Rusko Ministarstvo obrane upozorilo je lokalne civile i osoblje diplomatskih misija u Kijevu na planove njihove zemlje da pokrene masovni napad odmazde na središte grada ako Ukrajina ostvari Zelenskijevu prijetnju napadom na moskovsku paradu Dana pobjede 9. svibnja. Nakon toga uslijedila je najava Rusije o testiranju balističkih raketa s Kamčatke od 6. do 10. svibnja. Ubrzo nakon toga, rusko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je upozorenje Ministarstva obrane, čime je osiguralo da svijet bude svjestan toga.
Ova prijetnja vjerojatno nije blef iz tri uzastopna razloga. Prvi je da Rusija želi odvratiti Ukrajinu od napada na moskovsku paradu Dana pobjede iz očitih razloga, kako vezanih uz optiku, tako i uz sigurnost svojih VIP osoba, zbog čega je zaprijetila ogromnom odmazdom ako se to dogodi. Drugi razlog je taj što Rusija ne može prijetiti takvim odgovorom, a da ga zapravo ne provede ako bude isprovocirana, inače bi se nepopravljivo diskreditirala, a vjerojatno bi uslijedili i smjeliji napadi.
I treće, Rusija konačno signalizira svoju spremnost da se žestoko osveti centrima donošenja odluka u Kijevu prema dodatno navedenoj prijetnji Ministarstva vanjskih poslova u slučaju da Ukrajina izvede ovu visokoprofilnu provokaciju zbog toga što njezina tvrdokorna frakcija u Kremlju djelomično nadmašuje umjerenu. Da objasnimo, Putin je do sada obuzdavao svoju vojsku zbog vjerovanja u "povijesno jedinstvo Rusa i Ukrajinaca", kao i zbog zabrinutosti zbog nekontrolirane spirale eskalacije koja bi izazvala Treći svjetski rat.
Nakon što se Trump vratio i pozitivno odgovorio na Putinovu ponudu za dijalog radi rješavanja posredničkog rata NATO-a i Rusije u Ukrajini, koju je Biden odbio, Putin i njegovi umjerenjaci ponudili su strateško partnerstvo usmjereno na resurse kako bi potaknuli kompromise. SAD su bile otvorene za takvo partnerstvo, ali Rusija je odbacila njihove tražene kompromise koji su predstavljeni kao preduvjet, dok su SAD odbacile takve zahtjeve same Rusije i nisu prisilile na poštivanje ugovora ni od Ukrajine ni od NATO-a.
Iako je Trump odbio eskalirati ukrajinski sukob usred ove zastoja, ipak je dao zeleno svjetlo za smanjenje ruskog utjecaja diljem svijeta u pokušaju da prisili Putina na kompromis koji su tražile SAD, odnosno zamrzavanje sukoba u zamjenu za ublažavanje sankcija bez rješavanja temeljnih problema. Neformalno poznata kao "NeoReaganova doktrina", stavila je Rusiju pod pritisak u najmanje 15 različitih zemalja, diskreditirajući tako umjerenu frakciju i potičući neke među njom, poput Putina, da preispitaju svoja stajališta.
Treći Zaljevski rat, u kojem je Iran napao regionalne američke baze bez pokretanja nekontrolirane spirale eskalacije, uvjerio je Putina da konačno posluša tvrdolinijaše koji od samog početka pozivaju na masovne napade na ukrajinske centre donošenja odluka u Kijevu. Javno mnijenje, koje je važno uoči sljedećih izbora za Dumu u rujnu, dugo se slagalo s tvrdolinijašima po ovom pitanju. Čini se da je Putin sada pristao, ali samo kao odmazdu za ukrajinske napade na moskovsku paradu Dana pobjede.
Zbog ovih čimbenika malo je vjerojatno da Rusija blefira, u kojem slučaju sama zemlja ne bi bila diskreditirana samo u inozemstvu, već bi i vladajuća stranka Jedinstvena Rusija bila diskreditirana u očima birača četiri mjeseca prije sljedećih izbora. Već se nagađa o prosvjednom glasanju u znak podrške komunističkim i nacionalističkim oporbenim strankama, što bi moglo potaknuti razne reforme ako se dogodi, ali veliko glasanje potaknuto bilo kakvim hipotetskim blefom moglo bi najaviti eru neizvjesnosti koju bi Putin radije izbjegao.
Komentar: Čini se da Rusija doista povlači crvenu liniju koju namjerava provesti. Jedino pitanje koje preostaje je koliko se Kijev trenutno osjeća ludo?