Najava američkih vlasti da bi od početka naredne godine mogle da ograniče letove ruskih vojnih aviona iznad SAD, u okviru Sporazuma o otvorenom nebu, može da se protumači kao jedan u nizu opravdanja za najavljeni vojni budžet za iduću godinu od rekordnih 700 milijardi dolara, smatraju analitičari.

Neophodno je, kako ocenjuju sagovornici Sputnjika, objasniti zakonodavcima, a kasnije i poreskim obveznicima, za šta se izdvaja toliki novac, budući da se pretnja od Rusije i Kine već duže vreme kroz retoriku američkih vlasti provlači kao osnovna argumentacija za to.

Vojni analitičar Sergej Jermakov sa Ruskog instituta za strateška istraživanja smatra da se SAD neće zaustaviti samo na Sporazumu o otvorenom nebu, već da će u doglednoj budućnosti insistirati i na reviziji Sporazuma o raketama srednjeg i malog dometa, pravdajući se činjenicom da ga je Moskva prva prekršila.

Američke vlasti žele, kako objašnjava, da američki avioni lete iznad Rusije što češće, a da pritom ruski avioni sve manje lete iznad SAD, iako su u sporazumu precizno propisani svi parametri izviđačkih letova, uključujući udaljenost, rute, kao i opremu koja se koristi.

"SAD kažu da je to odgovor na ograničavanje letova iznad Kalinjingrada, ali interesantno je zašto Amerikanci nisu reagovali odmah kada se to dogodilo. Moguće je da jednostavno nisu hteli da rešavaju tehničke probleme koji se inače mogu otkloniti na nivou stručnih komisija, već da su čekali povoljan trenutak da odgovore istom merom i da zabrane letove iznad Aljaske i Havaja, gde se nalaze baze, sistemi PVO, kao i štab ujedinjene komande Oružanih snaga SAD u Pacifiku", podvlači Jermakov.

Načelnik Združenog generalštaba oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, general Joseph Dunford, ocijenio je da Iran postupa u skladu sa sporazumom o ograničenju svog nuklearnog programa, prenose agencije.

On je upozorio kako bi svaka odluka Washingtona da istupi iz tog sporazuma učinila da bi druge zemlje manje željele potpisati sporazume sa SAD-om.

Američki predsjednik Donald Trump razmišlja da li da povuče SAD iz nuklearnog sporazuma između Irana i svjetskih sila, potpisanog 2015. godine, koji je nazvao sramotnim, ukazuje agencija Reuters.

Teheran ispunjava obaveze

Svjedočeći pred Komitetom oružanih službi američkog Senata, Dunford je rekao kako zvanični Teheran ispunjava svoje obaveze prema nuklearnom sporazumu, ali kako je povećao svoju aktivnost u drugim područjima.

"Za mene ima smisla da bi naše pridržavanje sporazuma koje smo potpisali, sem ako ima materijalnog kršenja, utjecalo na želju drugih da potpisuju sporazume", rekao je Dunford.

Prvi čovjek američkih oružanih snaga je odgovarao na pitanje senatora Jacka Reeda da li bi istupanje iz sporazuma s Iranom utjecalo na mogućnost SAD-a da pregovara s Pjongjangom ili dođe do rješenja koje nije vojno.

Jedan broj španskih medija, između ostalih "El Pais", pokušava da optužili ruske medije za neobjektivno praćenje situacije u Kataloniji i da pronađe "ruku Kremlja", što je apsolutno pogrešno, saopštio je ruski ambasador u Španiji Jurij Korčagin.

Proteklog vikenda "El Pais" je objavio dva članka u kojima je optužio niz ruskih medija, uključujući "RT", "Sputnjik" i "RIA Novosti" za neobjektivno praćenje događaja u Kataloniji. Autor članka smatra da je "mašina širenja lažnih vijesti koju je Rusija koristila kako bi oslabila SAD i EU počela da radi punom parom u Kataloniji".

"Razmotrili smo članak koji se ovog vikenda pojavio u listu 'Pais', a njega je potpisao jedan od rukovodilaca ovog izdanja i tiče se takozvanog miješanja Rusije u katalonski proces", rekao je ambasador za "Sputnjik".

"To nas je jako iznenadilo, tim prije što je sve u članku pomiješano - i Vilikiks i optužbe Rusije za miješanje u izbore u neke druge države i botovi, pominju se i neki katalonski političari za koje nismo nikada čuli. Sve to predstavlja veliku kašu koje se 'ruka Moskve' ne bi ni dotakla. Štaviše, u ponedjeljak je na državnoj televiziji '24 sata' autor članka 'nastavio da širi svoje fantazije i tražio ruku Kremlja svuda", rekao je ambasador.

Korčagin je podsjetio da je špansko društvo koje je "kroz svoju istoriju preživjelo dosta teških perioda, prešlo sa diktature na demokratiju, stvorilo imunitet od različitih vrsta politizovanih i ideoloških insinuacija".

Sa druge strane, prema riječima ruskog ambasadora, ovakvi nastupi u medijima pokazuju da "u Španiji postoje krugovi koji ne mogu da se suprotstave iskušenju da za bilo šta optuže Rusiju".

Iranska revolucionarna garda poručila je kako su po prvi puta na istoku Sirije gađali ISIL-ove baze s bespilotnim letjelicama. U njihovoj izjavi, koju su prenijeli iranski mediji, navodi se kako su u napadu s dronovima uništili ISIL-ova vozila, vojnu opremu i skladišta s oružjem.

Ovo je još jedan korak naprijed u intenzivnijem uključenju Irana u bitku protiv ISIL-a na istoku Sirije. Podsjetimo, u lipnju ove godine Iran je ispalio rakete na položaje ISIL-a na istoku Sirije kao odmazdu za terorističke napade u Teheranu u kojima je ubijeno 18 osoba.

Iako Iran pridonosi borbi protiv ISIL-a zbog njihove prisutnosti u Siriji vrlo su zabrinuti SAD i njihovi saveznici, no malo toga mogu učiniti po tom pitanju jer postaje očito da iranski utjecaj biva sve snažniji.

Jučerašnji referendum o neovisnosti iračkog Kurdistana je tema dana u svim svjetskim medijima. Ranije smo analizirali moguće posljedice i kome je u interesu destabilizacija regije s konačnim ciljem podijele Iraka i Sirije i uspostave vojnih baza u sjevernom Iraku. Treba naglasiti da su vojske Turske, Irana i Bagdada spremne i na sukob s iračkim Kurdima, ako drugi oblici pritiska ne daju rezultate.
Na referendumu su bili prisutni i inozemni promatrači iz 50 do 60 zemalja. Ankara, Teheran i Bagdad su oštro osudili ovaj potez iračkih Kurda i sigurno im nije promaklo tko je svojom nazočnošću dao međunarodni legitimitet referendumu.

Ruska vojska je izgradila most preko rijeke Eufrat, nekoliko kilometara od sirijskog grada Deir Ez-Zora. Pripadnici vojnih inženjerijskih postrojbi su morali raditi pod vatrom terorista, ali je cijeli posao trajao manje od dva dana. Ukupna dužina mosta je nešto više od 200 metara. Koristit će se za prijenos vojne tehnike i opreme, te humanitarne pomoći lokalnom stanovništvu.
Vojni most je struktura koja će omogućiti sirijskoj vojsci da nastaviti raspoređivanje većih snaga na lijevoj obali Eufrata.

Danas je objavljeno izvješće "međunarodne" organizacije za ljudska prava Human Rights Watch sa sjedištem u New Yorku u kojem se saudijski režim kritizira i navode se "netolerantne" izjave nekih duhovnih vođa kraljevstva protiv vjerskih manjina u zemlji. U izvješću od 62 stranice pod nazivom "Oni nisu naša braća - Govor mržnje saudijskih vlasti protiv manjina" HRW ukazuje na prisutnost "diskriminirajućeg jezika u udžbenicima najveće arapske monarhije", prenosi Associated Press.

"Unatoč čvrstoj osudi napada na šiitsku vjersku manjinu Saudijske Arabije, vlasti ne poduzimaju nikakve korake kako bi spriječile širenje govora mržnje koje potiče na nasilje", stoji u izvješću koje je objavio Human Rights Watch.

Studija se također usredotočila i na diskriminaciju pripadnika vjerskih manjina u pravosudnom sustavu Saudijske Arabije, prenosi AP.

Usput se navodi kako takav govor mržnje može motivirati ISIL i Al-Qaedu za napade na pripadnike šiitske i sufijske zajednice.

"Takav govor mržnje može imati kobne posljedice kada ga oružane skupine kao što su Islamska država ili Al-Qaeda koriste za opravdanje napada na šiitske civile. Od sredine 2015. godine je ISIL napao šest šiitskih džamija i vjerskih objekata u istočnoj provinciji Saudijske Arabije i Najranu, ubivši više od 40 ljudi. ISIL je u priopćenju za javnost tvrdio da su ti napadi provedeni protiv "građevina širka", grešnika i sljedbenika idolopoklonstva ili politeizma, te "rafida", pojmova koji se u udžbenicima saudijskih vjerskih obrazovnih institucija koriste za opis šiita", stoji u izvješću.

Izvješće se ne dotiče tema kao što je saudijska agresija na susjedni Jemen ili posljedica širenja radikalnog islama na globalnoj razini, koji je u Saudijskoj Arabiji državna religija i fokusiralo se samo na "prava manjina i njihovu diskriminaciju".

HRW: They Are Not Our Brothers': Hate Speech by Saudi Officials

Prema kurdskom portalu Rudaw, nakon referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana je do sada izbrojano oko 300 000 glasačkih listića. Oko 93% se izjasnilo za neovisnost sjeverne račke regije, a 7% je protiv. Rezultati nisu konačni, ali je za očekivati da će od ukupnog broja ljudi koji su izašli na glasanje preko 90% biti za uspostavu neovisnog "Kurdistana".

Kao što su zakonodavci u Erbilu napomenuli, referendum nije obvezujući, ali je plemenski vođa iračkih Kurda Massoud Barzani, čija obitelj de facto vlada regijom, rekao "kako će biti poštovana volja naroda i irački Kurdistan ide ka neovisnosti".

Sa stajališta iračkih Kurda, međunarodnog prava i prava na samoodređenje, irački Kurdi, koji čine dio naroda od skoro 40 milijuna ljudi, imaju pravo na vlastiti politički entitet. Problem je što su Massoud Barzani i njegov nećak, general Sirvan Barzani, dugogodišnji zapovjednik kurdskih naoružanih milicija, kasnije Peshmerga snaga, tijekom rata protiv terorista "Islamske države" zauzeli područja koja nikad nisu bila kurdska i jednostrano ih pripojili iračkoj autonomnoj regiji Kurdistan. Sporna područja se nalaze u pokrajinama Kirkuk, Dijala, Salahudin i Ninava.

Čak i u slučaju da je Bagdad hipotetski uspio postići dogovor o nekakvom obliku konfederacija ili zajednice nezavisnih država, ovo bi ostao problem koji bi bio žarište budućih sukoba. Za Bagdad je neprihvatljivo da nakon razgraničenja u kojem su Kurdi na sjeveru zemlje dobili autonomiju, Erbil sebi pripaja teritorije koje je osvojio oružjem, čak i ako se to dogodilo u borbi protiv "Islamske države"

Sve do jučer je referendum podržao samo Izrael, a susjedne zemlje i središnja vlast u Bagdadu su najavili punu blokadu iračkog Kurdistana. Sa svih strana susjedi iračkog Kurdistana se provode vojne vježbe, a posljednje su zajedno pokrenuli turska i iračka vojska.

Prešutna podrška Washingtona

Znakovito je da je službeni stav Washingtona sve do jučer bio kako se protivi održavanju referenduma i neovisnosti regije, barem u ovim okolnostima, da bi državni tajnik Rex Tillerson danas dao izjavu "kako će SAD, unatoč svemu, ostati partner iračkih Kurda".

Smrt generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Daga Hamaršilda duže od pola veka predstavlja jednu od najvećih misterija u međunarodnim odnosima, tim pre jer je samo mali broj upućenih verovao u valjanost navoda britanskih istraga, prema kojima je udes aviona DC-8 u centralnoj Africi pripisivan greškama pilota.

Sada već bivši šef UN Ban Kimun je prošle godine, suočen sa serijom novih detalja u vezi sa smrću slavnog prethodnika, odobrio pokretanje nove istrage, koja je konačno počela u februaru pod vođstvom Muhameda Čande Ohmana, bivšeg kenijskog sudije.

Ohmanov izveštaj je nedavno predat generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu, a izvode iz tog dokumenta objavio je britanski Gardijan.

Suštinski, novi izveštaj se naslanja na izjave francuskog diplomate Kloda de Kemulara, kojem je belgijski pilot i plaćenik u Rodeziji tvrdio da je, u želji da skrene Hamaršildov avion sa kursa, ispalio nekoliko upozoravajućih hitaca, pa je greškom oštetio i krilo aviona u kojem se osim šefa UN nalazilo još 15 osoba.

Ohman je, takođe, naveo da su prethodne istrage, iz nepoznatih razloga, ignorisale izjave svedoka koji su tokom noći osim Hamaršildove videli još jednu letelicu.

O šurovanju Sjedinjenih Država sa teroristima u Siriji dosad se dosta govorilo - u Moskvi i na Zapadu, ali sada su prvi put isplivali i dokazi, i to nakon što je Rusija objavila fotografije koje te sumnje i potvrđuju. Politikolozi smatraju da ti snimci neosporivo dokazuju da Amerikanci obučavaju teroriste.

Rusko Ministarstvo odbrane je sve iznelo - "crno na belo" - reč je o fotografijama napravljenim iz vazduha, u periodu od 8. do 12. septembra 2017. godine, u području u kome se nalaze teroristi DAEŠ-a severno od grada Dejr el Zor u Siriji i na kojima se jasno vidi tehnika američkih specijalnih snaga.

Konkretno, Rusi su uspeli da snime veliki broj američkih oklopnih vozila tipa "hamer", koje koriste američke specijalne jedinice. Na fotografijama se, kako navodi rusko Ministarstvo, jasno vidi da su specijalne snage SAD locirane na uporištima koje su ranije opremili borci DAEŠ-a. Istovremeno, oko tih objekata nema tragova napada, oružanih sukoba sa teroristima ili kratera od napada međunarodne koalicije.

"To samo ukazuje da se svi američki vojnici koji se tamo nalaze osećaju potpuno sigurno u područjima koje drže teroristi", zaključilo je Ministarstvo odbrane Rusije.