Posredništvom Egipta, Izrael i organizacija Islamski džihad, nakon nekoliko dana uzajamnih napada, dogovorili su prekid vatre i primirje u Gazi.

Potpisivanje primirja potvrdili su u Kairu egipatski dužnosnici te u Damasku gdje je sjedište Islamskog džihada, a potom i predstavnici izraelske vojske.

No, prema izvještajima s terena, iako je oglašeno primirje, ono se baš i ne poštuje, jer su se u južnom Izraelu oglasile sirene za napad. Prema dogovoru, radikalna palestinska organizacija obvezala se da će "uspostaviti mir" u Gazi tijekom prosvjeda, a Izrael se obvezao da neće ići na "ciljane likvidacije".

Podsjetimo da su od 12. studenoga, Izraelci i Palestinci iz Gaze razmijenili "raketne udare" u kojima su ubijena 34 Palestinca,(među kojima osmoro maloljetnika), a 111 ih je lakše i teže ranjeno, dok je u neselektivnim napadima na Tel Aviv ozlijeđeno 25 Izraelaca.

No, ministar vanjskih poslova Izraela, Israel Katz, zaprijetio je da će Izrael nastaviti napade ako se Islamski džihad ne bude pridržavao sporazuma i nastavio napade i raketiranje Izraela te ako nastavi mobilizaciju svojih terorista. Naime, povod za novu eskalaciju sukoba bio je kad je u Gazi je od "ciljane" izraelske rakete ubijen jedan od zapovjednika Islamskog džihada, Baha Abu al Ata, što je izazvalo napad na Tel Aviv. Ispaljeno je oko 400 raketa, od kojih je većinu izraelska proturaketna obrana uspjela srušiti.


Generalni tajnik Islamskog džihada Zijad al Nahala, na libanonskoj TV postaji Al Majadin izjavio je kako će se pridržavati sporazuma o prekidu vatre ako Izrael više ne bude "ciljano gađao" područje Gaze, te da su tražili "popuštanje blokade" Gaze od strane Izraela.

S obzirom na situaciju, na to je područje stigao i specijalni izaslanik UN-a Nikola Mladenov, koji je o problemu razgovarao s dužnosnicima u Kairu i Tel Avivu.

Čini se da su Berlin i Haag postali svjesni činjenice o nužnosti prijama svojih državljana koji su "zabludnjeli" i svojedobno se priključili terorističkoj organizaciji "Islamska država" na prostorima Bliskog istoka. Naime, te su dvije članice EU izjavile o spremnosti prihvata ISIL-ovaca koji imaju njihova državljanstva, a koje Turska namjerava i već je počela deportirati. U tom smislu te dvije zemlje praktički priznaju kako Ankara po tom pitanju ima pravo, i da one, kao što smo pisali i u našem jučerašnjem komentaru (vidi poveznicu ispod teksta), moraju snositi odgovornost za svoje državljane. Naravno, pritom se itekako moraju zapitati zašto su takvim osobama prethodno i davali državljanstva i tko je sve u tom procesu zakazao - od nadležnih sigurnosnih struktura pa do politike, koja, na kraju krajeva, o svemu i odlučuje.

O spremnosti Njemačke i Nizozemske na kooperativnost po tom pitanju, u srijedu, 13. studenog, govorio je i turski ministar unutarnjih poslova Suleiman Soilu, dodavši, kako je Ankari svejedno hoće li ili ne države EU primiti svoje teroriste i da će ih Turska sve vratiti bez ikakvih provjera. Turska je po tom pitanju zauzela jasnu poziciju i oko toga ne može biti nikakvih ustupaka, kazao je prvi turski policajac. Pritom je zahvalio Njemačkoj i Nizozemskoj za konstruktivan stav po tom problemu tijekom petodnevnih razgovora koje su te dvije zemlje vodile s Turskom na razini ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova. Nakon toga Njemačka i Nizozemska sinoć su odlučile prihvatiti teroriste i članove njihovih obitelji, koji se nalaze u zatvorima u Turskoj ili u Siriji - u zonama koje su zauzele turske vojne snage tijekom operacije "Izvor mira". Turski ministar unutarnjih poslova pozvao je i druge europske zemlje da slijede primjer Njemačke i Nizozemske.

Ovdje treba kazati slijedeće: neshvatljivo je zašto države EU, čiji su državljani uhićeni kao članovi terorističke organizacije "IS" na području Bliskog istoka ne žele primiti natrag te ljude? Jer čemu strah, kada postoje jasni zakoni kako se postupa s teroristima i ubojicama? Zar je tako teško sada preuzeti odgovornost i smjestiti te ljude kroz pravomoćne sudske presude u kaznionice na odsluženje dugogodišnjih kazni koje ne mogu izbjeći? Jer, zašto bi, na kraju krajeva, jedna Turska ili Sirija ili bilo koja treća zemlja o njima morale skrbiti i hraniti ih u svojim zatvorskim sustavima? Činjenica da se na Bliskom istoku većinski ispovjeda islamska vjera i da nju ispovjedaju i uhićeni teroristi nije nikakav pravni argument koji bi sprječavao njihovu deportaciju u matične zemlje.

A EU i njezine članice ubuduće neka više vode računa koga na svoj teritorij primaju i kome i zašto daju svoja državljanstva. Politika "Otvorenih vrata" ili "Willkommen politik" (dobrodošlica izbjeglicama bez ikakvih stvarnih sigurnosnih provjera, štoviše i bez znanja o stvarnom identitetu pridošlih imigranata) donijela je svoje plodove u radikalizaciji tamošnje islamske populacije bilo od strane pojedinih pridošlih "učitelja islama", bilo radikalizacije samih pridošlica od strane domaćih salafista za koje su domicilne sigurnosne službe sasvim sigurno znale! Optužbe Europe protiv Turske po pitanju deportacija ne samo da ništa neće riješiti, već su i nepravedne, licemjerne i motivirane dnevno-političkim razlozima. A mudri je narod, kao i uvijek, dobro rekao: kako siješ tako ćeš i žeti! Drugim riječima - mijenjajmo se i sami iznutra pa će nam svima biti bolje.

Zemlje tzv. zapadnog Balkana imaju dijasporu od 4,5 milijuna ljudi, što znači da je skoro svaki četvrti stanovnik ovog područja u zadnjim desetljećima iz njega otišao. A procjene za budućnost upravo su katastrofične: do 2050. stanovništvo bi se moglo smanjiti za još 14 posto, dok bi starijih od 65 godina, kojih je sada 15 posto, moglo biti čak 26 posto
Kada pišu o demografiji Balkana, strani autori često polaze od teza o malim narodima, podijeljenima kroz vjekove u veća carstva, nesložnima, siromašnima, na rubu većih sila i povijesnih događanja. Izraz 'balkanizacija' odavno je sinonim za cjepkanje u državice, nesposobne za svoje samostalno održanje. Socijalističko razdoblje brzo preskoče kao iznimku i vrate se svojim omiljenim temama zapuštenosti ovih krajeva kroz vjekove. Naravno, ne bez patronizirajućeg i kolonijalnog mentaliteta pritom. 'Demografska bomba', koja je u novije vrijeme zahvatila i domaću javnost, kao da im daje za pravo. Trudimo se da se proročanstvo o mračnom Balkanu, trenutno ne kao buretu baruta već kao prostoru s kojega se bježi, i ostvari.

I što je onda naša demografska budućnost? Siromaštvo, depopulacija i starenje. Društva bez perspektive, zakašnjela društva, za koja je prekasno da se s krivog vrate na pravi put. 'Europeizacija' Balkana je zakasnila, a budući da i EU ima svojih velikih problema, nema više ni snage ni volje da pomaže siromašnijoj braći. Naprotiv, u samoj toj organizaciji nastupila je unutrašnja kolonizacija i velike dijelove rubnih država, bile one s unutrašnje ili vanjske granice EU-a, pušta se da propadaju. U jednom starijem članku (iz 2017.) Berlinskog instituta za populaciju i razvoj navode se podaci za tzv. zapadni Balkan, pa se tako konstatira da i Crna Gora, kojoj komparativno ne ide ekonomski najgore, ima samo 42 posto prosječnog EU dohotka po stanovniku. I zadnja financijsko-ekonomska kriza zahvatila je ove krajeve: dok je rast između 2000. i 2008. godine bio i do pet posto, danas je u prosjeku 1,5 postotaka. Nezaposlenost i neformalna zaposlenost široko su rasprostranjene u regiji. U Srbiji i Makedoniji oko 20 posto stanovništva nema nikakav oblik zaposlenja, a u Albaniji čak 63 posto ljudi radi u neformalnoj ekonomiji, bez ikakvih prava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Iz sada već zastarjelih podataka UN-a, u razdoblju od 2010. do 2015. imigracija je s tog područja bila 200.000 ljudi.

Projekt tajnog prikupljanja podataka na kojem u Sjedinjenim Državama radi Google je neetičan i krši ljudska prava, izjavio je zastupnik ruske Državne Dume Genadij Oniščenko, bivši direktor Rospotrebnadzora.

Prethodno je The Wall Street Journal objavio detalje o tajnom projektu Googlea prikupljanja osobnih podataka milijuna američkih pacijenata, a da oni nisu znali da se njihovi podaci šalju trećim osobama. Tvrtka stoga želi osposobiti umjetnu inteligenciju kako bi liječnicima "pomogla u liječenju i dijagnozi".

"Prvo, to je neetično. Drugo, ovo je kršenje ljudskih prava. Treće, naravno, ova se nemoralna, nečasna organizacija zasigurno osigurala svim vrstama pravne zaštite kako ne bi odgovarala pred zakonom", rekao je Oniščenko.

Googleovi dužnosnici rekli su za WSJ da su njihove radnje zakonite. Kompanija je ušla u partnerski odnos s neprofitnom medicinskom organizacijom kojoj su dospjeli podaci iz 2500 bolnica u Sjedinjenim Državama. Prijenos podataka dopušten je Zakonom o razmjeni informacija iz 1996. godine.

Oniščenko je dodao da bi za Rusiju to bilo izravno narušavanje sigurnosti zemlje. Ovo je pristup biološkim podacima, napravljen bez znanja ljudi, te kršenje zakona o osnovama zdravstvene zaštite.

"Da biste spasili život ljudi, morate stvoriti medicinske banke podataka i pohraniti ih kod nadležnih tijela, ali ne kod Googlea. Medicinska organizacija mora imati sveobuhvatne podatke, ako treba, te provoditi legalnu razmjenu tih informacija između medicinskih ustanova, što doista može biti potrebno. Što se tiče umjetne inteligencije, pustite je da temeljito djeluje u drugim područjima, a ne da napada privatnost svakoga od nas. Umjetna inteligencija sastavlja naše genetske putovnice. Kažu Google, Google, ali hakeri mogu ući tamo i uzeti cjelokupnu bazu podataka. Ovo je vrlo ozbiljna tema i još je gora i opasnija od pristupa nuklearnom oružju", rekao je Oniščenko.

Izraelski prehrambeni proizvodi podrijetlom s okupiranih teritorija moraju tako biti označeni odnosno imati oznaku da potječu iz izraelskog naselja na okupiranom teritoriju, odlučio je najviši sud EU-a što je Izrael "čvrsto odbacio" rekavši da se radi o protivničkoj političkoj kampanji.

Sud je odluku donio nakon što su jedna židovska organizacija i proizvođač vina pokušali osporiti francuski zakon o tom pitanju iz 2016. koji traži različite etikete za proizvode s okupiranih teritorija i za one iz Izraela.

Francusko pravilo doneseno je kako bi se provelo europsko pravilo o informiranju potrošača.

Europska komisija je 2015. objavila "pojašnjavajuću obavijest" o označavanju podrijetla roba s teritorija koje je Izrael okupirao 1967. i odobrila kontroverzno označavanje.

U ovom slučaju, židovska organizacija i proizvođač vina s okupiranih teritorija pokušali su osporiti francuske zakonske odredbe kojima se zahtijeva da proizvodi s okupiranih teritorija moraju imati upravo to označeno podrijetlo.

Francusko državno vijeće obratilo se Europskom sudu pravde (ECJ) za pomoć u interpretaciji pravila.

Sud u Luksemburgu podržao je francusku zakonsku odredbu uz objašnjenje da nenavođenje podataka u specifikaciji da proizvod dolazi iz okupiranih područja može biti obmanjujuće.

Muškarac iz Hong Konga, Leung Chi Cheung (57), otac dviju kćeri, zapaljen je živ nakon što se na stanici podzemne željeznice usprotivio prozapadnim "prosvjednicima" i njihovom vandalizmu.

U groznom činu nasilja policija je kazneno djelo klasificirala kao pokušaj ubojstva, a Leung Chi Cheung se sada u bolnici bori za život s teškim opekotinama na gotovo 30 posto tijela. Žrtva se sukobila s grupom pobunjenika nakon što su uništili stanicu Ma On Shan. Kada su ga sustigli, zasut je zapaljivom tekućinom i zapaljen.

Glasnogovornica vatrogasne službe rekla je da je Leung imao opekotine drugog stupnja na 28 posto tijela, uglavnom na prsima i rukama. Policija je slučaj klasificirala kao pokušaj ubojstva.

Jučer oko 13:00 sati je grupa od više od 20 maskiranih i ogrnutih prosvjednika uništavala objekte na postaji metroa Ma On Shan na putu za Sai Sha. Napadači su, prije dolaska policije, pobjegli pješice.


Leung, građevinski radnik koji živi u tom području sa suprugom i kćerima, bio je na putu za bolnicu radi liječničkog pregleda.

Prema policiji, bio je svjedok vandalizma na stanici i pokušao je otjerati "prodemokratske" pobunjenike. Kad je stigao do brda On Chun Street, napadnut je i zadobio je ozljede glave. Internetski videozapis pokazao je kako mu je netko liječio rane na čelu.

Dok je Leung odlazio, uzvikivao je skupini: "Vi niste Kinezi". Vandali su odgovorili urlajući: "Mi smo Hongkonžani".

Nakon tog napada je ustao, ali su ga napadači pokušali živoga spaliti. Video snimka je pokazala kako se Leung vraća kako bi se suprotstavio prosvjednicima, nakon čega je uslijedio napad.

"Tijekom spora, zalili su ga je zapaljivom tekućinom i zapalili", rekli su u policiji.

Turska vlada priopćila je u ponedjeljak, 11. studenog, kako je u SAD i niz europskih zemalja deportirala ranije uhićene borce terorističke organizacije "Islamska država" ("IS").

Danas je jedan od terorista bio deportiran u SAD, a uskoro će 7 ISIL-ovih boraca bti deportirano u Njemačku. Ista procedura slijedi i za teroriste čije je porijeklo ( tj. imaju državljanstvo) iz Danske, Francuske, Irske i niza drugih zemalja (info: agencija Anadolu, koja prenosi riječi glasnogovornika turskog MUP-a).

Turska televizija TRT Haber navodi kako se planira deportirati ukupno 2500 terorista "IS", od čega većina u Europu. U deportacijska središta već je dovedeno više od 800 ISIL-ovih terorista.

Turski predsjednik Erdogan već je ranije izjavio kako će nastaviti deportirati uhićene teroriste, neovisno o prosvijedima iz EU.

Vlade Danske, Njemačke, Velike Britanije i još nekih zemalja EU počele su oduzimati državljanstva teroristima, kao i njihovoj rodbini, s ciljem otežavanja njihovoga povratka.

Očito se radi o "utrci s vremenom" jer ISIL-ovce, makar i one "preodgojene", koji su, navodno, već prošli procedure "resocijalizacije", budimo realni - s pravom nitko ne želi.

Međutim netko za sve to zlo ipak mora snositi odgovornost i te ljude preuzeti. I to ne samo oni koji su ih od malih nogu "dojili" radikalnim islamizmom kao materinim mlijekom, već i oni koji su za sve to znali ali ništa nisu poduzimali da se to spriječi, barem na njihovom državnom teritoriju.

Također se postavlja pitanje, tko je i zbog čega takvim osobama omogućavao stjecanje državljanstva tj. što su radile službe koje su takve stvari trebale detektirati i o njima izvješćivati nadležna državna tijela? Ali kada se radi o fenomenu nastanka i nevjerojatne dinamike popularizacije i širenja terorističke organizacije "Islamska država" diljem svijeta, uključno i onoga zapadnog, pitanja je ionako već odavno previše a odgovora premalo ili nimalo.

Korisnici društvenih mreža prozvali su izraelsku vojsku zbog objave na Twitteru kojom se hvale dvije vojnikinje zato što su odsjekle kosu za pacijentice oboljele od raka.

Izraelska vojska je navela da su one donirale kosu za perike, opisavši to kao "prelijep čin dobrote".

Međutim, kritičari su ukazali na ironiju objave, podsjećajući da izraelska vojska redovno odbija dozvole za putovanje hiljadama pacijenata oboljelih od raka iz Pojasa Gaze kako bi se liječili.

"Ništa bolje ne opisuje dobrotu nego prisiljavanje pacijenata da umru u otvorenom zatvoru u Gazi", napisao je Remi Kenazi, palestinsko-američki pjesnik u New Yorku.

Pojas Gaze je pod izraelsko-egipatskom blokadom više od deset godina, a sloboda kretanja dva miliona ljudi je ograničena.

Palestinci iz Gaze mogu izaći iz blokade koristeći prolaz Rafah na južnoj granici, koji kontroliše Egipat, ili prolaz Beit Hanoun na sjeveru pod kontrolom Izraela. Međutim, to mogu uraditi samo nakon što dobiju specijalnu dozvolu koju izdaje izraelska vojska, koju je jako teško dobiti.

'Bolesna' poruka

Sarah Leah Whitson, direktorica Human Rights Watcha za Bliski istok i Sjevernu Afriku, pozvala je vojnikinje da apeliraju na svoje nadređene da dozvole pacijentima iz Gaze liječenje.

"Oni i jako mnogo Palestinaca hitno trebaju medicinsku njegu ali ih je Izrael blokirao", napisala je na Twitteru.

"Mali poklon vlade narodu" - tim je riječima iranski predsjednik Hassan Rouhani u nedjelju objavio da je u Iranu otkriveno naftno polje koje će vjerojatno za trećinu povećati državne rezerve, što je, kako je istaknuo, "dobra vijest" za Iran koji je suočen s američkim gospodarskim sankcijama.

"Otkrili smo nalazište nafte koje, kako se procjenjuje, sadrži oko 53 milijarde barela nafte", rekao je Rohani tijekom govora održanog u Yazdu.

Takvo bi otkriće moglo za trećinu povećati naše državne rezerve. Krajem 2018. one su iznosile 155,6 milijardi barela, podaci su iz najnovijeg broja "Statističkog pregleda svjetskih energetskih zaliha" koji je objavila grupa BP.

Iran je tako zauzeo četvrto mjesto u svijetu, odmah iza Venezuele, Saudijske Arabije i Kanade.

Nalazište je široko 2400 km2, a duboko 80 metara, a prostire se od "Bostana do Omidije", dvaju gradova u jugozapadnoj iranskoj pokrajini Huzestan, kazao je Rouhani.

Ovo je "mali poklon vlade narodu Irana", kazao je predsjednik države, s obzirom na to da gospodarstvo zemlje pati zbog gospodarskih sankcija koje ponovno uvele Sjedinjene Države 2018.

Očekuje se da će iranski BDP ove godine pasti za 9,5 posto, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ovog tjedna posjetio tvornicu oružja kompanije Ukroboronproma u Harkovu i ostao je šokiran onim što je vidjeo.

"Bili smo u tvornici zrakoplova, u legendarnoj tvornici Mališev. Znate, šokiran sam. Direktor postrojenja nam je rekao da je od 2009. izgrađen jedan tenk. U sovjetsko vrijeme se proizvodilo 900 tenkova godišnje. Što se događa s našim poduzećima?", rekao je Zelenski.

Predsjednik je dodao da radnici u tvornicama vojne opreme primaju neznatne plaće.

"U zrakoplovnoj tvornici oko 3500 grivna. Kako osoba može raditi za državu u takvim uvjetima i nazvati se osobom?", rekao je Zelenski, što znači da ljudi tamo rade za oko 130 eura mjesečno.

Uz to, Volodimir Zelenski je bio ogorčen u kakvim uvjetima ljudi rade zimi.

"Rečeno mi je da su zimi ljudi radili u sobi u kojoj je temperatura bila 0 stupnjeva. Moram nastaviti takvim jezikom, ali tretiramo ljude kao stoku, a onda želimo da oni poštuju vlasti, Ukrajinu, i da ne idu nikuda tako da naša poduzeća rade", rekao je ukrajinski predsjednik i dodao kako premijer hitno mora okupiti vladu i sve dužnosnike i riješiti ovaj problem.

Zašto radimo za nekoga, za Tajland, a za Ukrajinu ne radimo ništa. Zašto imamo prekrasne avione, sjajne dizajnere, a ne radimo ništa i ništa nam ne leti", sažeo je ukrajinski predsjednik.

U ovoj posjeti nema ništa čudno i nova vlada Alekseja Gončaruka neće riješiti ništa, kako u industriji vojne opreme i oružja, tako ni u ostalim sektorima ukrajinskog gospodarstva. Međutim, kad smo već kod tenkova, ovdje treba napraviti mali osvrt na rat u Donbasu i zašto Ukrajina taj rat nije mogla dobiti, a upravo se tiče tenkova i zrakoplova, koji su uglavnom oboreni do sredine zime 2015.

Što se tiče tenkova, osim što je proizvodnja stala 2009, barem kako tvrdi direktor tvornice u Harkovu, postoji detalj kojeg umirovljeni sovjetski časnici nikako nisu mogli razumjeti. Riječ je o istim ljudima koji su studirali ili su bili učitelji ukrajinskim časnicima na bivšoj sovjetskoj, danas ruskoj Vojnoj akademiji Frunze, koju je u blizini Moskve 1918. utemeljila Crvena armija. Naime, nakon uništenja velikog broja ukrajinskih tenkova u malom gradiću Šahtersku, između Donjecka i Luganska, koje su borci narodnim milicija u napadu snaga Kijev u ljeto 2014. pustili da uđu u sam centar grada, bivši sovjetski i ruski časnici su davali izjave za medije kako je to uopće bilo moguće.