Znanost o duhuS


Brain

Kod ljudi sposobnih za empatiju postoji moždana regija koja pokazuje značajno viši nivo aktivnosti kada se čine dobra djela


rts.rs
Uto, 06 Ruj 2016 16:38 UTC
Kod ljudi sposobnih za empatiju postoji moždana regija koja pokazuje značajno viši nivo aktivnosti kada se čine dobra djela
Istraživači tvrde da su otkrili područje mozga odgovorno za velikodušnost. Oni vjeruju da bi to otkriće moglo dati novi uvid u osobe sa psihopatijom i patološkim antisocijalnim ponašanjem

Istraživači Oksford Univerziteta i Univerziteta u Los Anđelesu identifikovali su deo mozga koji nas podstiče na dobra dela. Ovo otkriće je naročito značajno za bolje razumevanje antisocijalnog ponašanja i psihopatije.

Centar za velikodušnost

Postoji moždana regija koja se posebno aktivira kada činimo dobro drugim ljudima i koja je aktivnija kod onih ljudi koji su sposobni za iskazivanje empatije.

Dr Patriša Lokvud, vođa istraživanja, objasnila je da su prosocijalna ponašanja ona od kojih drugi ljudi imaju koristi. Iako je takvo ponašanje osnovni aspekt ljudskih interakcija, društvenog povezivanja i zajedništva, veoma malo se zna zašto ljudi uopšte čine dobra dela. Do sada se ono jednostavno objašnjavalo pojmom empatija i shvatalo kao sposobnost za razumevanje tuđih osećanja.
Empatija nije dovoljna

Do sada se verovalo da je empatija ključ saosećanja i želje da se pomogne drugim ljudima. Najnovije istraživanje pod rukovodstvom dr Patriše Lokvud, u kojem su korišćeni i nalazi magnetne rezonance, pokazalo je da postoji moždana regija koja predstavlja centar za učenje ponašanja usmerenog ka dobrobiti drugih ljudi.
Kako ugoditi sebi i drugima

Komentar: Empatični ljudi su prirodne mete za sociopate - zaštitite se

Više...
Candle

Britanski naučnici potvrdili da svijest postoji i kada srce prestane da kuca


webtribune.rs
Pon, 15 Kol 2016 00:00 UTC
Britanski naučnici potvrdili da svijest postoji i kada srce prestane da kuca
Život posle smrti potvrdili su naučnici koji su otkrili da svest opstaje čak i kada osoba premine.

U velikoj studiji koja je sprovedena na više od dve hiljade ljudi, britanski naučnici su potvrdili da misli nastavljaju s radom čak i kada srce prestane da kuca.

Istraživanje je dovelo i do šokantnog ali veoma ubedljivog dokaza o izlasku duše iz tela pacijenta koji je proglašen mrtvim.

Do ovog trenutka se verovalo da mozak stopira sve aktivnosti 30 sekundi nakon što srce prestane da pumpa krv u telu i da, samim tim, svest takođe prestaje da postoji.

Međutim, studija sa univerziteta Sautempton pokazuje da ljudska svest opstaje tri minuta nakon smrti.

Vodeći istraživač doktor Sem Parnia rekao je: “Za razliku od percepcije, smrt nije specifičan trenutak, ali je reverzibilni proces koji se javlja usled teže bolesti ili nesreće i uzrokuje da srce, pluća i mozak prestanu sa radom.

Komentar: Život poslije smrti: Iskustvo dr Eben Aleksandera

Više...
Book

Pisanje rukom poboljšava učenje

Valentina Delić
RTS
Ned, 14 Kol 2016 19:13 UTC
benefits writing, journalling
U procesu nastave i učenja, olovka i sveska su mnogo značajnije od kompjutera, tvrdi Ainisa Ramirez, američka naučnica, koja je radila kao predavač na prestižnim univerzitetima poput Jejla i Tehnološkog instituta Masačusets. Ona navodi da su naučnici nedavno pokazali da pisanje rukom unapređuje razvoj mozga.

„Kada studenti beleže informacje koristeći laptop, imaju tendenciju da rade kao softveri koji pretvaraju izgovorenu reč u napisani tekst", smatra profesorka Ramirez. Ona objašnjava da nije poenta u doslovnom zapisivanju jer takvom vidu učenja nedostaju sinteza i razumevanje sadržaja. Studenti koji zapisuju koristeći laptop imaju površnu vezu sa onim što im je prezentovano. Oni koji beleže rukom procesuiraju informacije i predstavljaju ih na način koji ima smisla. Oni tako uče, tvrdi naučnica.

„Moramo se zapitati da li hoćemo da studenti imaju duboku ili površnu vezu sa onim čemu ih učimo" ‒ upozorava Ramirezova i dodaje da živimo u svetu „sitnih zvučnih bajtova, gde nam se vesti dobacuju neprocesuirane", ali da to ne bi trebalo da bude i model za razmenu informacija u školama.

Ona, takođe, primećuje: „sposobnost da se znanje dosegne na nove načine mnogo je važnija u 21. veku nego znanje samo". Dakle, studenti koji stvaraju dublje veze sa informacijama mogu da ih povežu na novi način - mogu da kreiraju.

Komentar: Pored oživljavanja laboratorijskih sveski, ono što je mnogim školama potrebno je i oživljavanje samih laboratorija. Današnje učenje se previše zasniva na teoretskoj a premalo na praktičnoj nastavi. Digitalizacija nastave je samo još jedan korak u pogrešnom smeru.

Više...
Arrow Up

Meditacija smanjuje anksioznost, poboljšava pozornost, memoriju, imunitet i upravljanje emocijama i kognitivnim sposobnostima


plivazdravlje.hr
Uto, 26 Srp 2016 00:00 UTC
Meditacija smanjuje simptome anksioznosti, poboljšava pozornost, memoriju, imunitet i upravljanje emocijama i kognitivnim sposobnostima
Znanstvenici s University of Texas koji su proučavali program meditacije razvijen u Kini devedesetih godina prošlog stoljeća ponovno skreću pozornost na meditaciju kao tehniku koja smanjuje simptome anksioznosti te poboljšava pozornost, memoriju, imunitet, upravljanje emocijama i kognitivne sposobnosti, među kojima je i kreativnost.

Znanstvenici su se fokusirali na dva specifična područja mozga - prednji cingularni korteks i medijalni prefrontalni korteks, oba vrlo važna u procesu donošenja odluka i fleksibilnosti ponašanja, kao i u procesu zadržavanja pozornosti i sjećanja te, s druge strane, donošenju odluka, sposobnosti empatiji i samoreguliranju emocija.

Posebna tehnika meditacije nazvana gimnastika transformacije tijela i duha temelji se na vježbama relaksacije, disanja, mentalne vizualizacije i pravilnog držanja tijela. Tehnika omogućuje jednostavniji pristup meditaciji koja zahtijeva kontrolu misli, tvrde američki znanstvenici.

Nakon pet dvadesetminutnih seansi koje vodi instruktor, većina polaznika zamijetila je značajno smanjenje osjećaja stresa, tjeskobe, depresije, bijesa, umora, kao i bolju fokusiranost. Zamijetili su i poboljšanja na emocionalnom, kognitivnom i socijalnom planu.

Znanstvenici zagovaraju redovno prakticiranje meditacije kako bi se pojedinac što uspješnije uhvatio u koštac s fizičkim i emotivnim poteškoćama. Meditirajući uspijeva svjesno upravljati svojim mislima i emocijama. Ustanovili su i da koristi od ove metode mogu imati i osobe koje pate od pomanjkanja pozornosti, od hiperaktivnosti ili teško usvajaju nova znanja. Ističu da to osobito može koristiti učenicima i studentima.

Ranije provedena američka studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Translational Psychiatry ukazala je na to da kombinacija seansa meditacije i sporta dvaput tjedno tijekom dvomjesečnog razdoblja smanjuje simtpome depresije za 40%.

Ne treba zaboraviti da je jedan od oblika meditacije i autogeni trening koji se često ne navodi među meditativnim tehnikama. Češće ga nazivaju vježbanjem ili opuštanjem, a razlog je u tome što je autogeni trening razvio zapadnjak, njemački neuropsihijatar J.H. Shultz.

Komentar: Na ovom poludjelom planetu postoji program oslobađanja od stresa koji vam pomaže da se suočite sa stvarnošću. Éiriú Eolas, kojeg već koriste tisuće ljudi diljem cijeloga svijeta, vam omogućuje da brzo i blago pristupite i oslobodite naslage mentalne, emocionalne i fizičke zatrovanosti koje vam stoje na putu do zdravijeg i osjećajem i izgledom pomlađenog tijela!

Više informacija o tome kako Éiriú Eolas možete besplatno koristiti i što ga čini tako efikasnim možete naći ovdje.

Meditativna praksa koja ne uključuje sjedenje

Više...
Network

Da li znamo da koristimo internet?

Zulfikar Abani
DW.COM
Sub, 09 Srp 2016 19:45 UTC
internet
Internet nudi mnogo brzih podataka, ali ne i dubinu, kaže američki filozof Majkl Linč u intervjuu za DW. Njegova knjiga „The Internet of Us“ govori o tome kako nas tehnička revolucija može izdati, ukoliko ne pripazimo.

DW: Svoju novu knjigu „The Internet of Us“ počinjete vizijom bliske budućnosti kojom dominiraju „neuromediji“ - brz pristup informacijama koje se pohranjuju direktno u naš mozak. Ne zvuči loše?

Majkl P. Linč: Pa na mnogo načina bi to bilo zgodno. Olakšalo bi nam život, na isti način na koji ga olakšavaju pametni telefoni. Neuromediji bi nam omogućili da još bolje koordiniramo aktivnosti, mogli bismo da šaljemo digitalne misli jedni drugima. Tako bismo došli do novih načina da obavljamo stvari, ne samo svakodnevne, već bi nastali novi vidovi umetnosti, nove mogućnosti u medicini... S druge strane lakše bi bile i koordinirane aktivnosti poput rata ukoliko bismo mogli da prenesemo i pristupimo informacijama još brže nego što to može jedan tvit. Tako da od upotrebe zavisi da li bi izum bio dobar.

Pišete da je velika razlika između prenošenja činjenica i pamćenja tih činjenica, a kamoli njihovog skladištenja kao pravog znanja. Zašto je to važno?

Sjajna stvar kod naših digitalnih uređaja je što nam daju pristup svim informacijama, ispravnim i pogrešnim. Ako se ovde zadržimo na tačnim informacijama, to znači da imamo pristup paketima ili listama činjenica koje mogu biti parcijalno od velike koristi. Ali ove liste činjenica nam ne odgovaraju na pitanja kako i zašto. Razumeti nešto znači videti kako se činjenice uklapaju, spojiti tačkice. Pomislite na vrstu dubljeg znanja kakvo ima jedan istoričar - ne radi se o tome što on zna da su se neke stvari dogodile na taj i taj datum, nego što razume zašto i kako su se dogodile.
Više...
Magnify

Multitasking nas iscrpljuje i umara


Poslovni.hr/Hina
Sre, 06 Srp 2016 07:02 UTC
multitasking
Ovakvo prebacivanje s jedne zadaće na drugu rezultira stresom, a osobe koje su sklone neurotičnosti, impulzivnosti i podložne su stresu češće pribjegavaju ovakvom ponašanju od ostalih.

Čini li i vašu jutarnju rutinu istodobno obavljanje više poslova...? Provjera e-mailova, surfanje Facebookom, ispijanje kave, odlazak na tramvaj ili vlak uz istodobno googlanje dodatnih informacija na mobitelu, provjera obavijesti, još kave, pa provjera e-mailova na poslu.... Bezbroj aktivnosti naguranih u ograničen jutarnji period i neprestano prebacivanje pozornosti s jednog sadržaja na drugi vrlo brzo iscrpljuje i ne čini dobro vašem organizmu, upozoravaju kanadski neuroznanstvenici.

U pokušaju 'multitaskinga' zapravo ne obavljamo istodobno više poslova, već se samo vrlo brzo prebacujemo s jedne aktivnosti na drugu, a to 'prebacivanje' jako iscrpljuje, jer nam troši oksigeniranu glukozu iz mozga, koristeći isto gorivo koje nam je potrebno da bismo se fokusirali na zadaću.

"Prebacivanje s jedne zadaće na drugu nas iscrpljuje, troši... i na kraju se umorimo puno brže nego da smo pozornost usmjerili na samo jednu stvar", objasnio je profesor bihevioralne neuroznanosti na montrealskom sveučilištu McGill, Daniel Levitin.

Komentar: Pogledajte također: Razumijevanje unutrašnjih procesa vašeg mozga može unaprijediti produktivnost i kvalitetu života

Više...
Butterfly

Najbolje od Weba: Jeste li zaista spiritualni ili se samo zavaravate?

Elina St-Onge
Collective Evolution
Ned, 19 Lip 2016 16:52 UTC

Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni SOTT-ov prijevod članka koji Vam može pomoći iz drugog kuta sagledati stvari s kojima, vjerujući da činite dobro, zapravo blokirate svoj duhovni napredak.


spiritual fools
8 načina na koje "spiritualni ljudi" zavaravaju sebe

Tko je više poravnat sa svojim putem duhovne evolucije?
  • Osoba koja sjedi u lotus poziciji, duboko diše i u stanju je savršene mirnoće?
  • Ili osoba koja je skvrčena i histerično plače?
Ako baziramo naš odgovor prema svemu što smo naučili iz 'new age' filozofija i većine duhovnih učenja koje se mogu pronaći, mislim da je pošteno reći da je to osoba koja meditira. Ona se doima mirnom, opuštenom i izdvojenom. Sad vas neću "šokirati" i reći da je upravo suprotno točno. No rekao bih da je takva slika o tome jednostavno samo to - slika.

Komentar: Pogledajte također: Što je svijest, tko smo mi i kako naše odluke određuju vlastitu/kolektivnu budućnost

Više...
Fire

Najbolje od Weba: Pobuna duše: Drugi način gledanja na umor i depresiju

Charles Eisenstein
Upliftconnect.com
Sub, 21 Svi 2016 19:09 UTC

Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod članka koji govori o tome zašto se mnogi od nas osjećaju umornima od života kakvog živimo na ovom planetu, gdje je čovjek sveden na roba koji neprekidno daje svoju životnu energiju kako bi ispunio zapovijedi bezdušnog sistema koji nam ih svakodnevno servira, ograničava nas, lišava radosti življenja i svrhe za koju osjećamo da nikako nije ovo na što iz neznanja, zbunjenosti i straha pristajemo. Osjećamo da naše postojanje na Zemlji zapravo ima neku drukčiju svrhu, duhovne prirode, te duboko u sebi znamo da činimo pogrešno iz dana u dan prihvaćajući ovakvo bolesno stanje svijeta, stanje kojem naša duša-tijelo čvrsto kažu NE!


soul on fire
Depresija, tjeskoba i umor su neizostavni dio procesa metamorfoze koja se odvija na planetu danas, te su jako značajni zbog svjetla kojim obasjavaju tranziciju iz starog svijeta u novi.

Kada rastući umor ili depresija postanu ozbiljni, te nam se dijagnosticira Epstein-Barr ili sindrom kroničnog umora ili hipotireoza ili nedostatak serotonina, tipično osjećamo olakšanje i uznemirenost. Uznemirenost: nešto je pogrešno sa mnom. Olakšanje: barem znam da ne umišljam stvari; sada kada imam dijagnozu mogu se izliječiti, a život se može vratiti u normalu. No, naravno, lijek za ova stanja je teško pronaći.

Komentar: Wake up call: Depression holds tremendous potential for personal growth and spiritual awakening

Više...
Pharoah

Om Seti - Britanska žena čiji je život bio omeđen reinkarnacijom i povezan sa životom faraona Setija I


webtribune.rs
Sub, 30 Srp 2016 00:00 UTC
Om Seti - Britanska žena čiji je život bio omeđen reinkarnacijom i povezan sa faraonom Setijem I
© ancient-origins.net
Verujete li u reinkarnaciju? Milioni ljudi širom sveta čvrsto veruju da je reinkarnacija nešto što stvarno postoji. Zanimljivo je da ima puno slučajeva širom sveta gde se pojedinci tačno sećaju ko su bili u „prošlom životu“.

Ipak, jedna od najfascinantnijih priča o reinkarnaciji je ona o Doroti Idi, ženi koja je rekla da bila faraonovoa ljubavnica i sveštenica u prošlom životu pre nekoliko hiljada godina.

Doroti je rođena 1904. godine u predgrađu Londona. Kada je imala oko 3 godine, ona je pala i ozbiljno povredila glavu. Lekari su je proglasili mrtvom, ali ona se čudom probudila i tada se njen život promenio zauvek. Ona se nije ponašala kao normalno trogodišnje dete i njeni roditelji su to primećivali. Doroti je nekoliko puta tražila od svojih roditelja da je odvedu kući u Egipat, nekoliko hiljada kilometara od predgrađa Londona.

Ona je bila ubeđena da je u prošlom životu živela u Egiptu, zemlji faraona. Ne samo da se sećala ko je bila već je ispričala i neverovatne detalje iz vremena kada je bila egipatska sveštenica.

Prema njenim navodima, ona je bila žena po imenu Bentrešit. Živela je i služila na dvoru faraona Setija.

Mlada Doroti je izluđivala svoje roditelje, a njene radikalne promene ponašanja niko nije mogao da objasni. Jednom prilikom je Doroti gledala stare slike hrama Seti I i navela da je to njen dom. Ona je rekla kako joj nije jasno što nema drveća i bašti oko hrama, ali je bila sigurna da je to pravo mesto.
Više...
Family

Novo istraživanje: Oni koji ne praštaju ni sebi ni drugima imaju slabije mentalno i fizičko zdravlje


cafe.ba
Sub, 25 Lip 2016 11:54 UTC
Novo istraživanje: Oni koji ne praštaju ni sebi ni drugima imaju slabije mentalno i fizičko zdravlje
Ovo je jedna od onih životnih mudrosti koje često čujemo, ali teško provodimo u vlastitom životu.

Potvrdu da je opraštanje zaista zdravo, donosi i novo istraživanje koje je proveo Journal of Health Psychology.

Ispitivači su napravili studiju na uzorku od 148 odraslih ljudi te pokušali usporediti mentalno zdravlje onih koji imaju naviku praštati i onih koji teško praštaju.

Očekivano, oni koji su cijeli život bili izloženi stresu imali su slabije mentalno i fizičko zdravlje, ali isto vrijedi i za one koji ne praštaju - ni sebi i drugima.

Takvo ponašanje izaziva ogroman stres u tijelu što dovodi do psihičkih i fizičkih problema, koje praštanje može "otpustiti".

Istraživači tvrde kako sklonost opraštanju može štititi tijelo od bolesti, a smatraju kako se oni koji praštaju bolje snalaze u životu i nose s nedaćama koje je nemoguće izbjeći.

Praštanje nam pruža mogućnost da sami odlučimo da se želimo osjećati dobro i da se riješimo ogromnog kamena s leđa koji nikome ne pomaže, a nama samo šteti.
Više...