© EPA / MAXIM SHIPENKOV
SOTT
SIGNS
OF THE
TIMES
OF THE
TIMES
Dobrodošli na Sott.net
Svijet za ljude koji misle
Gospodari lutakaS
Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson je posjetio Moskvu. Njegov posjet nije mogao biti posebno uspješan, prije svega jer je sam Johnson često kritizirao ruske političare. Odnosi Rusije i Britanije su sada, ako ne na najnižoj razini, sigurno u dubokoj krizi. Ipak, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je prije početka pregovora izrazio nadu da će ishod sastanka s britanskim kolegom dovesti do konkretnih pomaka u poboljšanju odnosa između Moskve i Londona.
Kakvi god danas bili odnosi između Rusije i Velike Britanije, Johnson i Lavrov su imali teme za razgovor, kaže vodeća stručnjakinja u Centru za britanske studije s ruskog Instituta za Europu, dr. Elena Ananijeva.
Nakon što je američka uprava ranije ovog tjedna na listu sankcioniranih osoba uvrstila i lidera Čečenije Ramzana Kadirova, društvene mreže Instagram i Facebook su blokirali profil čečenskog vođe.
Podsjetimo, sredinom tjedna je priopćeno kako su Sjedinjene Države Ramzana Kadirova stavila na takozvanu "Listu Magnitsky", a sankcioniran je zbog nikada dokazanih kršenja ljudskih prava u Čečeniji i halucinantnih optužbi nevladinih udruga za progon i držanje u tajnom zatvoru stotine čečenskih homoseksualaca.
Komentar: U jeku kampanje su u Čečeniju pozvani predstavnici međunarodnih udruga za ljudska prava, čak i onih koje optužuju Kadirova i suradnika, da sami provedu istragu gdje žele, no nitko se nije odazvao pozivu.
Ramzan Kadirov je poručio kako nije iznenađen i kako zna da mu Washington nikako ne može oprostiti borbu protiv terorista koji su stvoreni od američkih obavještajnih službi. Prema Kadirovu, to je jedini razlog zbog kojeg se našao na "Listi Magnitsky".
Kadirov gašenje računa na Instagramu i Facebooku nije htio ni komentirati.
Posebni predstavnik ruskog predsjednika za Siriju Aleksandar Lavrentijev je rekao kako je i Washington pozvan da bude stranka u procesu u Astani, glavnom gradu Kazahstana gdje se praktično rješava sukob u Siriji, ali su američke vlasti to odbile.
"U jednom trenutku smo ponudili Sjedinjenim Državama da postanu jamac procesa u Astani, time i mirnog rješenja sukoba. Inicijativu su odbili, rekavši kako su zadovoljni ulogom promatrača. Vjerojatno su sa žaljenjem gledali kako se razvija proces u Astani i daje rezultate naprijed", kazao je Aleksandar Lavrentijev.
© AP Photo/ Sergei Grits
Nakon što je SAD na sjednici Vijeća sigurnosti uložio veto na egipatski nacrt rezolucije kojom se tražilo da Washington poništi odluku o priznavanju Jeruzalema kao glavnog grada cionističke tvorevine, jučer je o istom pitanju na posebnoj sjednici raspravljala Opća skupština Ujedinjenih naroda.
Na sjednici je s premoćnim brojem glasova Trumpova odluka o Jeruzalemu proglašena nevažećomi UN je izglasao rezoluciju kojom se SAD poziva da povuče svoju odluku o Jeruzalemu kao glavnom gradu Izraela.
Sa 128 glasova za i 9 protiv, UN je izglasao rezoluciju kojom poziva Washington da povuče odluku o priznanju Jeruzalema. Hrvatska je u glasovanju bila suzdržana, kao i još 32 države.
Protiv rezolucije pokrenute na inicijativu Palestine su glasali SAD, Izrael, Gvatemala, Honduras, Maršalovo Otočje, Mikronezija, Nauru, Palau i Togo.
Za rezoluciju su glasali i brojni američki saveznici, među kojima su Saudijska Arabija, Japan, Njemačka, Velika Britanija i mnogi drugi.
Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima, Nikki Haley, prije sjednice je desecima zemalja uputila pismo, a potom i na Twitteru zaprijetila da će SAD pažljivo bilježiti glasove. Predsjednik Trump je najavio uskraćivanje financijske pomoći, što je u oštrom govoru nakon glasovanja ponovila i Nikki Haley.
Nakon prijetnji i pritiska Washingtona 35 zemalja je bilo suzdržano i 21 zemlja nije sudjelovala u glasanju.
Sa 128 glasova za i 9 protiv, UN je izglasao rezoluciju kojom poziva Washington da povuče odluku o priznanju Jeruzalema. Hrvatska je u glasovanju bila suzdržana, kao i još 32 države.
Protiv rezolucije pokrenute na inicijativu Palestine su glasali SAD, Izrael, Gvatemala, Honduras, Maršalovo Otočje, Mikronezija, Nauru, Palau i Togo.
Za rezoluciju su glasali i brojni američki saveznici, među kojima su Saudijska Arabija, Japan, Njemačka, Velika Britanija i mnogi drugi.
Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima, Nikki Haley, prije sjednice je desecima zemalja uputila pismo, a potom i na Twitteru zaprijetila da će SAD pažljivo bilježiti glasove. Predsjednik Trump je najavio uskraćivanje financijske pomoći, što je u oštrom govoru nakon glasovanja ponovila i Nikki Haley.
Nakon prijetnji i pritiska Washingtona 35 zemalja je bilo suzdržano i 21 zemlja nije sudjelovala u glasanju.
Komentar: Vjerodostojnost SAD u očima svijeta pada sve brže. Čini se da Nikki Haley radi sve što može kako bi ubrzala taj proces.
Slučaj je bizaran, ocenjuje taj medij, jer se na kraju ispostavilo da je sumnjivi čovek Amerikanac.
Sve se odigralo tokom rasprave o ruskom mešanju u referendum o izlasku Britanije iz EU. Članovi Donjeg doma britanskog parlamenta iz Laburističke partije Ben Bradšo i Kris Brajant optužili su jednog posmatrača rasprave da je ruski diplomata, nakon što su uočili da slika i snima raspravu svojim telefonom sa javne galerije, što je praksa koja nije striktno zabranjena u britanskom parlamentu.
"On je iz ruske ambasade. On slika", čulo se kako Bredšo govori tokom debate, a i poslanik Liberalnodemokratske partije Tom Brejk imao je slično mišljenje koje je izneo putem društvene mreže Tviter.
Brajant je potom pozvao obezbeđenje i "sumnjivac" je udaljen iz javne galerije. međutim, njegovo odustvo kratko je trajalo jer se ubrzo vratio na galeriju. Ispostavilo se da je taj čovek u stvari Amerikanac koji nije ni mogao da slika mobilnim telefonom čak i da je želeo, navodi Raša tudej.
"Radim za 'Tink tenk' u Londonu, moj telefon je onesposobljen, tako da ne mogu da slikam. Bio sam ovde na jedan dan, nisam znao šta se događa", rekao je on.
Kasnije je portparol Donjeg doma britanskog parlamenta potvrdio da taj čovek nije snimao sednicu parlamenta. "Gost koji je bio na javnog galeriji jeste koristio svoj telefon ali nije slikao niti snimao. Njegov telefon proverilo je obezbeđenje koje je ustanovilo da u telefonu nema snimaka", rekao je portparol.
Zapovjedništvo vladinih snaga je tijekom pregovora teroristima ponudilo da se predaju, ali su zapovjednici Al-Nusra Fronta ponudu odbili.
Enklava Beit Jinn se nalazi u blizini Golanske visoravni okupirane od strane Izraela i Al-Nusra Front je u više navrata dobivao svu potrebnu pomoć od izraelske vojske, što potvrđuje i nedavno izvješće koje je objavila promatračka misija Ujedinjenih naroda.
Izraelska vojska je teroristima davala streljivo, pružala im vatrenu i logističku potporu, te medicinsku skrb za ranjene teroriste.
Nakon što je Al-Nusra Front odbio ponudu da položi oružje, sirijska vojska je pokrenula siloviti napad na terorističku enklavu.
Prema vladinim izvješćima, sirijska vojska je uspjela preuzeti kontrolu nad cestom između gradova Beit Jinn i Maghar Al-Mir i izolirati mjesto Beit Saber.
© AFP 2016/ HO/US NAVY/ MCS2D
Ispostavilo se da avioni F-35 sami šalju osetljive podatke svom američkom proizvođaču, kompaniji "Lokid Martin".
Kraljevsko vazduhoplovstvo Norveške nedavno je dobilo prva tri od ukupno 40 lovaca F-35, koji su naručeni od "Lokid Martina". General-major Morten Klevar, direktor norveškog programa F-35, rekao je da su letelice "ključne za dalju modernizaciju norveških oružanih snaga i njihovu sposobnost da čuvaju Norvešku i saveznike".
Ali, kada su platili milijarde dolara za problematične avione, Norvežani nisu znali šta ih sve čeka. Nedavno je otkriveno da novi avioni nakon svakog leta automatski šalju osetljive podatke serverima "Lokid Martina" u Fort Noksu u Teksasu.
"Zbog nacionalnih interesa, postoji potreba da neke osetljive podatke države-korisnice mogu da odaberu da ne pošalju proizvođaču", rekao je zvaničnik Ministarstva odbrane Lars Gjemble.
Gjemble je pohvalio F-35 kao veliko pojačanje u vazdušnim sposobnostima Norveške, ali je naglasio da bi podaci koji se šalju u Fort Noks mogli da ugroze bezbednost pilota, i to preko tehnologije slične onoj prema kojoj se "informacije s vašeg ajfona šalju proizvođaču".
Norveška se obavezala da kupi 40 ovih aviona, a najavila je da će naručiti još 12, što će je ukupno koštati 8,36 milijardi dolara.
© Sputnik/ Ilya Pitaliov
Slovačka je najveći dobavljač gasa u Ukrajini otkako je ta zemlja prestala da kupuje gas direktno iz Rusije.
Dug Kijeva datira iz 2007. godine kada nije platio italijanskog dobavljača gasa. Pošto Ukrajina nije bila u mogućnosti da plati 21 milion dolara, italijanska kompanija se obratila Evropskom sudu kojim je naloženo suspendovanje isporuke gasa za ukrajinski državni gasni gigant Naftogaz.
U novembru 2015. Ukrajina je prestala da kupuje ruski gas direktno. Umesto toga, zemlja je počela da kupuje isporuke ruskog gasa iz Evrope. U početku, Kijev je tvrdio da je evropski gas bio jeftiniji, ali je kasnije Naftogaz priznao da je Gazprom ponudio privlačnije cene od evropskih dobavljača. Isporuke iz Evrope u Ukrajinu je zapravo isto gorivo koje Gasprom prodaje zemljama istočne Evrope po nižim cenama.
Komentar: Bilo je više nego očigledno da ovaj "genijalan" plan Ukrajine neće dugo trajati jer Evropa nema nameru da subvencioniše Ukrajinu jeftinim gasom, kao što je to radila Rusija.
© AFP 2017/ FREDERIC J. BROWN
Predsednik Južne Koreje Mun Đe-in bio je tokom decembra u zvaničnoj poseti Kini kako bi, kako je i sam naveo pre odlaska, "povratio poverenje" suseda i najvažnijeg trgovinskog partnera.
Prema rečima Borislava Korkodelovića, spoljnopolitičkog komentatora i stručnjaka za Daleki istok, ova poseta mogla bi da bude prodor u odnosima između Seula i Pekinga, koji su poslednjih godinu dana bili uveliko opterećeni jer je u Južnoj Koreji raspoređen američki antiraketni sistem THAAD.
On podseća da Amerikanci i Južnokorejci tvrde da je THAAD sistem koji u slučaju eventualnog napada iz Severne Koreje treba da štiti južnokorejske građane, ali i američke vojnike i državljane koji žive u toj zemlji.
"Sa druge strane, Peking i Moskva smatraju da je to sistem koji će Sjedinjenim Državama pružiti priliku da uveliko osmatraju prostrana područja i u Kini i na dalekom istoku Rusije. Ovaj problem u odnosima Južne Koreje i Kine naročito se manifestovao u ekonomskoj sferi, jer je Peking odgovorio ekonomskim preprekama privrednoj saradnji sa Južnom Korejom. Ne treba zaboraviti da je Kina najveći trgovinski partner Južne Koreje, a sada je robna razmena dveju država, koja prevazilazi 250 milijardi dolara godišnje, bila na neki način zakinuta. Južnokorejska preduzeća su imala značajne gubitke tokom ove i prethodne godine i računa se da su dosad izgubile oko deset milijardi dolara, a čitav jedan lanac velikih južnokorejskih tržnih centra u Kini je bio veoma pogođen, jer su praktično ostali bez posetilaca. Takođe, trpeo je i južnokorejski turizam zbog izostanka kineskih turista", objašnjava Korkodelović.
© Sputnik/ Evgeniй Biяtov
"Ministarstvo pravde SAD je najzad priznalo to što su svi oduvek znali - televiziju RT su primorali da se registruje kao inostrani agent zbog lažiranog izveštaja, koji je zasnovan na zastareloj informaciji i koji je prepun svakojakih grešaka", rekla je ona.
Prema njenim rečima, celokupan izveštaj je prepun laži, stoga je upravo tu laž bilo neophodno dokazivati, a ne to što čini televizija RT.
Nešto ranije je zamenik glavnog tužioca SAD Adam Hiki izjavio da su se američke vlasti, prilikom donošenja odluke u vezi sa ruskom televizijom, vodile izveštajem bezbednosnih službi, a ne informacijom koja dolazi od same televizije.
Istovremeno, on je rekao da televizija RT sme slobodno da informiše javnost, uprkos novom statusu koji ima.
Komentar: Lider Čečenije je sankcionisan zbog "kršenja ljudskih prava" naravno bez ikakvih dokaza. Vidimo da je pozvao i udruge za ljudska prava i druge da provedu istragu gdje žele u Čečeniji i niko se nije odazvao pozivu. Kakva je onda krivnja Kadirova kada je sankcionisan?