Jučer je, uoči sjednice Vijeća sigurnosti posvećenoj situaciji u Iranu, američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley izjavila "kako postoji opasnost da prosvjedi u Iranu degeneriraju i da se Islamska Republika pretvori u drugu Siriju".
Prema njezinim riječima, "strahote su u Siriji započele jer je krvavi režim uskratio pravo građanima na mirni prosvjed".

Nakon više od šest godina od izbijanja prosvjeda i svih dokaza koji se mogu pronaći na internetu o tome kako je počeo rat u Siriji, tko je posegao za oružjem i po više puta oprobanom scenariju pucao na prosvjednike i policiju, Nikki Halley ima hrabrosti i pristojnosti u Ujedinjenim narodima iznositi ovakve tvrdnje.

Odnosi SAD i Turske krenuli su silaznom putanjom kad je došlo do raskidanja organske veze između Erdoganove partije i pokreta Fatulaha Gulena. Plan Zapada i Amerike je bio da dođe do obaranja Erdoganovog režima na izborima 2015, a kad se na tom planu nije uspelo, došlo se do pokušaja vojnog puča 2016.

Naši sporazumi sa SAD više ne vrede, saopštio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan i napomenuo da bilateralne veze i potpisani sporazumi "gube vrednost" posle presude turskom bankaru u američkom sudu. Portparol turskog predsednika ocenio je ranije da je presuda američkog suda turskom bankaru Mehmetu Hakanu Atili "skandalozna odluka u skandaloznom slučaju".

Šta ovakva vest znači za odnose Turske i Amerike, za prilike na Bliskom istoku, a šta za odnose na Balkanu i za Srbiju.

Najgore od vremena Hladnog rata

Prema mišljenju analitičara Nemanje Starovića ovo je samo još jedan u nizu poteza koji su doveli do situacije da su danas možda najgori odnosi između Vašingtona i Ankare još od perioda Hladnog rata.

Naime, konstatuje Starović za Sputnjik, spoljna politika SAD, koja se sprovodi na području Bliskog istoka i konkretno u vezi sa Turskom, definitivno ne odgovara vlastima u Ankari, imajući u vidu, pre svega, podršku kurdskom faktoru na severu Sirije koju Turska opravdano smatra isturenom filijalom terorističke Radničke partije Kurdistana.

Proturuska histerija u američkim medijima i institucijama ne jenjava. Tako američka novina The National Interest piše, pozivajući se na mišljenje RAND Corporation, kako "autoritarna Rusija" 2018.g. može poželjeti u potpunosti ili djelomično okupirati Latviju, Litvu i Estoniju, a da u svrhu ostvarenja tog cilja Moskva može pokrenuti 845 tisuća vojnika.
"U tri baltičke države živi 6,2 milijuna stanovnika, ima oko 22 tisuće vojnika i 450 topničkih postrojbi, ali nema tenkova niti zrakoplovstva. Moskva može podignuti 845 tisuća vojnika (300 tisuća samo na zapadu Rusije), uz potporu 2600 tenkova, 5500 topničkog oruđa i gotovo 1400 vojnih zrakoplova", piše autor članka Micheel Peck.

Jučer je jedna od važnijih vijesti bila objava ruskog lista Kommersant o masovnom minobacačkom napadu islamističkih terorista na rusku bazu Hmeymim u Siriji. U prvom izvješću kojeg je objavio Kommersant, pozivajući se na neimenovane vojne i diplomatske izvore, govorilo se čak o četiri bombardera Su-24, dva višenamjenska borbena zrakoplova Su-35S i vojni transportni zrakoplov An-72, te da je moguće kako je više od deset vojnika ranjeno.
Kasnije je rusko Ministarstvo obrane opovrgnulo ove informacije i potvrdilo da su u napadu u noći 31. prosinca smrtno stradala dva vojnika. Na društvenim mrežama se pojavila samo jedna fotografija oštećenog repa jednog od zrakoplova i nema nikakvih potvrda o razaranjima ili uništenju takvih razmjera.

Ovo što se posljednjih dana događa u Islamskoj Republici Iran, zemlji koja se jasno okrenula reformskom procesu, predstavlja zapravo ciljanu destabilizaciju zemlje i to iznutra, ali i izvana, ocijenio je novinar i bivši ambasador Bosne i Hercegovine na Bliskom Istoku Zlatko Dizdarević.
U razgovoru za Fenu napomenuo je da lično nije iznenađen tamošnjim protestima jer je cjelokupna situacija na Bliskom Istoku takva da se može prevesti kao poraz dosadašnje vodeće alijanse na Bliskom istoku, a to su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael te druge zemlje sličnih interesa.

Gruzijski sud je bivšeg predsednika te zemlje Mihaila Sakašvilija osudio u odsustvu na tri godine zatvora zbog zloupotrebe moći pri pomilovanju četiri policajca osuđena za ubistvo bankara, javlja AP.

Sakašvili je bio predsednik Gruzije od januara 2004. do novembra 2007, i od januara 2008. do novembra 2013. On je svoju zemlju napustio sredinom novembra 2013, nekoliko dana pre nego što je njegov predsednički mandat istekao, a nakon što je napustio Gruziju, živeo je u SAD i Ukrajini.

Dobio je ukrajinsko državljanstvo u maju 2015, što je rezultiralo time da izgubi državljanstvo Gruzije.

Pre nego što je imenovan za guvernera Odese krajem maja 2015, on je radio u Kijevu kao šef Saveta za međunarodne reforme, a u novembru 2016. je podneo ostavku na poziciju guvernera Odese i osnovao svoj pokret, kritikujući aktuelnu vlast u Ukrajini.

Dok je Sakašvili bio u SAD, 26. jula 2017, ukrajinski predsednik Petro Porošenko mu je oduzeo ukrajinsko državljanstvo.

Državni tužilac je podigao nekoliko optužnica protiv Sakašvilija 2014. godine.

Danas će se, na zahtjev SAD-a, održati izvanredan sastanak UN Vijeća sigurnosti po pitanju situacije u Iranu. Naime, američka ambasadorica Nikki Haley poručila je kako UN treba dati potporu iranskim anti-vladinim prosvjednicima.

"UN mora progovoriti o ovome. Iranski narod vapi za slobodom", poručila je Haley tražeći sjednicu i UN Vijeća sigurnosti i UN Vijeća za ljudska prava.

Izgleda kako SAD želi pod svaku cijenu potaknuti što veću krizu u Iranu - naime, dok Haley nastoji organizirati potporu u UN-u, američki predsjednik Donald Trump na svom Twitteru objavljuje poruku za porukom u kojima slavi prosvjednike koji ustaju protiv "brutalnog i korumpiranog režima".

Iranski ambasador u UN je pak poručio kako američke vlasti provode "groteskno" uplitanje u unutarnja pitanja njegove zemlje te kako nastoje potaknuti "smjenu režima".

No, Haley u UN Vijeću sigurnosti neće moći računati na potporu Rusije (a vjerojatno ni Kine) - naime, iz Moskve su već poručili kako osuđuju uplitanje Washingtona u unutarnja pitanja Irana. Nadalje, iz Moskve poručuju kako SAD nastoji iskoristiti ovu situaciju kako bi izašli iz nuklearnog sporazuma koji je potpisan s Iranom 2015. godine.

Prosvjedi u Iranu su jedna od glavnih vanjskopolitičkih tema od prošlog četvrtka, kada je u gradu Mashhadu, koji prema popisu iz 2011. ima 2,8 milijuna ljudi, na ulice izašlo nekoliko stotina, prema najvišim procjenama 500 ljudi, koji su tražili smanjenje cijena i bolju ekonomsku situaciju u zemlji. Nakon toga su u brojnim iranskim gradovima održani nasilni prosvjedi skupina s različitim političkim zahtjevima, koji su uglavnom tražili svrgavanje aktualne vlasti, dok su neki tražili povratak šaha.

Sve snimke i fotografije objavljene na internetu govore da se radilo o vrlo nasilnim skupinama, koje su palile i uništavale javnu imovinu, iz automobila u prolazu se pucalo na pripadnike policije, među kojima je bilo i žrtava, a napadane su i zgrade lokalne i državne uprave.

Vlast je odgovorila s nužnom razinom represije, iako su vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i predsjednik Rohani mogli dati odriješene ruke elitnim snagama Revolucionarne garde i vojske, koje bi uvele red u roku od 24 sata. No, odlučili su se za mekši pristup, razumjeti i otkriti tko stoji iza ovih nemira, dok su na drugoj strani, što nitko ne prikazuje, organizirali skupove podrške vlastima u Teheranu.

Jučer su održani masovni i mirni skupovi potpore vlastima u Ahvazu, Kermanshahu, Bushehru, Abadanu, Gorganu i Qomu.

Nakon nekoliko dana nasilnih prosvjeda jučer je desetine tisuća Iranaca izašlo na ulice kako bi izrazili potporu iranskoj vladi i digli svoj glas protiv američkog i izraelskog intervencionizma. Rijeke ljudi su se slile na ulice velikih iranskih gradova, kako bi osudili Sjedinjene Američke Države i Izrael i tražili okončanje oporbenih prosvjeda koji su do sada prouzročili smrt najmanje 22 ljudi, prosvjednika i policajaca. Državni mediji su izvijestili kako će nova okupljanja danas održati u drugim naseljima i gradovima. Masovni miting u Teheranu se priprema u petak, nakon tradicionalne molitve.

Društvene medije preplavili su snimci protesta u Iranu, tokom kojih je život izgubilo više od 20 ljudi, ali za mnoge od njih se ispostavilo da su lažni.

Tako je među najpoznatijima postao snimak s Tvitera na kojem se vidi reka ljudi na "protestu u Iranu". Novinar Kambri Kavahin Koa objavio je na Tviteru taj snimak uz komentar: "Vau! 300.000 ljudi maršira za demokratiju u Iranu! Neverovatno!".

Američku ekonomiju očekuje "iznenadni kolaps", izjavio je bivši član Predstavničkog doma Kongresa iz države Teksas Ron Pol za televiziju RT.

Bez obzira na tvrdnje Donalda Trampa o značajnom ekonomskom rastu, situacija u zemlji nije sasvim ružičasta, saopštio je bivši kongresmen. Prema Polovim rečima, značajan deo stanovništva Amerike prolazi kroz loš period.

"Procvat dovoljnog broja radnih mesta zavisi isključivo od veličine duga. Ljudi vole da žive dobro, sve dok imaju mogućnost da uzimaju kredit od banke. Ali pre ili kasnije kreditni limit se iscrpi", rekao je političar.

Prema njegovim rečima, SAD mogu da se zadužuju i troše ogromne sume, jer je dolar svetska rezervna valuta. Pritom, Pol je naveo da se u poslednjih osam godina američka ekonomija nalazi u stanju recesije. Bivši kongresmen je objasnio da ona predstavlja "ogromni balon, koji će sigurno da pukne".

"Očekuje nas iznenadni kolaps sličan onome što se desilo sa sovjetskim sistemom. Naravno, naša država se neće raspasti na određene države, ali sam siguran da više ne možemo da budemo globalna imperija", zaključio je on.