Optužbe Britanije iznesene na prezentaciji o slučaju trovanja u Solsberiju, na kojoj su prikazani slajdovi sa tvrdnjama o umiješanosti Moskve, kao i o hakerskom napadu na Bundestag, jesu primjer klasične dezinformacije, izjavila je portaprol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

Na jednom od slajdova piše da je Rusija umiješana u hakerski napad na Bundestag u maju 2015. godine, kao i u dezinformacionu kampanju protiv Njemačke u slučaju zlostavljanja maloljetne učenice Lize iz porodice ruskih Nijemaca.

"Posebnu zbunjenost, između ostalog, izaziva činjenica da su Britanci na ovaj rastući spisak optužbi dodali hakovanje Bundestaga 2015. godine. Kolege, željela bih da vas podsjetim da smo u Bundestag upali smo samo jednom - 1945. godine prilikom oslobađanja Berlina od nacističke kuge. Istina, on se tada još nazivao Rajhstag", naglasila je Zaharova.

List "Komersant" ranije je objavio prezentaciju koju je, prema njegovim podacima, pokazao britanski ambasador, a koja je potom u štampanom obliku podijeljena predstavnicima stranih ambasada nekoliko dana prije protjerivanja ruskih diplomata. Novine pišu da se prezentacija sastojala od šest slajdova, od kojih je na prvom bio naslov "Incident u Solsberiju".

List navodi da prezentacija praktično ne daje nove informacije o "slučaju Skripalj", ističući samo jednu razliku: "prekvalifikaciju statusa Moskve od krivca sa velikom vjerovatnoćom do okrivljene bez ikakve sumnje".

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova komentarisala je pisanje "Komersanta", nazvavši prezentaciju "neuspjehom Tereze Mej".

Nema opravdanja za odluku Rusije o zatvaranju američkog konzulata u Sankt Peterburgu i protjerivanje 60 američkih diplomata, ustvrdila je danas glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert istaknuvši da SAD zadržava pravo da odgovori na ruske mjere.

"Rusija se izolira nakon besramnog kemijskog napada", rekla je Nauert novinarima.

"Nema opravdanja za takav odgovor Rusije." Prema njezinim riječima, ta odluka pokazuje da Moskva nije zainteresirana za diplomaciju.

"Jasno je s popisa koji smo dobili da Ruska Federacija nije zainteresirana za dijalog o pitanjima koja su važna za naše dvije zemlje.

Zadržavamo pravo da odgovorimo", istaknula je. Nauert je također kazala da se Rusija "ne bi trebala ponašati kao žrtva".

Prave su žrtve, nastavila je ona, bivši ruski agent Sergej Skripal i njegova kći, koji su napadnuti ruskim nervnim otrovom.

Dodala je da korištenje nervnog otrova predstavlja kršenje konvencija o kemijskom oružju.

Čini se kako Britancima nikada dosta senzacionalizma, konspirologije i afera, kako onih klasičnih, špijunskih, tako i onih političkih i vojnih, a svima im je, uglavnom, zajedničko to - da se u negativnom svjetlu prikazuju čitave vlade, države ili državni dužnosnici koji eto, smišljaju i provode opasne poteze koji mogu ugroziti čitavi svijet. Tada se redovito na sceni pojavljuje britanski "James Bond" koji stvari ponovo dovodi u kozmički red.

Tako je britanski medij "Exspress" prije dva dana objavio vijest o tome, da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozva na formiranje "islamske vojske" za zajedničku borbu protiv Izraela.

Turska priprema 100 vojnih zrakoplova i 500 jurišnih helikoptera za prodor u Izrael. Spomenuti britanski medij prenosi riječi stručnjaka koji govore kako turska vlada razmišlja o početku masovnog vojnog napada na izraelski teritorij, što je izazvalo veliki odjek u europskoj javnosti.

Turska vlada može pokrenuti Treći svjetski rat jer se radi o velikoj zračnoj ofanzivnoj operaciji na izraelski teritorij. "Express" navodi, kako bi u operaciji moralo sudjelovati najmanje 100 bojnih zrakoplova i oko 500 helikoptera. Prema informaciji dostavljenoj stručnjacima, u stvarnosti, turski predsjednik Erdogan predlaže osnivanje "Vojske Islama", koja bi uključivala 57 država-članica Organizacije za islamsku suradnju (Organisation of Islamic Cooperation), i nanošenje razornog napada na Izrael. To u stvarnosti znači, kako planovi turskog čelnika podrazumijevaju najveću napadačku zračnu operaciju u povijesti čovječanstva.

Nezavisni analitičari u članku britanskog medija vide golemu količinu propagande, a k tome, državama Zapada se ne sviđa što se Turska uključila u vojnu operaciju u Siriji, gdje faktički, zbog uloge Rusije, surađuje sa sirijskim predsjednikom Basharom Assadom, u potpunosti ignorirajući Sjedinjene Države i Europsku uniju.

Čini se kako britanski medij "zaboravlja" napomenuti kako Turska vrlo dobro zna da Izrael posjeduje atomsku bombu (prema procjenama pojedinih, dobro upućenih analitičara, njihov broj iznosi 80), iako Izrael, formalno, ne spada u red nuklearnih država.

Iako je Njemačka izdala posljednju potrebnu dozvolu za izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2", Bruxelles i dalje pokušava opstruirati projekt.

Najnovija inicijativa je da se uvedu izmjene u pravnim normama EU o plinu i da se zemlje članice liše prava samostalne izgradnje plinovoda s trećim zemljama. Usvajanje nove regulative je najavilo Vijeće pravnih službi EU.

"Usvajanjem predložene direktive će Europska unija steći isključivu nadležnost za sklapanje sporazuma s trećim zemljama u izgradnji ili upotrebi plina u onoj mjeri u kojoj to može utjecati na zajednička pravila na tržištu", priopćilo je Vijeće pravnih službi EU

Napominje se da zbog te direktive zemlje Europske unije neće moći samostalno preuzimati međunarodne obveze koje mogu utjecati na norme EU iz Trećeg energetskog paketa.

Konačno, Vijeće pravnih službi u Bruxellesu također primjećuje da su predložene izmjene i dopune Pravilnika o plinu EU ne dopuštaju automatsku izgradnju plinske infrastrukture iz trećih zemalja, nego dozvola za takve poslove prelazi u nadležnost Europske komisije, koja će odlučivati o sporazumu s Rusijom o "Sjevernom toku 2".

"Ako je dio plinovoda izvan nadležnosti Europske unije i sukobljava se s normama dvije ili više država članica EU, međuvladinom sporazumom je potrebno ukloniti proturječne zahtjeve koji postoje oko izgradnje tog plinovoda", kaže se u dokumentu.

Prošlog tjedna je poseban odbor Europskog parlamenta podržao proširenje domaćih zakona na europsko tržište, ako se radi o dolaznim plinovodima, uključujući "Sjeverni tok 2".

U studenom je Europska komisija usuglasila prijedloge za izmjenu Direktive o plinu EU. Europska komisija želi da se ključni principi energetskog zakonodavstva EU primjenjuju na sve plinovode koji prolaze kroz EU. Ova pravila, kao što je navedeno, mogu utjecati na nove i operativne plinske plinovode, među prvima uključujući "Sjeverni tok".

U narednim danima se očekuje odgovor Berlina, obzirom da njemački trgovci, dobavljači i Njemačka kao država ne žele odustati od ovog projekta.

Prije dva dana je objavljena vijest kako će Hrvatska od Izraela kupiti 12 borbenih zrakoplova F-16 C/D Barak koji će koštati 500 milijuna dolara. Bilo je raznih prijedloga, ali se na kraju izbor sveo na nove švedske zrakoplove Gripen, koje proizvodi kompanija SAAB i koštali bi 700 milijuna eura, ali Šveđani u cijenu nisu uključili naoružanje. Na kraju je Vijeće za obranu Republike Hrvatske preporučilo Vladi da sklopi ugovor o nabavi borbenih zrakoplova s Izraelom.

Riječ je o 12 rabljenih borbenih zrakoplova F-16 C/D Barak starih 25 godina i hrvatske porezne obveznike će koštati oko 500 milijuna dolara. Istina, treba reći kako u ponudu ulazi i naoružanje, dva simulatora, borbena obuka pilota, te garancija da iza cijelog posla stoji država Izrael. Ovdje se zaustavimo na trenutak i zapamtimo cijenu od 500 milijuna dolara i što dobivamo za to. Za cijeli posao zeleno svijetlo mora dati Vlada Hrvatske, ali se čini da je nabava iz Izraela svršen čin, jer je s ponuđačem već dogovoreno da se prva dva zrakoplova isporuče do 2020. godine, a ostalih deset do 2022. godine.

I laiku je jasno da su ovi zrakoplovi korišteni do maksimuma, obzirom na izraelsku agresiju na Libanon, Siriju, a posebno Palestinu, gdje desetljećima provode borbene zadaće. To je potvrdio i umirovljeni hrvatski vojni pilot Ivan Selak, koji je rekao
"kako on ne favorizira ni Gripen, kao ni izraelske F-16 i nema nikakav interes, ali želi upozoriti kako se naši piloti na izraelskim F-16 zasigurno neće naletjeti".

"Najveća mana zrakoplova F-16 Barack je što su njime letjeli Izraelci i oni su ih istrošili. Kad je zrakoplov proizveden '80-ih, proizvođač je jasno naveo kako je njegov životni vijek 30 godina i 8000 sati. Ti zrakoplovi su već toliko letjeli", rekao je Ivan Selak.

Vratimo se na cijenu, kad već govorimo o zrakoplovima koji jesu ili će uskoro biti za otpis, baš kao i zrakoplovi MiG-21, na kojima su nam stručnjaci bratske Ukrajine proveli remont po scenariju "Frankenstein", tako da su ih obnovili i sklopili dijelovima iz Jemena, Alžira, Bugarske ili tko zna iz kojeg muzeja bivših zemalja Sovjetskog Saveza, čime su u nekoliko navrata ugrozili živote pilota i civilnog stanovništva, kao kada je 2014. jedan pao u blizini sela Donje Lomnice, 600 metara od školskog igrališta. Tada je tragedija izbjegnuta samo zbog hrabrosti pilota Stanka Hrženjaka, koji je riskirao i katapultirao u posljednjem trenutku, ako MiG-21 "Frankenstein", što je primjereno ime za ovaj ukrajinski model, ne bi pao na naseljeno područje.

U ponedjeljak, 26. ožujka, Kina je i službeno otvorila vlastitu međunarodnu burzu nafte na kojoj će se trgovati u juanima. Taj projekt, čija se najava prvi put pojavila još davne, 1993.godine i nad kojim su se podsmjehivali brojni zapadni mediji, predstavlja i formalni kraj monopola petrodolara u globalnoj naftnoj trgovini. Kina je, uz SAD, najveći svjetski uvoznik nafte (prošle godine je preuzela vodeću poziciju), pa će ovaj potez kineske vlade biti itekako snažan udarac petrodolaru, poglavito iz razloga što je, uz Saudijsku Arabiju najveći svjetski izvoznik nafte Rusija (Rusija i Saudijska Arabija su i najveći izvoznici "crnog zlata" u Kinu), već najavila spremnost za svojim sudjelovanjem na kineskoj naftnoj burzi. I ne samo ona.

Trgovanje naftnim fjučersima održavat će se na Šangajskoj međunarodnoj energetskoj burzi, a fjučers će imati naziv - INE. Šangajska burza je priopćila kako će se trgovati naftom iz luka u Omanu, Kataru, Jemenu, Iraku (terminal u gradu Basri), kao i iz Istočne Kine. Broj luka može biti modificiran s obzirom na tržišne uvjete. Isporučena nafta čuvat će se u 7 spremnika raspoređenih duž kineske obale, kao i u šangajskoj luci. Inozemni investitori mogu osnovati fond u stranoj valuti po tečaju na Kineskoj deviznoj burzi na dan provedbe trgovine.

Analitičari smatraju kako je vlastiti fjučers u juanima Kini potreban zbog nadzora formiranja cijena (ona ga do sada nije imala niti u minimalnim količinama) za taj ključni energetski resurs, čiji je ona i najveći svjetski uvoznik. Kineska vlada tvrdi kako na taj način želi osigurati stabilnost i omogućiti daljnje otvaranje svog financijskog tržišta na kojem će sada lakše upravljati rizicima za tvrtke koje posluju u sferi energetike (konkretno-nafte). Ovdje trebamo dodati i kako cijene nafte iznova streme prema maksimumu za ovu godinu zbog globalnih geopolitičkih kretanja i rizika, ali i zbog očekivanog smanjenja proizvodnje nafte u Venezueli. Tako se cijena nafte Brent popela na 71 dolar za barel, a to je najvećim dijelom rezultat izjave Saudijska Arabije, kako će članice OPEC-a i u 2019.g. nastaviti s ograničenjem vlastite proizvodnje

Već se u prvim minutama od pokretanja Šangajske burze barel nafte prodavao po cijeni od 440,20 juana ili 69,71 dolar tj. praktički isto koliko i na burzama za naftu Brent u Londonu i WTI u New Yorku.

Ukoliko investitori budu zainteresirani za novi ugovor, on u perspektivi može postati orijentir za tržišta nafte, a juan može potisnuti dolar, mišljenja su ozbiljnih svjetskih financijskih stručnjaka. Tako Reuters citira utjecajnog analitičara švicarske banke UBS Haydena Briscoea, koji je izjavio, kako je puštanje u opticaj ugovora o kupovini nafte u juanima "najozbiljnija promjena na svjetskim financijskim tržištima. Možda se radi i o najozbiljnijoj promjeni u čitavoj povijesti financijskih tržišta". Briscoe otvoreno kaže kako se sada status dolara, kao glavne svjetske valute, nalazi pod ugrozom.

Nakon što je turski predsjednik Erdogan najavio da će kampanju protiv kurdskih PKK milicija, koja je upravo završila u sirijskoj pokrajini Afrin, nastaviti u Iraku, prije mogućeg ulaska turske vojske u zemlju su iračke snage u srijedu preuzele potpunu kontrolu sirijskog graničnog prijelaza koji je bio u rukama boraca Kurdistanske radničke stranke (PKK).

Novinska agencija Al-Sumaria News javlja kako su irački vojnici preuzeli nadzor nad graničnim prijelazom Jansur, koji se nalazi u pokrajini Niniva u sjevernom Iraku. S tih položaja su protjerali militante Kurdistanske radničke stranke, koje su se potom povukle iz regije.

Irački izvor dodaje da su tamo trenutno vojska i snage Al-Hashad Al-Shabi snage, većinski šiitske milicije koje imaju velike snage u tom dijelu Iraka.

Iračka vojska i šiitske snage su raspoređene na graničnom prijelazu sa Sirijom kako bi očuvali sigurnosti u tom području.

Kao što smo naveli, to se dogodilo nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju najavio početak vojne kampanje protiv PKK u gradu Sinjaru, gradu u sjevernom Iraku. Erdogan je rekao da će postupiti kao što je učinio u Afrinu u Iraku.

Ankara je sa svoje strane, nakon prekida primirja s PKK snagama u srpnju 2015. godine, pojačala ofenzive protiv kurdskih PKK snaga, ne samo na području Turske, već i u Siriji i Iraku.

"Neće biti nikakve druge zastave u Sinjaru osim iračke"

Iračani premijer Haider Al-Abadi je upozorio u utorak svog turskog kolegu Binalia Yildirima da neće dopustiti prekogranične napade "stranih" snaga u regiji Sinjar i potvrdio da je iračka vojska dobila zapovijed da ih spriječi.

Britanska premijerka definitivno ne voli Moskvu. Nakon što je uvjerila svoje saveznike da se pridruže kampanji za protjerivanje diplomata, Theresa May uvjerava javnost da će London koristiti "sva raspoloživa sredstva" za borbu protiv Rusije, pokrenuti eventualno novi hladni rat, pa čak ne odbacuje i vojni odgovor.

Postavlja se pitanje do koje granice je spremna ići britanska premijerka? 26 zapadne zemlje proglasile su persona non grata gotovo 150 ruskih diplomata, međutim britanska premijerka je već najavila da tu neće stati i da joj je namjera ići puno dalje.

"Dokle god branimo svoje interese i potvrđujemo naše vrijednosti, bit će onih koji će nas pokušati destabilizirati i napasti. Ali ti ljudi ne smiju sumnjati da ćemo upotrijebiti sva sredstva na raspolaganju kako bismo ih porazili.", izjavljuje premijerka.

Glasnogovornik premijerke je kasnije pojasnio kako je Rusija doista cilj. U komentarima za Reuters, on uvjerava da Velika Britanija radi "sa svojim međunarodnim partnerima na dugoročnoj reakciji na problem koji predstavlja Rusija".

U tom je procesu britanska vlada objavila da će se sljedećeg dana objaviti izvješće o sposobnosti Velike Britanije da se suoči s islamističkim terorizmom i "neprihvatljivim i opasnim ponašanjem Rusije" koja predstavlja identičnu opasnost za nacionalnu sigurnost.

"Ova nova doktrina će osigurati da najbolje iskoristimo sve naše sposobnosti kako bismo zaštitili našu unutarnju sigurnost: od ekonomskog utjecaja do vojnih odgovora, pa sve do diplomatskog i kulturnog utjecaja", završava glasnogovornik.

Nakon dva dana nagađanja je li se susret uopće dogodio ili nije, potvrđeno je da su se čelnici Kine i Sjeverne Koreje susreli u kineskom glavnom gradu. Ovo je bio prvi međunarodni posjet Kim Jong-una od njegova dolaska na vlast.

Kineski predsjednik Xi Jinping primio je korejskog čelnika Kim Jong-una u Pekingu i održao neslužbene razgovore. Ovo je prva Kimova posjeta azijskom divu i savezniku i njegovo prvo putovanje u inozemstvo kao vođe Sjeverne Koreje.

Prema izvješćima, sjevernokorejski je čelnik stigao u Kinu kako bi osobno čestitao Xi Jinpingu na ponovnom izboru za predsjednik Kine.

"Imali smo dobre razgovore tijekom ove posjete", rekao je Xi Jinping u društvu Kim Jong-una, prenosi kineska državna agencija Xinhua .

Glasine o tajnovitom sastanku su objavljene prije nekoliko dana, kada su razni mediji izvijestili o "iznenađenju" zbog dolaska sjevernokorejskog lidera u glavni grad susjedne zemlje u "posebnom zelenom vlaku".

Posjet, koji se dogodio početkom tjedna, trajao je do 28. ožujka. Citirajući sjevernokorejske državne medije, AFP javlja kako je Xi Jinping je, nakon poziva Kim Jong-una, prihvatio posjetiti Sjevernu Koreju u bliskoj budućnosti.

Posljednji put je takav sastanak održan je 2011. godine, kada je otac sadašnjeg čelnika, Kim Jong-il, Kinu posjetio neposredno uoči njegove smrti.

U Moskvi je britansko veleposlanstvo 22. ožujka održalo prezentaciju dokaza o ruskoj krivnji u slučaju Skripal, trovanja bivšeg ruskog obavještajca i njegove kćerke u Salisburyu 4. ožujka koje je dovelo do najvećeg zaoštravanja odnosa Zapada s Rusijom proteklih godina.

Međutim, ispostavilo je da su navodni dokazi ruskom sudjelovanju u slučaju Skripal, koje su predstavnici stranih veleposlanstava dobili u britanskom veleposlanstvu u Moskvi 22. ožujka, zapravo priča Londona s ranijim izjavama o ovom slučaju i nikakvih dokaza zapravo nema.

Dokument od šest stranica s dokazima je naknadno objavljen u medijima, a Rusiju se proglašava "krivom bez ikakve sumnje" za trovanje bivšeg pukovnika ruske službe GRU Sergeja Skripala. No, ovi britanski argumenti još uvijek ne sadrže ni trag dokaza, iako je proglašen kao dokument od ključne važnosti, koji je kao takav podijeljen diplomatskom osoblju brojnih zemalja u Moskvi.

Taj je dokument 22. ožujka primilo 80 visokih predstavnika inozemnih veleposlanstava u Moskvi. Uručio im ga je osobno britanski veleposlanik u Moskvi Laurie Bristow. Američki veleposlanik u Rusiji, Jon Huntsman, u ponedjeljak je ovu prezentaciju nazvao "vrlo uvjerljivom".

Ruska strana, koju se optužuje kako je bez sumnje kriva za trovanje Sergeja i Julije Skripal, nije pozvana na prezentaciju.