
© Colourbox
Područje bio-inženjeringa postalo je grana medicinskih istraživanja koja otvara brojne etičke i moralne dileme u pogledu pitanja
koliko daleko smo spremni ići s genetičkim modificiranjem svojih potomaka i ljudske rase.Skupina kineskih znanstvenika prošlog je mjeseca objavila da su "uredili" DNK u nukleusu ljudskog embrija. Prvi rezultati nisu baš oduševili, jer je uspješno modificirano samo četiri od 86 jajašaca. Međutim, profesor George Church s Harvarda
vjeruje da će za pet do sedam godina biti moguće mijenjati nizove DNK za potrebu genetskog inženjeringa beba.Cijeli proces počeo je zapravo 1988. u Londonu, gdje su u bolnici Hammersmith krenuli s postupkom pre-implantacijske getetičke dijagnose (PGD), s ciljem da omogući liječnicima "dizajniranje" bebe koja neće nositi gene s nekim nasljednim bolestima.
PGD započinje s in-vitro oplodnjom i omogućava roditeljima da provjere nema li embrij neke loše gene prije nego što se implantira u majku. Od tada je pomoću PGD-a rođeno više od 12 tisuća beba. Predviđa se da će ova metoda u budućnosti biti posve uobičajena pojava i da će se redovito koristiti, poput amniosinteze, testa kojim se prije rođenja provjerava ima li fetus kakve abnormalnosti.
Mnogi roditelji već koriste PGD za odabir spola svog nerođenog djeteta. Prije šest godina jedna je američka klinika ponudila čak parovima da odaberu neke fizičke odlike svojih beba, što su kasnije povukli.
No, u rujnu 2013. biotehnološka kompanija 23andMe je dobila patent za proizvod koji omogućava budućim roditeljima "da odaberu donora i vide druge moguće fenotipe hipotetičkog djeteta koji bi nastao od gameta donatora i prihvatitelja, kao što su netolerancija na alkohol i laktozu, ili rad mišića i druge fenotipove."
Dakle, bliži se dan kada će budući roditelji moći svoj dijete birati iz kataloga, kombinirajući željeni niz odlika.
Komentar: Tko ih je naoružao i poslao u Irak i Siriju?
State Department: Borac Islamske države obučavan u SAD-u