Ukrajinska strana ne vodi istragu o ubistvima nezavisnih i opozicionih novinara u zemlji, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja tokom sednice Saveta bezbednosti.

"Ubijaju nezavisne i opozicione novinare, o zločinima ne vode istragu. Danas (to je bilo sinoć) u Kijevu je ubijen ruski građanin, novinar Arkadij Babčenko. To se desilo pre nekoliko sati. Može se pretpostaviti da će ukrajinske vlasti i za to optužiti Rusiju. Ne bi bio prvi put", izjavio je Nebenzja.

"Druge novinare progone ako ih ne hapse kao Kirila Višinskog, ukrajinskog državljanina, šefa Ria Novosti. Za šta se optužuje? Za izdaju zemlje", dodao je diplomata.

Prema rečima Nebenzje, Ukrajina, zahvaljujući svojoj vlasti, živi u dva paralelna sveta.

"U stanju izmišljenog hibridnog rata sa Rusijom i u realnom svetu, gde ne postoji nikakva ruska invazija", zaključio je on.

Podsetimo, Arkadij Babčenko je radio kao ratni dopisnik za listove "Moskovski komsomoljec" i "Novu gazetu", sarađivao je sa "Prvim kanalom" i televizijom TVC i prenosio je događaje u vezi sa gruzijsko-južnoosetijskim sukobom.

Kijev ne bi trebao kritizirati Berlin, koji se trudi očuvati tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu, izjavio je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

"Ne biste trebali kritizirati Njemačku u vezi s "Sjevernog toka 2", jer Njemačka nastoji osigurati tranzit kroz Ukrajinu. Zbog toga vodimo pregovore na različitim razinama", rekao je Steinmeier.

Također je istaknuo "kako su strahovi Ukrajine o prekidu tranzita ruskog plina preko njezina teritorija neutemeljeni".

"Najveća briga Ukrajine je da će u budućnosti prestati biti tranzitna zemlja, mislim da su to neutemeljene pretpostavke", kazao je njemački predsjednik.

Dodao je kako će se o pitanju tranzita razgovarati u pregovorima između Ukrajine, Njemačke i EU.

"Čak i ako govorimo o "Sjevernom toku 2″, također govorimo o budućnosti i sigurnosti Ukrajine", dodao je njemački predsjednik.

Podsjetimo da je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak na plenarnoj sjednici Međunarodnog ekonomskog foruma u St. Petersburgu rekao kako Rusija neće prekinuti tranzit plina preko Ukrajine, ako on bude ekonomski održiv.

Ranije ovog mjeseca je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio "kako je cilj projekta "Sjeverni tok 2″ potkopati jedinstvo Europe, potom je uništiti".

U travnju je Gazprom izvijestio kako ne planira produljiti trenutni ugovor s Ukrajinom, ali to ne znači prestanak tranzita nakon 2019. godine.

U međuvremenu je Kijev poručio kako bi već 2018. mogao podići tarife za tranzit ruskog plina preko svog teritorija.

Okončana je četverogodišnja potraga za zrakoplovom avioprijevoznika Malaysia Airlines na letu MH370, piše BBC.

Djelatnici tvrtke Ocean Infinity koristila je podvodno plovilo kako bi pretražila južni Indijski ocean, međutim nisu ništa pronašli. Malezijska vlada ne planira pokrenuti novu potragu za nestalim zrakoplovom.

Podsjećamo, Boeing 777 avioprijevoznika Malaysia Airlines na letu MH370 iz Kuala Lumpura za Peking nestao je 8. ožujka 2014. godine. U zrakoplovu je u trenutku nestanka bilo 239 ljudi.

Službene potrage za zrakoplovom zaključene su prošle godine, no još uvijek nije postignut konsenzus oko toga što se sa zrakoplovom točno dogodilo.

Kćer jedne od putnica rekla je da je protiv obustave potrage za zrakoplovom. "Ljudi bi mogli pomisliti: 'Zašto ovi ljudi još uvijek inzistiraju na ovome, prošle su četiri godine'. Važno je da se ljudi prisjete da MH370 nije povijest", rekla je Grace Nathan za The Guardian. Njezina je majka naime bila putnica u zrakoplovu.

Tvrtka Ocean Infinity pretražila je površinu od 80 tisuća kvadratnih kilometara uz pomoć osam malih podmornica. Kako će u Indijskom oceanu uskoro nastupiti zima, bilo kakva nadolazeća potraga morat će početi tek nakon idućih nekoliko mjeseci.

Ocean Infinity ovu pretragu nije naplatio. U slučaju da su pronašli zrakoplov platilo bi im se 70 milijuna dolara.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani u lipnju odlazi u državni posjet Kini, gdje će sudjelovati i u radu samita Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS).

Sudionici samita nastoje spriječiti nerealizaciju zajedničkih projekata nakon jednostranog američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom i prijetnji sankcijama.

"Nadamo se kako će Kina i Iran obaviti čvrste konzultacije. Mi moramo zajedno razmotriti pitanje, kako izbjeći ozbiljne prijetnje za zajedničke projekte između dviju država", kazao je zamjenik kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Samit ŠOS održat će se 9. i 10. lipnja, u kineskom gradu Qingdao, smještenom na istoku zemlje. Članice te organizacije su Kina, Rusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan, Indija i Pakistan.

Iran ima status zemlje-promatrača, iako odavno teži punopravnom članstvu u toj organizaciji. Rusija je još prošle godine objavila kako s ukidanjem Zapadnih sankcija protiv Teherana Iran može postati punopravni član ŠOS-a. A upravo su sankcije bile glavni čimbenik koji je sprječavao mogućnost iranskog priključenja ŠOS-u.

Međutim, američki predsjednik Donald Trump nedavno je najavio jednostrano pokretanje starih i uvođenje novih, do sada neviđenih sankcija protiv Irana. Štoviše, Trump je i europskim tvrtkama koje posluju s Iranom dao rok od 6 mjeseci za povlačenje njihovih investicija iz te zemlje, jer im u protivnom slijede američke sankcije. Preostali supotpisnici nuklearnog sporazuma s Iranom (Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka, Francuska) protive se njegovom poništenju ili izmjeni, ali europske zemlje se nalaze u problemu što i kako dalje, ne želeći se, s jedne strane zamjeriti "starijem bratu" i ugroziti svoj biznis u SAD-u, a s druge su strane svjesne dugoročnih posljedica po svoj politički suverenitet ali i imidž unutar vlastitih građana. K tome, Iran traži jasna jamstva za očuvanje sporazuma upravo od strane EU, jer će u protivnom i sam istupiti iz nuklearnog sporazuma i time prestati provoditi obveze koje iz njega proizlaze.

U utorak, 29. svibnja, u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu, svečano je otvoren projekt "Južni plinski koridor", kroz koji će plin iz tamošnjeg nalazišta Shah Deniz stizati u Europu.

Svečanosti su nazočili predsjednik Azerbajdžana Ilham Aliev, kao i predstavnici Velike Britanije, SAD-a i zapadnih naftnih tvrtki. Tijekom svečanosti predsjednik Aliev u pogon je pustio prve količine plina, koji će ići za Tursku u kroz plinovod TANAP. TANAP će s radom početi 12. lipnja, kako je to još ranije najavio turski ministar energetike Berat Albayrak.

Projekt "Južni plinski koridor" (sastoji se od plinovoda TANAP i TAP) osiguravat će tranzit 10 milijardi m3 azerbajdžanskog plina iz kaspijske regije, kroz Gruziju i Tursku, u Europu.

U prvoj fazi glavne količine plina za taj projekt dobivat će se iz drugog bloka nalazišta Shah Deniz. U perspektivi projektu se mogu priključiti i druga nalazišta.

Prema informacijama Natural Gas Europe, cijena "Južnog plinskog koridora" kreće se oko 40 milijardi dolara, uključno i 9,3 milijarde dolara Transanadolijskog plinovoda (TANAP), 6 milijardi dolara Transjadranskog plinovoda (TAP), 23,8 milijardi dolara - za drugu fazu razrade Shah Deniza i proširenje "Južnog plinskog koridora".

Podsjećamo: plinovod TANAP dug je 1850 kilometara, a njegova je izgradnja počela 2015.g. i prvotno će osiguravati 6 milijardi m3 plina za potrebe Turske. Počtkom 2020.g. tom se plinovodu namjerava priključiti Transjadranski plinovod (TAP), zbog čega će se propusna moć TANAP-a povećati na 16 milijardi m3 plina godišnje. TAP, koji bi trabao povezati Grčku, Albaniju i Italiju, osigurat će dostavu azerbajdžanskog plina na tržište Europe.

Dioničari TANAP-a su azerbajdžanski SOCAR (58%), turski BOTAS (30%) i britanski BP (12%). Očekuje se da izgradnja TAP-a bude završena 2020.g., kada bi prvi azerbajdžanski plin trebao stići na europsko tržište. Dioničari TAP-a su BP (20%), SOCAR (20%), talijanski Snam (20%), belgijski Fluxys (19%), španjolski Enagás (16%) i švicarski Axpo (5%).

Sinoć smo u Italiji imali primjer oduzimanja suvereniteta narodu koji svoju slobodnu volju izrazi na demokratskim izborima. Pogazivši Ustav Republike Italije je predsjednik Sergio Mattarella proveo institucionalni državi udar i namjera mu je imenovati tehničku vladu odabranu od strane financijske oligarhije.

No, ništa bolja situacija nije u Njemačkoj, gdje se elementi totalitarizma i digitalizacije podrivaju demokraciju u zemlji. Ovo je mišljenje je sve raširenije u njemačkom društvu, ali narod Njemačke nema nikakvih mogućnosti da utječe na ovaj proces.

Novi Policijski zakon u Bavarskoj, vjerojatnost masovne nezaposlenosti zbog digitalizacije i potreba za uvođenjem zajamčenog osnovnog prihoda su ključne teme razgovora njemačkih ekonomista, političara i filozofa.

U Bavarskoj je 25. svibnja, unatoč brojnim prosvjedima, stupio na snagu takozvani novi "Policijski zakon". To je najstroži policijski zakon od 1945. godine. Omogućava policiji da provodi preventivne tajne akcije ne samo u slučaju stvarne opasnosti, kao do sada, nego i "potencijalne".

Netko će se složiti kako je u uvjetima nekontroliranog priljeva imigranata i terorističke prijetnje ovo dobra odluke. Možda bi i bile, ali stupanj "potencijalne opasnosti" određuje sama policija.

To znači da policija, bez znanja građana, može imati uvid svoju elektroničku korespondenciju i slušati telefonske razgovore građana bez dopuštenja suda. Moći će provoditi nadzor i DNK testove, dok je ranije za takve radnje bilo potrebno dopuštenje nadležnog suda. Mnogi vjeruju kako novi zakon gotovo ukida razliku između policije i tajnih službi, te da proturječi načelima demokratske države.

Navodi se kako će ova novost omogućiti policiji da spriječi teroristička djela koja još nisu počinjena. Na primjer, ako građanin kupuje tvari putem interneta s kojima je moguće napraviti bombu, može biti uhićen zbog sumnje da je pripremao teroristički napad. Ako je ta osoba musliman ili izgleda kao musliman, njegove šanse da bude sumnjiv su još veće.

Međutim, preventivne metode se neće koristiti ne samo za sprečavanje terorističkih djela, nego i u svakodnevnim situacijama.

U kratkom priopćenju Ministarstva obrane Rusije se navodi kako su u granatiranju terorista u pokrajini Deir Ez-Zor u istočnoj Siriji poginuli ruski vojnici. Iako se ne navodi o kojoj je skupini riječ, pretpostavlja se da je riječ o teroristima "Islamske države".

"Teroristi su napali sirijske i ruske trupe, koje su morale odgovoriti na napad. U sukobima je ubijeno ukupno 43 terorista i uništeno i šest vozila", navelo je ministarstvo.

"U minobacačkoj vatri terorista su ubijena četiri ruska vojnika. Dvojica savjetnika, koji su kontrolirali vatru sirijske topničke baterije, poginula na licu mjesta, a petorica pripadnika ruske vojske su ranjena i prevezena u bolnicu. Kasnije su još dva vojnika podlegla ranama. Gubici su se dogodili kada su sirijski i ruski vojnici pokušavali odbiti napad terorista, koji su položaj sirijske vojske napali u mraku.

Ruska zračna kampanja potpore protuterorističkim naporima sirijske vlade traje je od rujna 2015. do prosinca 2017. U prosincu prošle godine je predsjednik Vladimir Putin posjetio je zrakoplovnu bazu Hmeymim i najavio povlačenje ruskih vojnika iz zemlje. Rusija je imala veliku ulogu u porazu Islamske države, Al-Nusra Fronta i ostalih terorističkih skupina u zemlji. Tijekom kampanje je ukupno eliminirano oko 60 000 militanata", stoji u zaključku priopćenja Ministarstva obrane Rusije.

U priopćenju se ne navodi ni dan ni mjesto napada. Nema ni izvješća o gubicima na sirijskoj strani, a činjenica da je u napadu ubijeno 43 terorista i uništeno šest vozila potvrđuje da je napad organizirala i provela prilično velika skupina militanata "Islamske države".

Hiljade Argentinaca izašlo je danas na ulice Buenos Ajresa protestujući zbog namjere Vlade da obezbijedi kreditnu liniju od Međunarodnog monetarnog fonda, koga krive za nevolje i neimaštinu tokom finansijske krize.

Opozicione partije, sindikati, organizacije za ljudska prava i umjetnici pridružili su se maršu u Buenos Ajresu pod sloganom "Zemlja je u opasnosti".

Ovo su posljednji od nekoliko protestnih skupova organizovanih od kada je predsjednik Maurisio Makri saopštio 8. maja da je počeo finansijske pregovore sa MMF-om.

Ovaj neočekivani potez iznenadio je investitore i podstaknuo strahove Argentinaca da će se ponoviti ekonomski slom iz 2001. i 2002. godine.

Mnogi Argentinci krive mjere štednje, koje je uveo MMF, za pogoršanje krize, u kojoj su milioni ljudi osiromašili kada je državni dug dostigao 100 milijardi dolara.

Mnogi Južnokorejci ljuti su zbog američkog otkazivanja povijesnog summita između predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una i ističu da se osjećaju prevarenima i uskraćenima za životnu priliku da nastave živjeti u miru.
Američki predsjednik otkazao je sastanak na vrhu, najavljen za 12. lipnja u Singapuru, do kojeg je trebalo doći nakon više mjeseci diplomatskog napretka koji je uspio potisnuti ratnu retoriku obiju strana i smanjiti strahovanja od ponovnog izbijanja rata.

Milijarder i vlasnik Čelzija Roman Abramovič postat će Izraelac. Kako prenosi "Jerusalem Post", vlasnik tima iz Londona emigrirao je u Izrael u četvrtak.

Ova odluka dolazi nakon što mu je istekla viza za boravak u Velikoj Britaniji, što bi mogao biti i glavni razlog njegovog odlaska u Izrael.

Mediji navode da su, nakon incidenta sa Sergejem Skripaljom, tenzije između Velike Britanije i Rusije porasle, što je primoralo milijardera da ubrza proces preseljenja u Izrael.

Inače, bogatstvo Abramoviča procjenjuje se na 9,1 milijardu dolara, a u prošlosti je često dolazio u posjete Izraelu.