Iranski predsjednik Hassan Rouhani u lipnju odlazi u državni posjet Kini, gdje će sudjelovati i u radu samita Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS).

Sudionici samita nastoje spriječiti nerealizaciju zajedničkih projekata nakon jednostranog američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom i prijetnji sankcijama.

"Nadamo se kako će Kina i Iran obaviti čvrste konzultacije. Mi moramo zajedno razmotriti pitanje, kako izbjeći ozbiljne prijetnje za zajedničke projekte između dviju država", kazao je zamjenik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Samit ŠOS održat će se 9. i 10. lipnja, u kineskom gradu Qingdao, smještenom na istoku zemlje. Članice te organizacije su Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan, Indija i Pakistan.

Iran ima status zemlje-promatrača, iako odavno teži punopravnom članstvu u toj organizaciji. Rusija je još prošle godine objavila kako s ukidanjem Zapadnih sankcija protiv Teherana Iran može postati punopravni član ŠOS-a. A upravo su sankcije bile glavni čimbenik koji je sprječavao mogućnost iranskog priključenja ŠOS-u.

Međutim, američki predsjednik Donald Trump nedavno je najavio jednostrano pokretanje starih i uvođenje novih, do sada neviđenih sankcija protiv Irana. Štoviše, Trump je i europskim tvrtkama koje posluju s Iranom dao rok od 6 mjeseci za povlačenje njihovih investicija iz te zemlje, jer im u protivnom slijede američke sankcije. Preostali supotpisnici nuklearnog sporazuma s Iranom (Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka, Francuska) protive se njegovom poništenju ili izmjeni, ali europske zemlje se nalaze u problemu što i kako dalje, ne želeći se, s jedne strane zamjeriti "starijem bratu" i ugroziti svoj biznis u SAD-u, a s druge su strane svjesne dugoročnih posljedica po svoj politički suverenitet ali i imidž unutar vlastitih građana. K tome, Iran traži jasna jamstva za očuvanje sporazuma upravo od strane EU, jer će u protivnom i sam istupiti iz nuklearnog sporazuma i time prestati provoditi obveze koje iz njega proizlaze.

U utorak, 29. svibnja, u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu, svečano je otvoren projekt "Južni plinski koridor", kroz koji će plin iz tamošnjeg nalazišta Shah Deniz stizati u Europu.

Svečanosti su nazočili predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliev, kao i predstavnici Velike Britanije, SAD-a i zapadnih naftnih tvrtki. Tijekom svečanosti predsjednik Aliev u pogon je pustio prve količine plina, koji će ići za Tursku u kroz plinovod TANAP. TANAP će s radom početi 12. lipnja, kako je to još ranije najavio turski ministar energetike Berat Albayrak.

Projekt "Južni plinski koridor" (sastoji se od plinovoda TANAP i TAP) osiguravat će tranzit 10 milijardi m3 azerbajdžanskog plina iz kaspijske regije, kroz Gruziju i Tursku, u Europu.

U prvoj fazi glavne količine plina za taj projekt dobivat će se iz drugog bloka nalazišta Shah Deniz. U perspektivi projektu se mogu priključiti i druga nalazišta.

Prema informacijama Natural Gas Europe, cijena "Južnog plinskog koridora" kreće se oko 40 milijardi dolara, uključno i 9,3 milijarde dolara Transanadolijskog plinovoda (TANAP), 6 milijardi dolara Transjadranskog plinovoda (TAP), 23,8 milijardi dolara - za drugu fazu razrade Shah Deniza i proširenje "Južnog plinskog koridora".

Podsjećamo: plinovod TANAP dug je 1850 kilometara, a njegova je izgradnja počela 2015.g. i prvotno će osiguravati 6 milijardi m3 plina za potrebe Turske. Počtkom 2020.g. tom se plinovodu namjerava priključiti Transjadranski plinovod (TAP), zbog čega će se propusna moć TANAP-a povećati na 16 milijardi m3 plina godišnje. TAP, koji bi trabao povezati Grčku, Albaniju i Italiju, osigurat će dostavu azerbajdžanskog plina na tržište Europe.

Dioničari TANAP-a su azerbajdžanski SOCAR (58%), turski BOTAS (30%) i britanski BP (12%). Očekuje se da izgradnja TAP-a bude završena 2020.g., kada bi prvi azerbajdžanski plin trebao stići na europsko tržište. Dioničari TAP-a su BP (20%), SOCAR (20%), talijanski Snam (20%), belgijski Fluxys (19%), španjolski Enagás (16%) i švicarski Axpo (5%).

Sinoć smo u Italiji imali primjer oduzimanja suvereniteta narodu koji svoju slobodnu volju izrazi na demokratskim izborima. Pogazivši Ustav Republike Italije je predsjednik Sergio Mattarella proveo institucionalni državi udar i namjera mu je imenovati tehničku vladu odabranu od strane financijske oligarhije.

No, ništa bolja situacija nije u Njemačkoj, gdje se elementi totalitarizma i digitalizacije podrivaju demokraciju u zemlji. Ovo je mišljenje je sve raširenije u njemačkom društvu, ali narod Njemačke nema nikakvih mogućnosti da utječe na ovaj proces.

Novi Policijski zakon u Bavarskoj, vjerojatnost masovne nezaposlenosti zbog digitalizacije i potreba za uvođenjem zajamčenog osnovnog prihoda su ključne teme razgovora njemačkih ekonomista, političara i filozofa.

U Bavarskoj je 25. svibnja, unatoč brojnim prosvjedima, stupio na snagu takozvani novi "Policijski zakon". To je najstroži policijski zakon od 1945. godine. Omogućava policiji da provodi preventivne tajne akcije ne samo u slučaju stvarne opasnosti, kao do sada, nego i "potencijalne".

Netko će se složiti kako je u uvjetima nekontroliranog priljeva imigranata i terorističke prijetnje ovo dobra odluke. Možda bi i bile, ali stupanj "potencijalne opasnosti" određuje sama policija.

To znači da policija, bez znanja građana, može imati uvid svoju elektroničku korespondenciju i slušati telefonske razgovore građana bez dopuštenja suda. Moći će provoditi nadzor i DNK testove, dok je ranije za takve radnje bilo potrebno dopuštenje nadležnog suda. Mnogi vjeruju kako novi zakon gotovo ukida razliku između policije i tajnih službi, te da proturječi načelima demokratske države.

Navodi se kako će ova novost omogućiti policiji da spriječi teroristička djela koja još nisu počinjena. Na primjer, ako građanin kupuje tvari putem interneta s kojima je moguće napraviti bombu, može biti uhićen zbog sumnje da je pripremao teroristički napad. Ako je ta osoba musliman ili izgleda kao musliman, njegove šanse da bude sumnjiv su još veće.

Međutim, preventivne metode se neće koristiti ne samo za sprečavanje terorističkih djela, nego i u svakodnevnim situacijama.

U kratkom priopćenju Ministarstva obrane Rusije se navodi kako su u granatiranju terorista u pokrajini Deir Ez-Zor u istočnoj Siriji poginuli ruski vojnici. Iako se ne navodi o kojoj je skupini riječ, pretpostavlja se da je riječ o teroristima "Islamske države".

"Teroristi su napali sirijske i ruske trupe, koje su morale odgovoriti na napad. U sukobima je ubijeno ukupno 43 terorista i uništeno i šest vozila", navelo je ministarstvo.

"U minobacačkoj vatri terorista su ubijena četiri ruska vojnika. Dvojica savjetnika, koji su kontrolirali vatru sirijske topničke baterije, poginula na licu mjesta, a petorica pripadnika ruske vojske su ranjena i prevezena u bolnicu. Kasnije su još dva vojnika podlegla ranama. Gubici su se dogodili kada su sirijski i ruski vojnici pokušavali odbiti napad terorista, koji su položaj sirijske vojske napali u mraku.

Ruska zračna kampanja potpore protuterorističkim naporima sirijske vlade traje je od rujna 2015. do prosinca 2017. U prosincu prošle godine je predsjednik Vladimir Putin posjetio je zrakoplovnu bazu Hmeymim i najavio povlačenje ruskih vojnika iz zemlje. Rusija je imala veliku ulogu u porazu Islamske države, Al-Nusra Fronta i ostalih terorističkih skupina u zemlji. Tijekom kampanje je ukupno eliminirano oko 60 000 militanata", stoji u zaključku priopćenja Ministarstva obrane Rusije.

U priopćenju se ne navodi ni dan ni mjesto napada. Nema ni izvješća o gubicima na sirijskoj strani, a činjenica da je u napadu ubijeno 43 terorista i uništeno šest vozila potvrđuje da je napad organizirala i provela prilično velika skupina militanata "Islamske države".

Hiljade Argentinaca izašlo je danas na ulice Buenos Ajresa protestujući zbog namjere Vlade da obezbijedi kreditnu liniju od Međunarodnog monetarnog fonda, koga krive za nevolje i neimaštinu tokom finansijske krize.

Opozicione partije, sindikati, organizacije za ljudska prava i umjetnici pridružili su se maršu u Buenos Ajresu pod sloganom "Zemlja je u opasnosti".

Ovo su posljednji od nekoliko protestnih skupova organizovanih od kada je predsjednik Maurisio Makri saopštio 8. maja da je počeo finansijske pregovore sa MMF-om.

Ovaj neočekivani potez iznenadio je investitore i podstaknuo strahove Argentinaca da će se ponoviti ekonomski slom iz 2001. i 2002. godine.

Mnogi Argentinci krive mjere štednje, koje je uveo MMF, za pogoršanje krize, u kojoj su milioni ljudi osiromašili kada je državni dug dostigao 100 milijardi dolara.

Mnogi Južnokorejci ljuti su zbog američkog otkazivanja povijesnog summita između predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una i ističu da se osjećaju prevarenima i uskraćenima za životnu priliku da nastave živjeti u miru.
Američki predsjednik otkazao je sastanak na vrhu, najavljen za 12. lipnja u Singapuru, do kojeg je trebalo doći nakon više mjeseci diplomatskog napretka koji je uspio potisnuti ratnu retoriku obiju strana i smanjiti strahovanja od ponovnog izbijanja rata.

Milijarder i vlasnik Čelzija Roman Abramovič postat će Izraelac. Kako prenosi "Jerusalem Post", vlasnik tima iz Londona emigrirao je u Izrael u četvrtak.

Ova odluka dolazi nakon što mu je istekla viza za boravak u Velikoj Britaniji, što bi mogao biti i glavni razlog njegovog odlaska u Izrael.

Mediji navode da su, nakon incidenta sa Sergejem Skripaljom, tenzije između Velike Britanije i Rusije porasle, što je primoralo milijardera da ubrza proces preseljenja u Izrael.

Inače, bogatstvo Abramoviča procjenjuje se na 9,1 milijardu dolara, a u prošlosti je često dolazio u posjete Izraelu.

"Teško mi je prihvatiti ideju da smo bili napadnuti", rekla je Julija Skripal u svojoj prvoj video poruci nakon što u ona i njezin otac navodno otrovani Salisburyu. Prema njezinim riječima, proces oporavka bio je spor i vrlo bolan. Nada se povratku u Rusiju, ali je istaknula kako se ne želi pomoć ruskih diplomata.
"Dobra večer! Julia Skripal prvi put govori ispred kamera nakon što su ona i njezin otac preživjeli trovanje s nervnim agensom u Salisburyu. Opisala je oporavak kao "spor i bolan". Ona je odbila pomoć ruskog veleposlanstva, ali je rekla da se želi vratiti u Moskvu", javlja Sky News koji je objavio video poruku.

Dvojica pilota bezbedno su se katapultirala kada se njihov avion T-38C Talon II srušio u američkoj državi Misisipi, navodi se u saopštenju Kolambas vazduhoplovne baze, piše Sputnjik.

Letelica se srušila oko 8.30 časova u području udaljenom od baze. Oba pilota su uspela da na vreme napuste letelicu.

Kako se dalje navodi u saopštenju, oba pilota odvedena su u bolnicu na evaluaciju.

Iz vazduhoplovne baze još uvek se nisu oglašavali o uzrocima pada aviona.

Nortrop T-38 Talon je prvi supersonični avion na svetu koji se koristi već 50 godina u američkom vazduhoplovstvu, a takođe je i letelica koja se najviše proizvodi. I NASA koristi ove avione.

"Sharenting" (sharing - dijeljenje + parenting - roditeljstvo) je noviji fenomen koji označava roditeljsko zatrpavanje društvenih mreža fotografijama svoje djece, a za kojeg sigurnosni stručnjaci smatraju kako će do kraja sljedećeg desetljeća biti uzrok dvije trećine krađa identiteta i prijevara mladih ljudi (koji su imali neoprezne roditelje).

Budući da su roditelji jako ponosni na svoju djecu onda ih cijelom svijetu žele pokazati na načine koji su prije bili isključivo sadržaj privatnih foto albuma. U svojoj (posve prirodnoj) opčinjenosti svojim potomcima roditelji često zaboravljaju na drugu stranu medalje - a to je zaštita dječje sigurnosti i privatnosti.

Naime, osim gomile (pre)intimnih obiteljskih fotografija, roditelji na društvenim mrežama čestitanjem rođendana svojoj djeci također otkrivaju datume i godine rođenja, dijele informacije o prijateljima, imenima kućnih ljubimaca pa čak i kućnim adresama, gradu u kojem su rođeni i u kojem žive. Sve te objave u njihovim očima izgledaju nevino, ali stručnjaci upozoravaju kako sve te, naizgled nevažne, informacije - ostaju na internetu.

Krajem tekućeg tjedna će na snagu stupiti Opća uredba o zaštiti osobnih podataka koja bi korisnicima trebala jamčiti ipak veću zaštitu i privatnost. Usprkos tome, ostaje za zapitati se tko će korisnike spasiti od njih samih, jer premda društvene mreže nikad nisu bile oličenje privatnosti, mnogim problemima s privatnošću su korisnici sami otvorili put neopreznim objavama.

Nisu samo prijevare i krađe identiteta problem kod fenomena sharentinga. Objavljeni podaci i fotografije također mogu djecu pratiti godinama i ostavljati određeni dojam na druge aspekte života, čak i predstavljati razliku u tome hoće li osoba dobiti novi posao ili ne.

Socijalni i psihološki problemi koje djeca kasnije mogu imati također su zabrinjavajući pa je došlo i do pojava da djeca poslije traže pomoć sudova kada roditelji na njihov zahtjev ne žele ukloniti njihove fotografije koje su godinama dijelili na internetu.

Privatnost, zaštita sigurnosti i psihičko zdravlje djeteta bi roditeljima trebali ipak biti na prvom mjestu, a broj lajkova na zadnjem.