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Prema rečima portparolke, Vesli Klark je u intervjuu za američke medije izjavio da Rusija koristi Balkan u svoje interese i pokušava da očuva svoju poziciju potkupljujući lokalne političare.

"Ko o tome govori? Ne treba nas optuživati da se bavimo onim čime se sami bavite, gospodo!", odgovorila je Zaharova.

"Klark bi trebao da objasni o takozvanom honoraru koji je dobio od Kosova za otcepljivanje pokrajine od Srbije", naglasila je ona.

Portparolka je objasnila da je Vesli Klark trenutno deo rukovodstva kanadske kompanije za energetiku:

"Ono što je interesantno kod ove kompanije je da je ona dobila od Prištine pravo za iskopavanje mineralnih sirovina na skoro trećini teritorije Kosova. Radi se, pre svega, o ogromnim rezervama lignita. On je, takođe, povezan sa firmom 'Geominerali', a ona se, sa svoje strane, bavi izvozom otpadnog metala iz pokrajine".

Kada je u pitanju formiranje javnog mnjenja od strane onih ljudi koji su direktno povezani sa finansijskim i ekonomskim interesima u regionu, ona je postavila pitanje: "Da li zbog toga svojevremeno izdato naređenje da se bombarduje region, da bi se nakon toga sklopili profitabilni ugovori? To je dobro pitanje na koje bi trebalo potražiti odgovor".

"Tako da, kada se govori o koristoljubivim interesima, njih treba prvo potražiti kod pomenutih osoba", rekla je ona.

"A zatim će se naći i razlozi da se opravda agresivno mešanje u unutrašnje poslove Jugoslavije, naći će se povod da se bilo ko optuži za prljave igre", zaključila je portparolka.

Klark je ranije u intervjuu za američke medije rekao da se Rusija meša u unutrašnje politike drugih država i da potkupljuje političare:

"Demokrate koje su izgubile na izborima pokušavaju sada da na drugi način dođu do rezultata"

Ruski predsjednik Vladimir Putin prokomentarisao je odluku Predstavničkog doma američkog Kongresa, koji je glasao za impičment Donalda Trampa.

Ruski predsjednik je rekao da je to "unutarpolitička borba koja će se nastaviti".

Razlozi za to su, po njegovom mišljenju, "vještački".

Demokrate koje su izgubile na izborima pokušavaju sada da na drugi način dođu do rezultata.

Prvo su iznosili optužbe vezane za Moskvu, ali se to nije potvrdilo, a sada su našli drugi povod — pritisak Trampa na Ukrajinu.

Evo Morales je izjavio da je kao predsednik sprečio brojne pokušaje državnih udara, ali da ga je Amerika na kraju ipak svrgla uz pomoć opozicije, čijeg je lidera uporedio s kolumbijskim narko-bosom Pablom Eskobarom.

U intervjuu koji je dao osnivaču sajta "Intersept" Glenu Grinvaldu, Morales je kazao da ga je Amerika uklonila jer nije mogla da podnese da "bolivijski Indijanci" kontrolišu proizvodnju litijuma i da metal bez kojeg je nemoguće zamisliti industriju 21. veka prodaju Kinezima.

Morales je proglasio pobedu na oktobarskim izborima uprkos optužbama opozicije za krađu glasova, što je pokrenulo antivladine demonstracije.

Razgovor za "Intersept" vođen je u Meksiku, gde je Morales dobio azil pošto je bio prinuđen da podnese ostavku. Do trenutka kad je intervju objavljen (preksinoć), bivši bolivijski predsednik već se nalazio u Argentini, koja mu je odobrila izbeglički status.

Morales je ocenio da se demokratičnost novih vlasti ogleda u činjenici da je na njegovo mesto privremeno došla senatorka Đeanine Anjez, čija je stranka na poslednjim parlamentarnim izborima osvojila četiri odsto glasova.

Komentarisao je i Luisa Fernanda Kamača, opozicionog lidera i kandidata na predstojećim predsedničkim izborima, primetivši da je reč o belom bogatašu iz Santa Kruza, najimućnije regije zemlje, koja je htela da se odvoji od Moralesove Bolivije.

"Njegov idol je Pablo Eskobar. Rekao je da bi u maniru Pabla Eskobara popisao izdajice Santa Kruza", kazao je Morales, optužujući lidera antivladinih demonstracija i za povezanost s ultradesničarskom milicijom.


Objasnio je da njegovi podržavaoci nisu dozvolili da ga policija uhapsi na aerodromu i da se, zahvaljujući njima, ukrcao u avion meksičkog predsednika. Dodao je da su nove vlasti pretile njegovoj deci, koja su takođe otišla u Argentinu, i da su trojica donedavnih ministra izbegla hapšenje sklonivši se u meksičku ambasadu.

U Meksiku se do kraja 2019. skoro 40 000 osoba vode kao nestale. Najvećim dijelom je riječ o stravičnim zločinima koje su Meksiku počinili narkokarteli.

Spomenimo samo najnoviji slučaj u kojem su na farmi nedaleko od grada Guadalajara u meksičkoj državi Jalisco, povezanom s ratom narkokartela, pronađeni raskomadani dijelovi tijela u plastičnim vrećama. Radi se o ostacima najmanje 50 ljudi. Za sada je identificirano 13 ljudi, jedna žena i 12 muškaraca. Područje na sjeverozapadu Meksika dom je kartela "Jalisco New Generation".

Ovo je samo jedna u nizu masovnih grobnica koje su pronađene u okolici Guadalajare. U srpnju su prilikom građevinskih radova u dvorištu kuće našli 34 tijela na dva odvojena imanja, a u rujnu je iz 119 vreća bačenih u bunar identificirano 41 tijelo.

Američka uprava i zakonodavci tvrde da su žrtva trgovine drogom i priliva imigranata koji svoje ilegalne aktivnosti s prodajom droge šire na teritoriju Sjedinjenih Država. Američka agencija za borbu protiv droge DEA navodno vodi nemilosrdan rat protiv meksičkih i drugih narkokartela Latinske Amerike. Takozvani "Trumpov zid" na granici s Meksikom je također jedna od mjera kojom se američko društvo želi obraniti od pošasti ovisnosti o narkoticima.

Najnovija inicijativa Bijele kuće je da se narkokarteli proglase "terorističkim organizacijama", čime bi SAD sebi dale za pravo da vojno interveniraju u poslovima latinoameričkih zemalja.

No, da skratimo, sve ovo su priče koje se šire s ciljem dobivanja glasova birača na izborima u Sjedinjenim Državama, jer glavne vođe narkokartela i trgovine drogom općenito nisu meksički kriminalci, ma kako moćni izgledali, već američke elite.

Novinarka Anabel Hernández otkriva tajne dogovore američke vlade s najvećom svjetskom organizacijom za trgovinu drogom i način na koji je meksički kartel postao veleprodajni distributer kokaina.

"Nakon godina sporazuma s američkom vladom, kartel "Sinaloa" pod vodstvom Ismaela "Maya" Zambade je postao "faktor globalne stabilnosti", izjavila je meksička novinarka Anabel Hernández.

Težina ilegalnog tržišta kokaina u gospodarstvu i društvima različitih zemalja koje konzumiraju drogu je omogućila kartelu "Sinaloa" da se pozicionira kao najveći veletrgovac drogom na svijetu.

Američki Senat odobrio je novi "obrambeni" proračun, koji, između ostalog, predviđa uvođenje novih sankcija protiv Sirije, Rusije i Irana, piše National Public Radio. Kako je objašnjeno u članku, na ovaj način Washington te zemlje želi kazniti zbog navodnih "ratnih zločina na teritoriju Sirije".

Predstavnici obje stranke u američkom Senatu su podržali opet uvećani proračun Pentagona u iznosu od 738 milijardi dolara, koji uključuje i takozvani "Cezarov zakon". Ovaj dokument je posvećen restriktivnim mjerama protiv Moskve, Teherana i Damaska.

Nakon što je prošlog tjedna proračun za "obranu" dobio odobrenje Zastupničkog doma, 86 članova Senata, gdje većina mandata pripada republikancima, također ga je podržao, a samo 6 zastupnika je glasalo protiv. Očekuje se da će predsjednik Donald Trump uskoro potpisati ovaj dokument, navodi se u članku.

Između ostalog, novi obrambeni proračun predviđa uvođenje sankcija dužnosnicima i rukovodstvu Sirije na šest mjeseci, kao i protiv svih koji se smatraju odgovornima za masovna zvjerstva koja su se dogodila tijekom osam godina "građanskog rata" u ovoj zemlji.

Međutim, na listi sankcioniranih nema nikoga iz skupine "Prijatelja Sirije", za koje se zna da su imali ili još uvijek imaju kontakte i višu ili manju razinu suradnje s raznim islamističkim terorističkim skupinama u Siriji, za koje se još uvijek koristi eufemizam "naoružana opozicija".

Restriktivne mjere su izuzetno opsežne prirode i mogu se uvesti i protiv sirijske vojske, ali i protiv "ruskih i iranskih plaćeničkih skupina". Sankcije mogu uključivati i međunarodne energetske kompanije koje pokušavaju ponovno razviti naftnu industriju u Siriji, kao i kompanije koje Damasku isporučuju dijelove za zrakoplove i helikoptere. Osim toga, financijske institucije koje posluju sa sirijskim "režimom" također mogu biti sankcionirane, kaže se u članku.