Dok se sanacija splitskog odlagališta otpada, Karepovac, odvija u tišini, građani Splita još uvijek nisu sasvim sigurni u kvalitetu pitke vode, kao i zraka koji udišu. Naime, sanacija odlagališta, koja je započeta bez prethodne studije procjene utjecaja na okoliš, osobito na mogući utjecaj na zdravlje ljudi, samo je jedan od brojnih primjera u Hrvatskoj koji potvrđuje u kojoj mjeri presudno važni aspekti zajedničkog življenja, koji se ogledaju u ponudi javnih dobara i usluga javnog sektora, postaju područje smanjenih, odnosno nedostatnih ulaganja. Iako je Split proteklih godina doživio veliki turistički uzlet i postao grad čiji (pojedini) stanovnici zarađuju milijune na turizmu, sama dvojba, možemo li imati pristup pitkoj vodi izravno iz slavine, jasno ukazuje na činjenicu kako takav gospodarski rast ne prati i ulaganje u infrastrukturu i standard građana.
Ovaj primjer ipak nije specifičan tek za Hrvatsku, sličnih se može naći posvuda, pa i u najrazvijenijim državama svijeta. Tako je u Sjedinjenim Državama, 2015. godine izbio veliki skandal, nakon što se saznalo da u gradu Flintu, u državi Michigan, voda iz gradskog vodovoda sadrži neprihvatljivu razinu olova. Većini stanovnika Flinta, ali i većini Amerikanaca, bilo je, zapravo, nezamislivo da se ovaj problem dogodio najmoćnijoj naciji na planetu. Iako se voda u gradu uskoro vratila na prihvatljivu razinu kvalitete (vodovodne su cijevi zamijenjene), građani su ipak postali vrlo sumnjičavi prema tvrdnjama gradskih vlasti da je razina olova unutar dopuštenih granica, a rasprava je otišla i dalje budući da je američka javnost počela razmišljati (ali i raspravljati) o nečemu što je do tada bilo neupitno -
povjerenju u američke državne institucije.Sigurna pitka voda temeljno je javno dobro koje građani očekuju od svoje vlade. Javna dobra zahtijevaju vladinu intervenciju kako bi se osigurala adekvatna opskrba. Naime, javna su dobra ili usluge (sigurnost, zdravstvena skrb, javno obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvena ispravnost vode i namirnica, komunalne usluge...) dio ekonomije blagostanja i standarda građana, riječ je o dobrima koja tržište bez djelovanja države ne bi osiguralo ili bi ih pružalo u nedovoljnoj mjeri. Javna su dobra vrijednosti koje služe velikom broju građana, uključuju univerzalne dimenzije zajedničkog života, izraz su društvene potrebe, zapravo društveno dobro. U idealnom smislu, njihova temeljna obilježja jesu dostupnost za sve građane, nekonkurentnost i neekskluzivnost, što znači da svi članovi zajednice mogu uživati u npr. moru, plažama, parkovima, kulturnoj i povijesnoj baštini...
Javno je dobro usko povezano s javnim interesom koji bi trebao osigurati opću stabilnost i blagostanje neke zemlje, dok bi vlade, kao i lokalne vlasti trebale djelovati na suzbijanju problema poput kriminala, širenja bolesti, siromaštva, zagađenja..., budući da u suvremenim demokratskim društvima pravo na kvalitetnu i sigurnu životnu sredinu spada u temeljna ljudska prava.
Komentar: Kina pobijedila Zapad u borbi za Afriku