Kina je prije dva dana objavila protumjere na uvoz američkih proizvoda namećući carine u visini do 25% za 128 proizvoda. To je odgovor samo na uvođenje američkih carina na čelik i aluminij, objavilo je kinesko ministarstvo financija, a javlja agencija Xinhua. Vrijednost uvozne robe za koju je Kina uvela carine doseže 3 milijarde dolara.

Službeni Peking je upozorio prošli mjesec da razmišlja o uvođenju carina, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg izbijanja trgovinskog rata između dva svjetska ekonomska diva. Nove kineske carine, koje je odredila resorna komisija zadužena u okviru kineske vlade, odnose se na različite proizvode od voća do svinjskog mesa.

Međutim, ovaj sukob se neće zaustaviti. Američki predsjednik Donald Trump je 22. ožujka najavio da će SAD uvesti nove carine na oko 60 milijardi dolara uvezene kineske robe. Sredinom ožujka je Bijela kuća odbila komentirati veličinu ili vremenski raspored bilo kojeg poteza vezanog uz uvođenje carina Kinezima.

Potvrđeno je kako Trump nastoji uvesti carine od 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a usmjerit će se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacijske sektore, izjavili su dužnosnici koji su o tom pitanju raspravljali s Trumpovom administracijom. Dodano je i kako će carine biti povezane s istragom o intelektualnom vlasništvu, koja je u skladu s američkim Zakonom o trgovini počela u kolovozu prošle godine.

One su konačno i objavljene i Bijela kuća je jučer najavila predloženi spisak od 1300 kineskih proizvoda vrijednih oko 50 milijardi dolara. Iako desetak milijardi manje od planiranog, ovo je ipak ogroman iznos i znak da je trgovinski rat između Washingtona i Pekinga ušao u vruću fazu.

Popis širokog spektra obuhvaća zrakoplovnu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, robotiku i industriju strojeva. SAD su se očito usmjerile na kineski sektor visoke tehnologije, s ciljem da smanje kineski izvoz u SAD i potkopavaju razvoj visokih tehnologija u Kini.

Rusija može poslati zamjenu za 60 diplomata koji su u znak solidarnosti Washingtona s Londonom oko navodnog slučaja Skripal protjerani iz Sjedinjenih Država, izjavio je predstavnik State Departmenta za CNN. Prema riječima dužnosnika, Washington se nada kako će Moskva prihvatiti i nove američke diplomate u zamjenu za prognane Amerikance.

Ova odluka američke administracije nema objašnjenja i može značiti samo da SAD nisu dobile nikakav dokaz od saveznika iz Londona o ruskoj krivnji.

State Department je za CNN potvrdio da Sjedinjene Američke Države i Rusija mogu zamijeniti protjerane diplomate. Ured je napomenuo da je to uobičajena praksa u slučajevima deportacije osoba koje se proglase "persona non grata".

"Kao u slučaju sličnih incidenata u prošlosti, ruska vlada ima pravo zahtijevati akreditaciju za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u diplomatskoj misiji. Svaki od tih zahtjeva razmatrat će se na individualnoj osnovi", rekao je glasnogovornik State Departmenta za CNN.

Službenik je dodao da Moskva još nije obavijestila Washington o smanjenju ukupnog broja osoblja diplomatskih misija u Rusiji.

"Stoga Sjedinjene Američke Države očekuju da će i Rusija biti spremna prihvatiti nove američke diplomate u zamjenu za prognane", dodao je.

Prošlog tjedna je Bijela kuća protjerala 60 ruskih diplomata, navodeći da su oni zaposlenici ruskih obavještajnih službi. Zatvoren je i ruski konzulat u Seattleu. Uprava Donalda Trumpa je priopćila kako će ova odluka povećati sigurnost Sjedinjenih Američkih Država, a sada poručuje da se vrati isti broj diplomata koliko ih je protjerano, te da se od ruske strane očekuje da primi isti broj natrag u Rusiju.

Iako ruski ministar vanjskih poslova još uvijek koristi termin "naši zapadni partneri", više je nego jasno da će se Rusija od sada nadalje iz principa suprotstavljati pokušajima uspostave i održavanja američke hegemonije posvuda u svijetu.

Moskva je spremna diplomatski i službeno učiniti sve kako bi zaštitila svoje saveznike. Veliki plamen na Baltiku je očito povezan s plinom, a raspiruje ga slučaj u Salisburyu. Međutim, bez željenog učinka.

Europske nule od političara osuđuju Moskvu, ali su oprezni da sukob ne dotakne tržište plina, na kojem bi EU mogla biti maksimalno kažnjena. Europski čelnici za to imaju dobar razlog. Nakon polarnih hladnoća i usprkos rekordnim isporukama ruskog plina, europska skladišta plavog goriva su prazna. Gospođa Merkel može unedogled raspravljati o ideji "smanjenja ovisnosti o ruskom plinu", planirati LNG terminale, ali bez "Sjevernog toka 2" će se Europa doslovno smrznuti ili će u ljetnoj sezonu energija poskupjeti toliko da će si "obični puk" teško moći priuštiti potrošnju električne energije veću od nekoliko kWh dnevno.

Rusko-njemački poslovni odnosi su vrlo dobri, unatoč sankcijama, a za Berlin bi bilo samoubojstvo odustati od statusa plinskog čvorišta u Europi.

Svatko je svjestan da je najava predstojećih ruskih pomorskih vježbi, koja dolazi odmah nakon izdavanja posljednjih dozvola u Berlinu za "Sjeverni tok 2", znači da se posebno planira buduća trasa.

Sjedinjene Američke Države grade dvije vojne baze u sirijskom distriktu Manbij koji se nalazi na zapadnoj obali Eufrata i koji je pod opsadom naoružane grupe YPG/PKK, javlja Anadolija.

SAD jugoistočno od sela Dadat gradi bazu na mjestu na kojem se nalazila osmatračnica, a američka vojska je na tu lokaciju uputila građevinske mašine i građevinski materijal.

Riječ je o lokalitetu koji je osam kilometara udaljen od rječice Saju koja je linija razdvajanja između Manbija i Jarabulusa koji je oslobođen tokom prošlogodišnje operacije "Štit Eufrata".

Druga vojna baza koju SAD gradi u Manbiju udaljena je svega četiri kilometra od linije razdvajanja frontova sirijske opozicije i boraca YPG/PKK.

Nakon izgradnje, baza u Nuaymiyji će biti najbliža američka vojna baza sirijskim opozicionim snagama.

Moguća vojna operacija

U jeku najava moguće operacije turskih oružanih snaga u Manbiju, SAD je u tu regiju prije dva dana poslao dodatni konvoj vojske.

U konvoju se nalazilo najmanje 300 vojnika, dopremljena su i oklopna vozila, a američka vojska patrolira linijom razgraničenja.

Nakon što je danas ruski predsjednik Vladimir Putin u Turskoj dočekan s državničkim počastima poput pravog cara, znalo se kako njegov dolazak ne može imati samo protokolarnu važnost i da dvije srane (sutra im se pridružuje i iranski predsjednik Hassan Rouhani) itekako imaju u planu konkretne poteze koji će osigurati razvoj međusobnih odnosa u narednom srednjoročnom razdoblju i na kojima će im mnogi moći pozavidjeti.

U posljepodnevnim satima ruski predsjednik je, u nazočnosti turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana, svečano otvorio početak izgradnje prve turske atomske centrale "Akkuyu", koju će graditi ruska državna tvrtka "Rosatom". Ne samo to: osim što je nedavno dobila sve potrebne licence, ova ruska tvrtka bit će i vlasnik te nuklearke i prodavat će struju turskim potrošačima. Prvi energetski blok trebao bi s radom početi već 2023. godine, a rok eksploatacije je 60 godina, uz mogućnost njegovog produljenja na još 20 godina. Naravno, ruska strana će projekt i financirati, a financiranje je otvoreno i za druge investitore budući da je Turska pristala na zahtjev Rosatoma da projekt proglasi strateški važnim za tursku državu i time mu omogući porezne olakšice, što je primarno za privlačenje investitora. U izgradnju nuklearke ruska strana će uključiti i stotine turskih tvrtki i proizvođača. Gradit će se po najnaprednijoj svjetskoj tehnologiji i uz najviše standarde zaštite okoliša.

Najpriznatija ruska sveučilišta iz sfere nuklearne energetike već školuju stotine turskih studenata upravo za ovladavanje atomskom tehnologijom, a dvadesetorica su već polučila i prve diplome i bit će spremni za rad u novoj nuklearci. Posao u njoj i vezano uz nju dobit će čak 15 tisuća turskih radnika.

Maloprije je stigla i vijest kako su se Moskva i Ankara dogovorile o cijeni isporuke ruskog PZO sustava S-400 Turskoj. To je večeras osobno objavio predsjednik Vladimir Putin na medijskoj konferenciji održanoj u Ankari zajedno s predsjednikom Erdoganom.

"Mi smo ubrzali proizvodnju i dogovorili se o cijenama, što je izuzetno važno", kazao je Putin i dodao, kako su obje strane raspravile prioritete vojne suradnje. "Polazimo od toga, da će se na predstojećem zasjedanju konkretne međuvladine komisije predmetno raspraviti perspektive daljnjih isporuka Turskoj suvremenih ruskih vojnih proizvoda", kazao je Putin. Naglasio je kako je odluka o tome bila usvojena "na zamolbu naših turskih partnera i prijatelja".

Danas se na zahtjev Rusije održava sastanak Izvršnog vijeća Organizacije za zabranu kemijskog oružja OPCW na kojem će se raspravljati o slučaju Skripal. Predsjednik Izvršnog vijeća, Sheikh Mohammed Belal iz Bangladeša, ranije je za TASS potvrdio da je sjednica zakazana, a na njoj bi se trebali pojaviti predstavnici devet zemalja iz Azije, devet iz Afrike, pet iz Latinske Amerike, pet iz istočne Europe i deset iz zapadne Europe i Australije.

Ruska Federacija, koja zajedno s Poljskom, Azerbejdžanom, Estonijom i Slovačkom želi da OPCW razmotri i da jasne odgovore na pitanja u slučaju Skripal, navodnog trovanja bivšeg ruskog agenta i njegove kćerke Julije u Salisburyu u Velikoj Britaniji, zbog kojega je London optužio Moskvu da je provela napad kemijskim oružjem na njezinom teritoriju.

Zapadni blok u Izvršnom odboru OPCW-a predstavljaju Australija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija i SAD.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio kako će nedolazak ili napuštanje sjednice predstavnika Velike Britanije i najglasnijih zemalja u optužbama Rusije smatrati priznanjem njihove krivice i da nemaju nikakvih dokaza protiv Ruske Federacije o odgovornosti za navodno trovanje Sergeja i Julije Skripal.

No, neposredno uoči najavljenog sastanka, službeni London se suočio sa šokom i priznanjem britanskih znanstvenika da nisu mogli dokazati da je nervni agens navodno korišten u napadu proizveden u Rusiji.

Podsjetimo da formulu takozvanog "Novičoka" imaju i SAD, vjerojatno i druge zemlje NATO pakta koje imaju razvijene laboratorije za istraživanje kemijskog i biološkog oružja. Na ovom je otrovu radio Vil Mirzayanov, sovjetski i ruski vojni znanstvenik koji od '90-ih živi u Sjedinjenim Državama.

Već neko vrijeme kruži vijest da će jedan od kandidata na sljedećim predsjedničkim izborima u Libiji biti sin pokojnog vođe Velike Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije, pukovnika Muammara Gaddafija.

Libijski vođa je ubijen, zemlju je razorio NATO pakt i stvorio razne islamističke skupine koje su podijelile zemlju. Međutim, tijekom proteklih godina je u Libiji ojačala vojska generala Haftara, čovjeka s vrlo živopisnom biografijom, koga podržavaju i milicije Zintana, koje su u zatočeništvu držale Gaddafijevog sina, da bi ga na kraju, prema odluci vlade u Tobruku, pustile na slobodu.

Saif Al-Islam Gaddafi je obećao osvetiti smrt svoga oca. Ovu će priliku dobiti sredinom godine, kada će se u Libiji održati predsjednički izbori. Sile koje su zemlju gurnule u kaos otvoreno se boje tog scenarija, pozivajući Muammarovog nasljednika "štićenikom Moskve".

Imenovanje Saifa Al-Islama Gaddafija kao kandidata za mjesto libijskog predsjednika je na posebnoj konferenciji za novinare u Tunisu najavio je njegov zastupnik. O tome se raspravljalo sredinom prosinca prošle godine, ali je vijest ponovno odjeknula u svjetskim medijima najavom kampanje Gaddafija mlađeg u vrijeme uhićenja bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya.

Zapadni tisak objavljuje nove dokaze korupcijskog skandala koji vodi do ministara vlada Sarkozya i poslovnih ljudi osumnjičenih za pranje novca. U pozadini svega, Saif Al-Islam izgleda kao čovjek koji barem može pravedno osvetiti svog oca. U svjetsko politici nerazumna osveta ne znači ništa, ali je Gaddafijev sin jedina osoba koja može obnoviti Libiju kao jedinstvenu državu pod jedinstvenim upravljanjem, a to bi za zemlje koje su je razorile bio najbolniji udarac.


Međutim, unatoč svijetlom "početku", Saif Al-Islam još uvijek nije predstavio svoj program i službeno se još uvijek nije kandidirao. Do sada je sve ograničeno na općenitu retoriku o "spašavanju zemlje, očuvanju njenog arapskog, afričkog i islamskog identiteta, zaštitu osobnih i općih sloboda i potpunog uništavanja terorizma na cjelokupnom državnom teritoriju". U smislu mehanizama za provedbu ovih namjera, zastupnik Gaddafija je spomenuo nade u pomoć Ujedinjenih naroda, što također izgleda vrlo neodređeno.

Jučer je u Caracasu održan sastanak rusko-venezuelanske Međuvladine komisije na visokoj razini. Delegacije dviju zemalja su vodili potpredsjednik Venezuele za gospodarstvo Wilmar Castro Soteldo i ruski zamjenik ministra industrije i trgovine Oleg Nikolaevič Rjazancev. Sjednica je bila posvećena jačanju suradnje i trgovine između Rusije i Venezuele.

"Međuvladina komisija je razmatrala mogućnost trgovine i financijski transakcija između dvije zemlje u kriptovaluti Petro", izvijestio je Wilmar Castro Soteldo novinarima nakon sastanka u Caracasu sa zamjenikom ministra industrije i trgovine Rusije, Olegom Rjazancevim.

Venezuelanski dužnosnik je naglasio kako je Rusija spremna ulagati u novu kriptovalutu Petro, koja je pokrenuta u prosincu prošle godine od strane predsjednika Venezuele Nicolasa Madura.

Na ovaj korak se Maduro odlučio kako bi prevladavao financijsku blokadu nametnutu od strane Sjedinjenih Država, privukao nova ulaganja i stvorio novi mehanizam plaćanja roba i usluga.

DW prenosi kako su se na sastanku dužnosnici bavili temama poput unaprjeđenja suradnje u sektoru farmaceutike i zdravstva, automobilske industrije, obrade metala, rudarstva, nafte, transporta i hrane, što je Wilmar Castro Soteldo objasnio u kratkom susretu s novinarima u sjedištu Ministarstva gospodarstva i financija u Caracasu.

"Cilj nam je, kao što su predložili ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Nicolas Maduro, trgovinsku razmijeni povećati za 30%", rekao je ministar poljoprivrede Venezuele.

Tijekom posjete Sjedinjenim Državama je saudijski krunski princ Mohammad bin Salman dao opširan intervju za časopis The Atlantic, a sugovornik mu je bio novinar Jeffrey Goldberg.
Cijeli intervju je vrlo zanimljiv propagandni pamflet progresivnog mladog krunskog princa, de facto vladara saudijskog režima. Američki novinar je saudijskom princu postavio zanimljivo pitanje o vehabizmu i dobio još zanimljiviji odgovor. Zašto? Iz razloga kada je Goldberg pitao Mohammada bin Salmana da kaže nešto o radikalnom islamskom pravcu koji je državna religija u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, saudijski princ je odgovorio "kako ne zna što je to "vehabizam".

Ovi se izjavu ne može komentirati, samo je možete pročitati i istovremeno ostati začuđeni, fascinirani i pomalo uplašeni.

Svakih 80 godina, nacije često doživljavaju burne događaje. Postoje različite teorije o tome što je iza ovog ciklusa - na primjer, teorija Četvrto okretanje usredotočuje se na cikličke snage institucija prema pojedincima. Drugi pretpostavljaju da u četiri generacije nakon velikh kriza nema više starijih ljudi koji bi upozorili društvo o opasnostima, a mlađi ljudi prihvataju mir i prosperitet zdravo za gotovo.

Prije točno 80 godina, Amerika je bila zaglavljena u Velikoj depresiji, a drugi svjetski rat je tek počeo. Ipak, predvidljivo, većina Amerikanaca i Europljana danas ne može čak ni da shvati da bi se takvi scenariji mogli ponoviti tokom njihovih života.

Postoje dva glavna katalizatora koji mogu izazvati katastrofalne ratove u sljedećem desetljeću: dug/ekonomska kriza na Zapadu i velika moć rivalstva (SAD + EU nasuprot Rusiji i Kini). Geopolitičke napetosti koje sada vriju mogu vrlo brzo dostići krešendo. Bez izvanrednog opreza i razboritosti, predodređeni smo da postanemo još jedna žrtva neumoljivog ciklusa povijesti.