Izraelski napadi na skladišta nafte u blizini Teherana tijekom vikenda privremeno su pretvorili iransku prijestolnicu u vatreni "pakao", s očekivanom dugoročnom štetom za okoliš i zdravlje.
Iako je Izrael tvrdio da su ciljevi bili vojni, Iran je rekao da su učinci usporedivi s kemijskim ratovanjem na civile. Čak su i pristaše američko-izraelskog rata za promjenu režima izrazile nelagodu.
Ulice osvijetljene vatrom, crna kisela kiša
U noći sa subote na nedjelju, Izraelske obrambene snage napale su naftnu infrastrukturu u Teheranu i njegovoj blizini, uključujući najmanje četiri glavna rezervoara goriva. Operacija "značajno produbljuje štetu na vojnoj infrastrukturi iranskog terorističkog režima", rekla je izraelska vlada.
Snimke iz Teherana prikazuju ogromne požare s crnim dimom koji se vije.
U nekim slučajevima, gorivo se očito prolilo u odvodne sustave i kasnije zapalilo, šaljući duge plamenove niz ulice. Očevici su opisali scene kao paklene.
Do jutra, stanovnici Teherana izvijestili su o crnoj "kiseloj kiši" koja je padala s neba, ostavljajući mrlje na svemu čega se dotaknula.
Ljudi su se žalili na glavobolje, neugodan okus u ustima, probleme s disanjem i druge simptome onečišćenja zraka.
Udari "nisu ništa manje od namjernog kemijskog rata protiv iranskih građana", rekao je Esmaeil Baqaei, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova, za X. "Posljedice ove ekološke i humanitarne katastrofe neće biti ograničene unutar iranskih granica."
Ranjivi stanovnici Teherana
Veliki požari goriva proizvode ogromne količine otrovnih kemikalija i čestica koje predstavljaju neposredne i dugotrajne zdravstvene rizike. Čađa, sumporni i dušikovi oksidi, metali u tragovima i druge štetne tvari posebno teško pogađaju ljude s respiratornim problemima, a posebno starije osobe. Dugoročno, ovi zagađivači mogu uzrokovati teška stanja, uključujući rak. Visoko u atmosferi mogu putovati tisućama kilometara; taloženi na tlu zagađuju podzemne vode.
Slični incidenti uzrokovani ljudskim djelovanjem dogodili su se, poput požara na naftnim bušotinama 2003. godine koje su podmetnule snage Saddama Husseina tijekom američke invazije, a koji su imali trajne posljedice na američke trupe na terenu. Teheranski požari ističu se zbog blizine velikog naseljenog središta s povećanim rizikom od akutne izloženosti.
Teheran, grad s gotovo 10 milijuna stanovnika, leži u poluzatvorenom bazenu u blizini planina Alborz gdje je cirkulacija zraka ograničena, posebno zimi i rano proljeće, navodi se u procjeni štete koju financira Zapad, a to je Opservatorij za sukobe i okoliš (CEOBS).
"Iako su utjecaji dugotrajne izloženosti onečišćenju zraka na zdravlje relativno dobro utvrđeni, literatura o akutnoj izloženosti sličnim događajima je ograničena. Još manje o složenim učincima takve izloženosti i onih od drugih onečišćujućih tvari iz sukoba, poput usitnjenih građevinskih materijala raspršenih eksplozijama", navodi se u izvješću.
Što dovraga, Izrael?
Prema izvorima Axiosa, Washington je bio iznenađen razmjerima izraelskih napada. Izraelski dužnosnik rekao je da je američka poruka Izraelu bila "Što dovraga?"
Američki predsjednik Donald Trump "želi spasiti naftu" i vjeruje da videozapisi gorućih tankera podsjećaju američke birače na više cijene goriva, rekao je savjetnik tom portalu.
Senator Lindsey Graham, vodeći navijač operacije promjene režima kojeg su izraelske obavještajne službe "trenirale" kako uvjeriti Trumpa da napadne Iran, pozvao je IDF na oprez.
"Naš je cilj osloboditi iranski narod na način koji neće osakatiti njihovu priliku da započnu novi i bolji život kada se ovaj režim sruši", rekao je. "Iransko naftno gospodarstvo bit će ključno za taj pothvat."
Trump je rekao da potencijal nametanja američke kontrole nad iranskim izvozom nafte ulazi u izračune njegove administracije.
Bez odstupanja
Iranska strategija u sukobu je povećati cijenu rata za SAD i njegove pristaše, a istovremeno izdržati američko-izraelske napade. Njihovi napadi na zaljevske države u kojima se nalaze američke baze, uključujući napade na energetsku infrastrukturu i tankere s naftom koji pokušavaju proći kroz Hormuški tjesnac, izazvali su globalni šok cijena energije, za koji je Trump rekao da je nebitan u široj slici.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u subotu je izrazio osobno žaljenje zbog štete nanesene arapskim zemljama i rekao da će Iran prestati napadati bilo koju zemlju iz koje nije napadnut.
Za razliku od prkosne retorike drugih iranskih dužnosnika, neki su te izjave shvatili kao ponudu za skretanje s puta. Trump je to nazvao dokazom iranske slabosti i udvostručio zahtjeve za bezuvjetnom predajom.
Smrtonosna spirala
Potencijal sukoba da postane još smrtonosniji istaknut je tijekom vikenda napadima na postrojenja za desalinizaciju u Iranu i Bahreinu. Slatka voda je oskudna na Bliskom istoku, a desalinizacija je glavni izvor.
Napad na postrojenje na otoku Qeshm u subotu - za koji je Teheran okrivio SAD, nazvavši to opasnim presedanom - navodno je ostavio 30 iranskih sela bez slatke vode. UAE je odbacio tvrdnje izraelskih medija da stoje iza napada. Bahrein je u nedjelju ujutro optužio Iran da je ciljao postrojenje za desalinizaciju na njihovom tlu.
Komentar: To još jednom pokazuje da SAD ne odlučuje o stvarima. Izrael jednostavno djeluje ne pitajući nikoga i pritom pazeći da nema odstupanja. Izrael daje sve od sebe kontinuiranim akcijama pod lažnom zastavom u očajničkoj nadi da će se arapske zemlje pridružiti ratu na strani Izraela. Zasad se čini kao da su arapske zemlje Perzijskog zaljeva previše puta vidjele ovaj trik da bi nasjele na njega.