niger
Tranzicijski vođa Nigera, general Abdourahamane Tchiani, optužio je Francusku da pokušava destabilizirati tu zapadnoafričku zemlju i regiju Sahel financiranjem terorističkih skupina sa sjedištem u susjednoj Nigeriji i Beninu.

Francuska je "uložila nekoliko milijardi franaka" u oružane organizacije, uključujući Boko Haram, koji djeluje u nigerijskim državama Sokoto, Zamfara i Kebbi, kao i unutar Benina, rekao je Tchiani državnoj televiziji RTN.

Također je optužio Ahmeda Abubakara Rufaija, bivšeg čelnika nigerijske Nacionalne obavještajne agencije, da igra ključnu ulogu u obuci i opremanju militanata koje podržava Pariz.

"U Nigeriji... Ahmed Abubakar Rufai... bio je središnja točka za obuku, opremu i financiranje u vezi s terorizmom", tvrdi Tchiani.

Abuja je odbacila optužbe, nazvavši ih "potpuno neistinitima".

"Nigerija i Niger povezani su poviješću, kulturom, trgovinom i brakom. Nigerija nikada nije bila niti će ikada biti zainteresirana za destabilizaciju Nigera", rekao je glasnogovornik nigerijske vlade Mohamed Idris Malagi.

"Pozivamo Tchianija i nigerijsku huntu da prestanu pokušavati stvarati zbrku i prestati pokušavati zabiti klin između naroda Nigera i Nigerije", dodao je.

Odnosi između Nigera i Francuske pogoršali su se otkako je general Tchiani predvodio državni udar kojim je svrgnut prozapadni vođa zemlje, Mohamed Bazum, u srpnju 2023. Taj je razvoj događaja zategao veze između Nigera i njegovih zapadnoafričkih susjeda, s izuzetkom Burkine Faso i Malija, koje su obje pod vojnom upravom.

Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država zaprijetila je da će upotrijebiti silu protiv pučista, a nekoliko nigerijskih susjeda, uključujući Nigeriju, trenutačno predsjedavajuću regionalnog bloka, izrazili su spremnost poslati vojnike u operaciju koju podupire Pariz.


Ranije ovog tjedna, privremeni vođa Nigera je rekao da je neobuzdano militantno nasilje u zemlji razlog zašto su svrgnuli Bazouma, tvrdeći da je on "nekoliko puta primio teroriste u predsjedničkoj palači", i detaljno opisao kako su te vlasti djelovale "prema nalogu Francuske, ove iste Francuska, kažem i ponavljam, koja financira terorizam u Sahelu."

Džihadistička pobuna u regiji Sahel izbila je u sjevernom Maliju 2012. i od tada se proširila na susjednu Burkinu Faso i Niger. Prema podacima neprofitne organizacije "Armed Conflict Location and Event Data", u napadima je 2023. godine ubijeno više od 12.000 ljudi, od kojih su većina bili civili.

Vojne vlasti Burkine Faso, Malija i Nigera prekinule su obrambene veze s nekim partnerima, uključujući Francusku i SAD, optužujući ih da nisu prekinule desetljeća nasilja. Tri bivše francuske kolonije također su nedavno optužile Ukrajinu za podupiranje terorizma u Sahelu nakon što su dužnosnici u Kijevu navodno dali pobunjenicima obavještajne podatke za zasjedu krajem srpnja u kojoj su ubijeni malijski vojnici i članovi Wagnerove skupine.