Znanost o duhuS


Info

Anksiozni ljudi imaju u potpunosti drugačiju percepciju svijeta

anxious brain
© Pixabay, public domainLjudi koji pate od anksioznosti teže razlikuju stresne podražaje od onih neutralnih, što ih drži u stanju stalnog iščekivanja velike opasnosti

Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni SOTT-ov prijevod članka Lecie Bushak koji se bavi poremećajem anksioznosti. Imate li osjećaj da je svaka situacija svojevrstan napad na vas, čak i spontan dar od radnog kolege, onda je ovaj članak definitivno za Vas.


Mozak ljudi koji pate od anksioznosti je vjerojatno u potpunosti drugačije ožičen nego kod ljudi koji nemaju ovaj mentalni poremećaj, prema novoj studiji s Weizmann instituta znanosti u Izraelu. Ljudi s ovim poremećajem su, možda, već osjetili svojevrsni osjećaj kao da su zabrinuti autsajder za razliku od prosječne opuštene osobe, no studija podupire ovo pretražujući mehanizme mozga koji ih čine da se osjećaju "drugačiji".

Čini se da je nešto što je poznato kao pretjerana generalizacija ili poopćenje krivac za jedinstvenost mozga ljudi koji pate od anksioznosti. Ljudi i životinje su ožičeni da reagiraju na stresne podražaje i potencijalnu opasnost kao mehanizam preživljavanja, no pretjerano poopćenje se događa kad osoba ne može razlikovati stresne podražaje od neutralnih, nestresnih podražaja.

Komentar: Dodatne informacije o tome kako mijenjanje životnog stila može pomoći u liječenju anksioznosti:


2 + 2 = 4

Zamislite da u školi učite lekcije iz "kurikuluma dobrote"

toddle kindness

Komentar: Donosimo vam ekskluzivan prijevod članka Laure Pinger koja trenutno radi kao stariji vanjski specijalist u Centru za zdravlje uma (CHM) na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu. Uz pomoć svojih kolega osmislila je kurikulum dobrote u kojem u programu od 12 tjedana uče djecu pravim vrijednostima kao što su empatija, dobrota, smirivanje uma i suosjećajnost prema drugima.


Odlazeći na nastavu jedan dan, jedna od nas (Laura) je vidjela mladog učenika kako plače i čeka svoju majku da dođe po njega jer je udario svoju bradu dok se igrao. Kad je Laura došla na nastavu, drugi učenici su bili vrlo uznemireni i strahovali su za svog prijatelja, prepuni pitanja što će se dogoditi s njim. Laura je odlučila zapitati učenike na koji način bi mu oni mogli pomoći.

"Primjena brižnosti!" uzviknulo je jedno od djece - i svi su stali u krug nudeći podršku i dobre želje. Djeca su se momentalno smirila i nastavila s nastavom.

To je ono što je moguće kada djeca nauče biti osjećajna u školi.

Komentar: Forget Survival of the Fittest: It Is Kindness That Counts
Zašto ljudi čine dobre stvari? Je li ljubaznost ožičena u mozgu, ili ova tendencija raste s iskustvom? Dacher Keltner, voditelj Laboratorija društvene interakcije Sveučilišta Kalifornija, Berkeley, istražuje ova pitanja iz različitih kutova i često generira rezultate koji su istovremeno iznenađujući i izazovni. U njegovoj nedavnoj knjizi, Born to Be Good: The Science of a Meaningful Life (W. W. Norton, 2009), Keltner isprepliće zajedno znanstvene pronalaske s osobnom pričom kako bi otkrio urođenu moć ljudskih emocija koje povezuju ljude jedne s drugima, za što tvrdi da je put koji vodi ka boljem životu.

DACHER KELTNER: "Rođeni da budemo dobri" znači da je naša evolucija sisavaca i hominida stvorila vrstu - nas - s nevjerojatnim tendencijama prema dobroti, igri, darežljivosti, poštovanju i požrtvovanju, a koje su vitalne za klasične zadatke evolucije - opstanak, replikacija gena i dobro funkcionirajuće grupe. Ove sklonosti se otkrivaju u predivnoj realnosti emocija - osjećaja kao što su suosjećanje, zahvalnost, strahopoštovanje, sram i veselje. Posljednje studije su otkrile da je naš kapacitet za brižnost, igru, poštovanje i skromnost ugrađen u naše mozgove, tijela, gene i društvene odnose.



Clipboard

Ani Kagan: Neke od stvari koje me je naučio moj brat o životu poslije smrti

Ani Kagan: Neke od stvari koje me je naučio moj brat poslije svoje smrti
Ani Kagan, kiropraktičarka i kompozitorka iz SAD-a, šokirala se kada je začula glas svog brata koji je umro tri nedelje ranije. Na početku je mislila da ima priviđenja, da gubi razum, ali tad je shvatila kako je to zaista njegov glas i da očajnički želi nešto da joj ispriča.

Uverio ju je kako je to zaista on nakon što joj je predočio mnoštvo dokaza, govorio stvari koje je samo on mogao da zna. Potom je počeo da priča o tajnama života, kako je to umreti i o životu nakon smrti. Ani je kasnije napisala knjigu o tome u kojoj sve opširno opisuje.

Knjiga se zove “The Afterlife of Billy Fingers”, a ovo je mali deo njenog iskustva:

Tri nedelje nakon što je umro, moj brat Bili me probudio u zoru i počeo da opisuje šta se događa s njim u zagrobnom životu. Od početka sam mislila da zbog velike tuge zamišljam njegov glas, ali on je počeo da deli kosmičke tajne sa mnom, tajne koje nisam mogla ignorisati.

Postala sam njegov učenik. Bili me naučio da svima nama nakon rođenja nastupa neka vrsta amnezije. Jedna od glavnih stvari koje radimo na Zemlji je to da se pokušavamo setiti onoga što smo zaboravili. Ali, nakon smrti shvatićemo mnoštvo stvari koje nismo znali dok smo bili živi.

Coffee

Razumijevanje unutrašnjih procesa vašeg mozga može unaprijediti produktivnost i kvalitetu života


Komentar: Donosimo vam ekskluzivan SOTT-ov prijevoda teksta u kojem dr. Compernolle objašnjava razliku između refleksnog mozga, misaonog i onog koji arhivira. Koliko nam znanje o tome može pomoći u povećanju produktivnosti i učinkovitosti kako u privatnom tako i u profesionalnom životu donosimo u tekstu koji slijedi.


Brain
Ljudsko biće je jedina životinja koja ima misaoni mozak, ipak većina nas ga sabotira svaki dan, i dok to radimo, limitiramo našu produktivnost i blagostanje. Dr. Theo Compernolle je belgijski liječnik s tridesetak godina iskustva u kliničkoj psihijatriji, neuropsihijatriji i neurologiji.

Njegova knjiga "Brain Chains: Discover Your Brain, to Unleash Its Full Potential In a Hyperconnected, Multitasking World," otkriva kako naučiti razlikovati refleksni od reflektivnog mozga, i kako razumijevanje unutarnjih procesa vašeg mozga dramatično može poboljšati vašu produktivnost i kvalitetu života.

U posljednjih godinu dana, pročitao sam negdje oko 150 knjiga, i "Brain Chains" je nesumnjivo jedna od 10 najboljih knjiga koje sam pročitao. Uvelike je odobravam i preporučujem, jer pruža toliko korisnih savjeta, a i odlično je napisana.

Komentar: Pogledajte također:


Heart - Black

Je li ljubav uopće moguća u našoj narcisoidnoj kulturi?

Narcissus narcissism narcissist
© UnknownCaravaggijev "Narcissus", naslikano 1597. godine, ilustrira grčki mit o Narcisu koji se zaljubio u svoj vlastiti odraz u lokvi vode.

Komentar: Donosimo vam ekskluzivan SOTT-ov prijevod članka autora Thomasa G. Plantea o narcisoidnoj kulturi u kojoj živimo. Sve je podređeno egocentričnosti i sebičnosti, dok zbog toga u potpunosti zanemarujemo druge. Kako ćemo ostvariti zdrave ljubavne veze i prijateljstva ako smo fokusirani samo na sebe?


Čini se da živimo u sve više i više narcisoidnoj kulturi. A dokazi iz brojnih izvora sugeriraju da su samocentričnost i narcisoidnost među ljudima danas na vrhuncu. Istraživanje profesorice Jean Twenge iz San Diega, između ostalih, je demonstriralo da je naša kultura postala sve više i više zainteresirana samo za sebe, a sve manje i manje za druge. Osim toga čini se da naše hollywoodske slavne osobe, sportske zvijezde i političari pokazuju učinkovit i stalni klinički primjer kako biti u potpunosti fokusiran na sebe. Najčešći narcisoidni komentari mnogih ljudi u dnevnim vijestima (uključujući predsjedničke kandidate) doista ostavljaju bez daha. Kultura 'Selfiea' i Facebooka pruža prostor za dodatno pojačavanje fokusiranja na sebe.

Jedna od neželjenih posljedica naše sve narcisoidnije kulture je nedostatak interesa za druge, opće dobro, a vrlo vjerojatno i za romantiku, također. Uostalom, ako ste toliko fokusirani na sebe i na svoje potrebe i želje čime isključujete druge, kako je moguće da pregovarate o važnom davanju i uzimanju koje ide sa zdravim ljubavnim odnosom? Kako narcis može održavati interes i brigu za nekoga drugoga i da to čini na održivi način? Znamo da tradicionalna kultura ljubavnih veza među mladima nije više tako uobičajena kako je nekada bila, dok su veze "za jednu noć" sve više uobičajena pojava. Raširena primjena i porast pornografije na internetu se također uklapa u ovaj više sebičan pristup seksualnosti i nedostatak ponašanja tipičnih za vezu.

Dakle, dok naša kultura i zajednica postaju sve narcisoidnije gdje egoizam upravlja sa svime, sposobnost i interes uključivanja u intimne veze koje se temelje na suradnji, ljubavi, davanju i nesebičnosti postaju sve veći izazov za ostvariti i održati.

Komentar: Za daljnje čitanje:


People 2

Najbolje od Weba: Empatični ljudi su prirodne mete za sociopate - zaštitite se


Komentar: Donosimo vam ekskluzivan SOTT-ov prijevod teksta o empatima i opasnosti u kojoj se nalaze u kontaktu sa sociopatima. Ako se pronalazite u karakteristikama empata onda je ovo pravi članak za Vas, ali i za one koji lako potpadaju pod negativni utjecaj predatora u našem društvu.


empat
© Fotolia Olly
Zamka za empate: terapeuti i savjetnici su gotovo po definiciji empatični kako bi olakšali oporavak klijenata - no ova kvaliteta može značiti da su takve karijere mete za sociopate, potpomognuto onim što dr. Jane & Tim McGregor nazivaju "apatima". Prvi članak u Velikoj Britaniji o ovom okrutnom sportu pokazuje kako to identificirati i zato i izbjegavati.

Ljudi koji su mete sociopata često odgovaraju sa samo osuđujućim komentarima kao "Bio sam glup", "Što sam mislio" do "Trebao sam slušati svoje osjećaje". No, dolaziti u doticaj sa sociopatom je kao pranje mozga. Površni šarm sociopate je obično način s kojim on/ona kondicioniraju ljude.


Komentar: Tragično, sram i zbunjenost jer su nas uspjeli nasamariti i prevariti često tjera ljude da šute o onome što im se dogodilo, što onda dodatno zamagljuje makinacije sociopata i rezultira tako da se i drugi ljudi nasamare. Ako ljudi uspiju nadići taj sram i stid, mogli bi se umrežavati s drugima o ovim predatorima i tada bi oni bili eksponirani zbog onoga što jesu te bi tako bili manje sposobni u uništavanju tuđih života.


U inicijalnom kontaktu sociopat će često testirati empatiju drugih ljudi, tako da bi vas pitanja postavljana za otkrivanje jeste li ili niste li visoko empatični, trebala alarmirati. Ljudi s visoko empatičnom tendencijom su često na meti. Oni s nižom razinom empatije se obično preskoče, iako oni nekada mogu biti upleteni kako bi ih sociopati iskoristili kao dio svoje okrutne zabave.

Sociopati čine do 25% zatvorske populacije, počinivši više od duplo agresivnih napada nego drugi kriminalci. Stopa ponavljanja nedjela kod sociopata je gotovo dvostruko veća od drugih prijestupnika, a za nasilne zločine trostruko.

No, ne nalaze se svi sociopati u zatvoru. Postoji manje vidljiv teret koji sociopat nanosi drugima emocionalnom traumom koja, ako ostane neprimjetna, može dovesti do poremećaja anksioznosti, depresije i PTSP-a.


Komentar: Zapravo, moglo bi se reći da su samo "propali" sociopati/psihopati u zatvoru, dok uspješni, kroz njihove kronične laži, obmane i manipulacije ostaju slobodni kako bi mučili druge i uništavali živote. Kao što je slavni stručnjak u psihopatiji Robert Hare, autor Without Conscience: The Disturbing World of the Psychopaths Among Us and Snakes in Suits: When Psychopaths Go to Work rekao:
"Da nisam istraživao psihopate u zatvoru, bavio bih se tim istraživanjem na burzi vrijednosnih papira"

Kronično traumatizirane osobe često pokazuju hiper-budnost, tjeskobu i uzbuđeno ponašanje, simptome poput glavobolja od napetosti, gastrointestinalnih smetnji, bolova u trbuhu i u leđima, drhtavice i mučnine.

Izlaganje i interakcija sa sociopatom u djetinjstvu može ostaviti ožiljke cijeloga života. To se može odnositi na ljude u terapiji - i na one koji su u oporavku obučeni kao terapeuti pri čemu se nakon ponovnog izlaganja u odrasloj dobi mogu potaknuti stari osjećaji i PTSP.

Ovaj članak nije per se o sociopatima, nego je o preživljavanju štete koju oni nanose.

Komentar: Poslušajte intervju s autorima na Sott Radio Mreži:

The Empathy Trap - Understanding how predators manipulate people's strengths and weaknesses

Ako ste zainteresirani naučiti više o šteti koju ljudima nanose psihopati/sociopati, možda ćete biti zainteresirani za sljedeće:


Display

Internet trolovi pokazuju znakove sadističkog poremećaja osobnosti i psihopatije, ne hranite trolove

Internet trolovi pokazuju znakove sadističkog poremećaja osobnosti i psihopatije, ne hranite trolove
Znate one ljude koji na internetu i društvenim mrežama moraju biti "svakom loncu poklopac" i to često na vrlo odbojan, arogantan i agresivan način, vrijeđajući i ponižavajući druge ljude? U pitanju su tzv. internet trolovi, odnosno uvijek dežurni komentatori koji za cilj imaju da obezvrijede, ponize i diskredituju druge ljude.

ASAP Science je napravio zanimljiv video u kojem objašnjava psihologiju internet trolova.

Internet trolovi, smatra se, posjeduju mračne psihološke karakteristike - sadizam (poremećaj u kojem osoba doživljava zadovoljstvo mučeći druge), narcisoidnost (pretjerano divljenje i ljubav prema sebi, nemogućnost da se bude objektivan, ekstremna sebičnost i potreba da nam se drugi dive), te tragove psihopatije (ozbiljan psihički poremećaj koji uključuje nedostatak empatije prema drugim ljudima, odsustvo krivice i kajanja, kao i antisocijalno ponašanje).

Jedno američko istraživanje iz 2014. godine pokazalo je kako pojedini online komentatori pokazuju crte narcisoidnosti, psihopatije i sadizma, što se samo zapravo još više pojačava sa više vremena provedenog na internetu. Društvene su mreže danas svima dale pravo glasa, pa tako svaki pojedinac ima slobodan prostor da otvoreno i javno kompenzira vlastite frustracije i traume.

Komentar: Cyberpath - internetski psihopat


Hourglass

Zašto ljudi ne uspijevaju održati svoje novogodišnje odluke

New Years resolution
"Što je zapravo 'novogodišnja odluka'?"
"To je 'lista zadataka' za prvi tjedan siječnja."
Razmislite o raznim odlukama koje ste vi i mnogi drugi donijeli tijekom godina. Mi jesmo, i došli smo do ovog vrlo kratkog popisa uobičajenih odluka koje tipično čujemo prije Nove godine:
Smršavit ću.

Prestat ću pušiti.

Provest ću više vremena sa svojim partnerom ili djecom.

Štedjet ću.

Izbjegavat ću stresne situacije.
Zatim, negdje oko drugog tjedna siječnja ta obećanja kreću putem svih ostalih obećanja. Neki od nas, možda, ne ispadnu iz utrke i nekoliko mjeseci kasnije, ali većina nas kraj godine dočekamo onako kako smo naumili. Počnemo se vraćati lošim navikama, pušenju ili provođenju više vremenu u uredu. Impulzivno koristimo karticu. I većina nas teško pronalazi način da se udalji od stresa...

Komentar: 10 step guide for making your New Year's resolutions


Heart - Black

Srce tame: Znanstvenici objašnjavaju zašto su psihopati "savršeni regruti" Islamske države

ISIS arab spring
© Stringer / Reuters
Džihadistička organizacija Islamska država (ISIS) dospijeva na naslovnice zbog smrtonosnih napada koje su njeni sljedbenici izveli u Iraku, Libanonu, Francuskoj, Maliju, Turskoj i SAD-u. Ogromna brutalnost i okrutnost tih napada vodi na to da se ljudi pitaju što se događa u glavama ovih militanata ISIS-a.

Stručnjaci za um kažu da razne studije iz područja psihologije i neuroznanosti mogu objasniti zašto su psihopati ti koje propaganda Islamske države privuče i uvjeri, te naposljetku zašto oni postaju novaci te terorističke skupine.

Prije svega, što je psihopat? To je pojedinac s poremećajem osobnosti koji ga čini antisocijalnim, nestabilnim i agresivnim, uzrokujući da osoba ispoljava nasilno društveno ponašanje, kažu stručnjaci.

Komentar: Razumijevanje psihopatije je ključno za razumijevanje svijeta kakav on zaista jest. Pogledajte također članak Masters of Manipulation: Psychopaths rule the world:
Kao što to svatko može vidjeti iz dosadašnjeg prototipa opisa psihopata, moćna pozornica politike, svijet tipa pas-jede-psa korporacija i taktike "jači tlači" u vojnoj sferi, idealna su i plodonosna područja za poduhvate onih koji puni psihopatskih crta.

Studija objavljena u Velikoj Britaniji prošle godine, koja je koristila upitnik o psihopatima kako bi odredila prisutnost psihopatskih crta u nacionalnim javnim službama, pokazala je da su najviše rezultate imali menadžeri, političari, osobe eksponirane u medijima, odvjetnici, kirurzi, vojni generali, policijski službenici i klerici. Općenito svaka vrsta posla koju karakterizira hijerarhijska infrastruktura koja omogućuje relativni imunitet onim položajima moći koji vladaju nad drugima, predstavlja najplodnije tlo koje privlači one s psihopatskim osobnostima.



2 + 2 = 4

Zašto usamljeni ljudi ostaju usamljeni

Slika
© SuperStock/Corbis
Nitko se ne voli osjećati usamljeno, a neka od nedavnih istraživanja sugeriraju da bol zbog izolacije nije samo psihološki problem; neželjena samoća također utječe na fizičko zdravlje. Usamljenost povećava rizik smrtnosti osobe za 26%, što je učinak koji je usporediv sa zdravstvenim rizicima koje nosi pretilost, prema studiji objavljenoj ovog proljeća.

Zbog tog novog dokaza ozbiljnih posljedica usamljenosti, neki znanstvenici istražuju što je to, točno, što čini da usamljeni ljudi ostaju usamljeni. Posebno, može li neko ponašanje biti korijen njihove izolacije? Dugo prihvaćena teorija je da ljudi postanu socijalno izolirani zbog njihovih slabih društvenih sposobnosti - i, vjerojatno, kako provode više vremena u samoći, tako i to malo vještina koje imaju počinju nestajati zbog nekorištenja. No, nova istraživanja sugeriraju da je ovo osnovna pogreška shvaćanja društveno izoliranih ljudi. Usamljeni ljudi zaista razumiju socijalne vještine i često, kad ih se upita da demonstriraju to poimanje, nadmašuju one koji nisu usamljeni. Stvar je u tome da kad su u situacijama kad najviše trebaju te vještine, oni se zakoče.