prosvjedi hong kong
© AFP / Anthony WALLACE
Sudeći po posljednjim odlukama lokalnih vlasti i stavu Pekinga, to se neće dogoditi, ali je Hong Kong po svemu počeo podsjećati na kijevski Maidan.

Ovo je prilično raširena interpretacija protesta koji se odvijaju u gradu kojeg je Peking s ponosom nazvao "Biserom Azije", ali ona ne nalazi prostor u zapadnim medijima koji uobičajeno pišu o "slobodi koja se bori protiv tiranije".

Stoga je zanimljivo primijetiti da je američki National Interest objavio članak Lylea J. Goldsteina u kojem se izvješćuje da bi napise ruskih analitičara o prosvjedima bilo glupo odbaciti kao "propagandu".

HONG KONG I MAIDAN

Mnogo je paralela između protesta u Hong Kongu i "ukrajinske revolucije", počevši od činjenice da pobuna zapravo i nije usmjerena protiv lokalnih vlasti. Umjesto toga, primarna obveza je boriti se protiv Moskve u prvom slučaju i Peking u drugom. Nesumnjivo je da su obje krize, iako potiču iz unutarnjih političkih zahtjeva, poprimile snažne geopolitičke konotacije.

Štoviše, protesti se podudaraju sa smjernicama "novog Hladnog rata" u kojem se s liberalnim zahtjevima suprotstavljaju oni koji sebe smatraju pravom stranom povijesti. Tako se prosvjedi tumače u zapadnoj "teleološkoj tradiciji" o Istoku i njegovim "despotskim režimima".

Na ovom mjestu, međutim, upozorava Goldstein, "građani Hong Konga mogli bi konzultirati ukrajinsko stanovništvo i otkriti što doista znači biti na čelu novog Hladnog rata."

"Ukrajinski narod, nažalost, kao rezultat Maidana ima malo toga pokazati. Rezultati su porast političke i društvene polarizacije, politička dezintegracija, ekonomska stagnacija i nasilje, unutarnje i vanjsko, koje se očituje na grozne načine", piše National Interest .

Nema jasnijih paralela od intenzivnih odnosa američkih političara i diplomata s akterima prosvjeda. Imali smo Victoriju Nuland i druge s Maidana, a sada diplomatsko osoblje smješteno u Hong Kongu u azijskoj krizi.

To Peking osobito iritira, čija se nervoza povećava mahanjem američkim i britanskim zastavama na demonstracijama, kao da mašu "crvenom krpom pred bikom".
Legitimno je postaviti pitanje znaju li hongkonški prosvjednici, koji se nadaju da će Sjedinjene Države intervenirati da ih spase od Kine, kako je Amerika "spasila" Ukrajinu od Rusije.
HONG KONG - HOĆE LI TO OSTATI SAMO RUŠEVINE?

Kina do sada nije intervenirala, jer se nada da će hongkonške vlasti uspjeti srediti situaciju i zato što zna da bi ulazak tenkova u grad bio ogroman poklon negativnoj propagandi.
Ali, ako promijenimo gledište, naglašava američki autor, moglo bi se dogoditi da aktualna situacija uvjeri Peking da je model "jedne zemlje s dva sustava", koji je dosad jamčio autonomiju Hong Konga, prevladan. A to već pokreće vojsku, ne samo protiv grada, već i protiv pobunjenog Tajvana.
Ako to bude slučaj, ishod hongkonškog prosvjeda bio bi daleko gori od krvavih posljedica Maidana u Ukrajini, kada je pokrenut krvavi rat u Donbasu, koji traje gotovo pet godina.

Pored ovih razmatranja, zaključuje Goldstein, vrijedi spomenuti posebno zanemarivanje u izvješćima zapadnih medija, koji o Hong Kongu govore kao o zapadnom otoku, gdje su način života i težnje apsolutno zapadnjački.

Ova vizija ne uzima u obzir povijest, budući da Kina nije zaboravila da je Hong Kong odvojen od kraljevstva u jednoj od najgorih poglavlja britanske kolonijalne povijesti, karakteriziranog velikim trgovanjem drogom na vrhu bajuneta.

U zapadnim medijima se nigdje ne spominje "Opijumski rat" ili bilo što od zloglasne povijesti bez koje Hong Kong ne bi postojao.

U vezi s navodnim policijskim nasiljem koje je umjerenije od onog u zapadnim zemljama, gdje se policija bori s uličnim demonstracijama, Global Times izvještava o prijetnjama policijskim službenicima o kojima su na internetu objavljene opće informacije, podaci o njihovom prebivalištu i članovima obitelji. Ovo je posebno uznemirujući detalj zbog kojeg bi razne udruge za ljudska prava, da se dogodio na Zapadu, digli buku do neba.
Stoga se treba nadati da će lokalne snage sigurnosti Hong Konga uspjeti razbiti ovu ni po čemu progresivnu i društveno prihvatljivu pobunu, koja u svojim zahtjevima i metodama borbe nema ničega demokratskog, što neizravno priznaje i američki National Interest.
Završimo analizom Global Timesa, koji se žali na potporu Sjedinjenih Država prosvjednicima u sklopu kampanje protiv Kine.

"Sjedinjene Države bi željele vratiti grad pod kontrolu Zapada. Ali ako se taj cilj ne može postići, oni će pustiti Hong Kong da potone u kaosu. U tom trenutku, Washington može licemjerno izraziti žaljenje, prebacujući svu odgovornost na Peking", piše kineski list.

"Zapad nije prolio nijednu suzu za Irak, Siriju i Ukrajinu, koji su imali slične poteškoće. Sada se Hong Kong pretvara u prvu liniju sukoba protiv Kine i, kao i obično, neće proliti suze zbog tragedije koju će izazvati gradu", upozorava Global Times.

U međuvremenu, Kina je već pokrenula razvojni program u Shenzenu, blizu Hong Konga, ali pod nadzorom Pekinga, gdje se gradi novi ulaz u Kinu. Peking se boji uništenja Hong Konga i priprema alternativu, a ruševine Hong Konga ostat će sjećanje i upozorenje na posljedice još jedne epizode neokonzervativnog ludila.