Gospodari lutakaS


Question

Da li je SAD teroristima dao podatke o lokaciji ubijenog ruskog generala u Siriji?


Sputnik
Uto, 26 Ruj 2017 18:54 UTC
Valerij Asapov
© Sputnik/ Sergey Krasnouhov
Preliminarna istraga sirijske strane o pogibiji ruskog generala Valerija Asapova u Siriji potvrdila je verziju o curenju podataka teroristima, izjavio je za Sputnjik izvor u sirijskim bezbednosnim snagama.
"Rezultati preliminarne istrage o smrti generala Asapova u Dejr el Zoru ukazuju na curenje informacija o njegovoj lokaciji strani koja je izvela granatiranje", rekao je izvor.
Prema njegovim rečima, istraga je trenutno u toku.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je ruski general-potpukovnik Valerij Asapov poginuo u Siriji nakon što su teroristi DAEŠ-a granatirali grad Dejr el Zor. Asapov se nalazio u komandnom centru sirijskih snaga i pružao je pomoć tamošnjim komandantima tokom oslobađanja Dejr el Zora od terorista.

Komentar: Povezano: Samo su Amerikanci mogli da nacrtaju metu ruskom generalu (video)
Kako je moguće da teroristi znaju tačan položaj komandnog punkta i da imaju informaciju kada se na njemu nalazi ruski general, s obzirom da DAEŠ ne raspolaže tehnikom kojom to može da utvrdi. Bajić kaže da takvu tehniku imaju oni koji podržavaju DAEŠ.

"Videli smo da su Rusi svojim angažovanjem u Siriji mnogo učinili za opstanak Asada na vlasti, a to nije u interesu SAD. Zna se da oni hoće da kroje svet po svome", kaže general Bajić.

Jedino su Amerikanci mogli da dojave teroristima lokaciju komandnog mesta, s obzirom da DAEŠ ne poseduje tehnologiju za snimanje iz svemira, kao ni tehnologiju kojom mogu da prate komunikaciju sirijske vojske i ruskih snaga.


Više...
Question

Ruska vojska se pita s kim i protiv koga ratuju američki specijalci u Siriji


Sputnik
Uto, 26 Ruj 2017 18:40 UTC
Bombarderi Tu-95
© Foto: Russian Defense Ministry
Na snimcima uporišta DAEŠ-a koje su zauzeli američki specijalci nema tragova sukoba, što iziskuje pitanja sa kim i protiv koga se bore američki specijalci u Siriji.


"Na snimcima nema kratera od eksplozija artiljerijske i avijacione municije. Štaviše, kao što vidite, nema elementarne zaštite, tim pre odbrane", rekao je zvanični predstavnik Ministarstva odbrane Rusije general-major Igor Konašenkov.

On je naglasio da, uzimajući u obzir dvogodišnje borbeno iskustvo ruskih specijalnih snaga u borbama sa teroristima DAEŠ-a, postavlja se pitanje: s kim i protiv koga se američki specijalci bore u Siriji.

Komentar: Glavni cilj SAD-u u Siriji nije borba protiv terorista, to je samo izlika za pokušaj nametanja svoje volje u toj zemlji, kršeći međunarodni zakon u procesu.

Više...
Tornado2

Rusija optužena za “mučenja na Krimu”: UN-ovo izvješće provedeno "na daljinu, anketama i praćenjem iz Ukrajine"

Saša F.
logicno.com
Uto, 26 Ruj 2017 00:00 UTC
Agencija Ujedinjenih naroda za ljudska prava je objavila "kako Rusija na Krimu krši međunarodno pravo, pored ostalog, namećući državljanstvo stanovnicima i premještajući stotine zatvorenika i pritvorenika u zatvore u Rusiji". Izvješće je načinjeno na zahtjev ukrajinske vlade, koja nabraja navodna kršenja prava na Krimu od kad se poluotok 2014. ujedinio s Ruskom Federacijom.

Rusija optužena za “mučenja na Krimu”: UN-ovo izvješće provedeno
Moskva nije, niti će odustati od svog teritorija, usprkos prosvjedima dijela zemalja i zapadnim sankcijama.

Jedan ruski diplomata u Ženevi je navodno rekao kako misija Ujedinjenih naroda nije imala nadležnost da ispituje situaciju na Krimu, te da je Krim sada dio Rusije, prenosi agencija Beta.

"Čudno je da misija za ljudska prava u Ukrajini procjenjuje situaciju u Rusiji. To je rad bez mandata", kazao je taj diplomata, koji je tražio da ostane anoniman, možda i iz razloga što nikakve misije na Krimu nije ni bilo.

Fiona Frazer iz misije Ujedinjenih naroda u Ukrajini je izjavila da je tisuće stanovnika Krima koji nisu željeli živjeti u Rusiji prešlo u Ukrajinu, a "desetine tisuća drugih su postali stranci i trpe značajne teškoće, jer su ili odbili ili nisu zadovoljili uvjete za rusko državljanstvo".

"Nemanje državljanstva ograničava ili sprečava pristup zaposlenju, zdravstvenoj zaštiti, imovinskim i političkim pravima s ozbiljnim posljedicama", navela je ona.

Frazer je dodala "kako su ograničene i slobode mirnog okupljanja i udruživanja, kao i mogućnost registriranja nevladinih organizacija ili medija".
Više...
Info

Za nezavisnost regiona Iračkog Kurdistana glasalo 93 % građana


Sputnik
Uto, 26 Ruj 2017 07:45 UTC
Nezavisnost Iračkog Kurdistana
© Sputnik/ Hikmet Durgun
Više od 93 odsto glasača na referendumu u Iračkom Kurdistanu podržalo je nezavisnost regiona, svedoče podaci prebrojavanja 282.000 glasova (oko devet odsto glasača), saopštili su za Sputnjik iz Vrhovne nezavisne komisije za referendum i izbore Kurdistana.

Predsednik Komisije je izjavio da je protiv nezavisnosti glasalo 6,71 odsto birača. On je napomenuo da bi rezultati mogli da budu promenjeni, jer se brojanje nastavlja. Zvanični rezultati će biti objavljeni u četvrtak.

Prema najnovijim podacima, na referendumu je učestvovalo oko 3,3 miliona ljudi, a odziv je bio 72,16 odsto.

Pravo glasa na izborima imalo je 5,2 miliona birača. Svi građani Iraka koji su registrovani u Iračkom Kurdistanu ili u kurdskim oblastima mogli su da učestvuju u glasanju. U glasanju su pored provincija Erbil, Sulejmanije i Dohuk, koje su zvanično deo kurdske autonomije, učestvovale i provincije Kirkuk, Niniva i Salah el Din, koje nisu deo Iračkog Kurdistana. Takođe, Kurdi koji žive van Iraka mogli su da glasaju preko interneta.

Irački Kurdistan je nezvanično ime kurdskog autonomnog regiona, koji ima status široke autonomije u Iraku i koji je zakonski utvrđen u Ustavu zemlje. Taj region na severu i severoistoku Iraka, odnosno provincije Dahuk, Sulejmaniju i Erbil, naseljavaju Kurdi. Istovremeno, Kurdistan pretenduje na iračku provinciju Kirkuk, koja je bogata naftom.

Komentar: Irački Kurdistan blokiran od Turske, Irana, Sirije i Bagdada
U iračkom Kurdistanu se održao referendum o neovisnosti kojeg je ranije zabranio Ustavni sud u Bagdadu. Na biralištima je bilo uglavnom mirno i predsjednik iračkog Kurdistana je izjavio kako nitko neće natjerati Kurdistan da se "vrati u Irak".

Iran blokirao Kurdistan

Iran je zatvorio granice s iračkim Kurdistanom i obustavio sve letove za Erbil. Iranska vojska je rasporedila borbene zrakoplove u bazi Hamadan, "koji će u slučaju prijetnje iz Kurdistana pomoći iračkoj vojsci". Iranska vojska je pokrenula i vojne vježbe na granici s iračkim Kurdistanom.

Erdogan: "Jedne noći možemo doći neočekivano"

Turska je povukla svoje instruktore iz grada Bashiqe, gdje su provodili obuku iračkih Kurda. Turski predsjednik Erdogan je rekao da će zatvoriti granice i naftovode kojima Erbil izvozi naftu preko turskog teritorija.

"Ulaz i izlaz u irački Kurdistan će na graničnom prijelazu Habur biti zatvoreni" izjavio je Erdogan u govoru u kojem je ljutito osudio kurdski referendum.

"Nakon toga, vidjet ćemo kome će prodavati svoju naftu. Ventili su kod nas i trenutak je da ih zatvorimo. Ako postoji prijetnja protiv nas u Iraku i Siriji, sve su opcije na stolu", rekao je Erdogan.

Barzani pokušao umiriti Erdogana, ali uzalud

"Nismo i nećemo prijetiti nacionalnoj sigurnosti Turske, niti ćemo se uplitati u turske poslove. Ni danas, niti u budućnosti. Želimo biti dobar susjed", rekao je Barzani.

Turski predsjednik je kurdski referendumom nazvao "avanturom", ukazujući da se ovaj čin pretvoriti u dugogodišnji sukob, budući da u tom području ne žive samo Kurdi, nego i Arapi i Turkomani, koji se ne slažu regiju kontrolira samo "jedna skupina".

"Ovo nije njihov osobni teritorij i uzalud pokušavaju. Jedne noći mi možemo doći neočekivano", zaprijetio je Erdogan.

Također je ukazao na turske vojne vježbe koje se trenutačno provode na turskoj granici s kurdskom pokrajinom u Iraku.

Prema njegovim riječima, turska vojska tamo nije poslana "samo tako".

Središnje vlasti u Iraku su zatražile da susjedne zemlje zatvore sve granične prijelaze s iračkim Kurdistanom i da sve naftne poslove vode samo s Bagdadom.

Turska, Iran, Sirija i Bagdad su poručili da ne priznaju rezultate referenduma

Skup najavljenih mjera iračke vlade uključuje i uskraćivanje korištenja zračnih luka u zemlji, što su Kurdi nazvali "kolektivnom kaznom koja podsjeća na praksu zloglasnog bivšeg iračkog režima", kazao je kurdski premijer Nechirvan Barzani.

Iračka vlada traži da Kurdistan preda kontrolu nad svim međunarodnim graničnim postajama federalnim vlastima, uključujući i zračne luke, te priopćila međunarodnoj zajednici da se obraća isključivo vladi u Bagdadu, osobito u odnosu na naftu. Irak je ove mjere najavio nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost u nedjelju.

"Ovo je kolektivna kazna Kurdistana. Ono što je Abadi priopćio je kolektivno kažnjavanje svih stanovnika Kurdistana", rekao je Nechirvan Barzani, nećak predsjednika Massouda Barzanija.

Izrael stoji iza klana Barzani

"Irački Kurdistan ne prima vojnu pomoć iz Izraela, ali Erbil ima političku podršku Tel Aviva", rekao je zapovjednik kurdskih Peshmerga snaga, general Sirvan Barzani.

Izrael je jedina država na svijetu koja je službeno podržala održavanje referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana. U raznim novinskim člancima i stručnim procjenama se navodi kako Tel Aviv pruža vojnu podršku Erbilu.

"Danas smo u izuzetno teškoj situaciji. Ovo je prijelazno razdoblje u povijesti Kurda i u budućnosti nećemo zaboraviti one koji su nas ozbiljno podupirali. Među njima je danas Izrael. Nemamo granice s Izraelom, nema zajedničkog zračnog prostora pa stoga ne dolazi vojna pomoć. Ali postoji politička i moralna podrška. Zahvalni smo premijeru Izraela Benjaminu Netanyahuu", rekao je Sirvan Barzani.

Sirvan Barzani je nećak dugogodišnjeg vođe iračkih Kurda Massouda Barzanija. General je i zapovjednik "Crnih Tigrova", elitne jedinice kurdskih Peshmergi.


Više...
Arrow Down

"Stabilokracija" razarajuća ''stabilnost'' na Zapadnom Balkanu

Zlatko Dizdarević
novilist.hr
Ned, 24 Ruj 2017 19:25 UTC
Prostorima takozvanog Zapadnog Balkana već se izvjesno vrijeme u političkom žargonu raje valja termin »stabilokracija« umjesto »demokracije«. U jednom nedavnom tekstu u sedmičniku »Das Parlament« što ga izdaje Bundestag, napisano je tim povodom kako je riječ o »posprdnom definiranju postojećeg stanja na Balkanu«. Uz priznanje za činjenicu da je autor teksta prepoznao značajnu činjenicu što definira ovdašnje stanje, ostaje i mala zamjerka: uopšte se ne radi o posprdnom definiranju stanja, već, nažalost, o izuzetno značajnoj činjenici vezanoj uz grubu realnost »na terenu«, i još grubljoj zabludi institucija Evropske Unije u vezi sa svojom strategijom i taktikom spram zaključka na koji način treba dosezati dugoročne ciljeve na Balkanu.

Razarajuća ''stabilnost'' na Zapadnom Balkanu
© Reuters
Pomenuti pojam »stabilokracije« definira temeljito etabliranu zabludu EU prema kojoj u ime »stabilnosti« po svaku cijenu treba u daleki ćošak odgurnuti sve proklamirane demokratske vrijednosti i razmijeniti ih za ono što se zove »realpolitika«. Pa makar ta realpolitika značila svjesno žrtvovanje većine vrijednosti na kojima počiva i sama Unija.

Ovo, naravno, ovako kazano zvuči veoma grubo i politički bogohulno. Većina ljudi sa tzv. Zapadnog Balkana, vještački konstruirane, ali nezaobilazne formule za bijeg od ružne stvarnosti, postavit će kontra-pitanje tim povodom: šta je to što politika uporne razmjene elementarnih vrijednosti boljeg i pravednijeg društva, za kobajagi stabilnost regiona, donosi običnim ljudima u svakodnevnom životu? I odmah odgovoriti: donosi zaštitu hohštaplera koji su shvatili igru pa svakodnevnim raznim prijetnjama stabilnosti i sigurnosti, sitnim i krupnijim, drže u šahu evropske činovnike koji na ucjene odgovaraju novim i novim popuštanjima zaigranim ucjenjivačima. Igra se igra ukrug.

Rezultat je, recimo, da se Bosna i Hercegovina doslovce raspada u već nebrojenim odstupanjima od elementarnih i nezaobilaznih zakona i standarda bez kojih nema ni bilo kakve države, a kamo li demokratske zajednice pripadajuće evropskom sistemu institucija i vrijednosti. Izvršna vlast ne poštuje ni zakonodavnu ni sudsku, ova potonja je potpuno u kandžama politike, zajednička unutrašnja politika ne postoji na državnom nivou ni u tragovima, vanjska je u tom kontekstu čista iluzija dovedena do nepostojanja, unutrašnje uređenje zemlje je asimetrično i nefunkcionirajuće, moći pojedinaca su iznad svakog zakona, »država« je bez unutrašnjeg zajedničkog suvereniteta... U Parlamentu samo u nekoliko minulih dana ne mogu da prođu ni notorne »sitnice« poput promjene u Zakonu o saobraćaju u kojem »rotacija« automobila funkcionera ima prednost nad kolima hitne pomoći, ili zahtjev da osuđeni ratni zločinci ne mogu da budu birani na političke funkcije, ili zahtjev za utvrđivanjem porijekla imovine poslanika i političkih funkcionera itd. itd. Ali, svi oni koji ovakve i mnogo gore stvari ne daju, moraju se čuvati. Oni su garanti »stabilnosti«.
Više...
Attention

Rat u Siriji nije uobičajeni rat arogantne sile protiv maloga koji mora da se pokori, već događaj koji mijenja mnogo toga na planetu

Zlatko Dizdarević
novilist.hr
Ned, 17 Ruj 2017 13:43 UTC
Rat u Siriji nije bio tek uobičajeni rat arogantne sile protiv maloga koji mora da se pokori, već događaj koji mijenja mnogo toga na planetu. Poraženi Zapad polako umire na Istoku, a Sirija može značiti važno globalno buđenje, znak da se isplati boriti.

Sirija
© Reuters
U pristojnom svijetu, kažu, onaj ko gubi ima pravo da se ljuti. Ovo nije već poodavno pristojan svijet, posebno kada su politika, ratovi i bezočni interesi u pitanju. Zato ni poraženi ne prihvaćaju poraz kroz očekivanu ljutnju, ali uz bar malo dostojanstva. Priča o približavanju konačnog kraha onih što su se još prije sedam godina proglasili pobjednicima u Siriji, po mnogo čemu je tipična.

Prve naznake poraza ofenzivaca koji su nahrupili pretežno tuđom voljom u ovu zemlju, potpuno eliminirajući iz igre istinske domaće borce za »proljeće«, pojavile su se u zapadnim medijima tek prije nekoliko sedmica. Slutnje o priznavanju realnosti rađale su od momenta kada je sila nebeska sa poslušnicima obznanila kako odlazak Assada sa vlasti nije više preduslov za pregovore o budućnosti Sirije... Neupitne pobjede »režima i njihovih pomagača«, posebno nakon Aleppa i evo sada Deir az Zora, kazivale su kako zapravo nije ni važna ta njihova »dozvola« Assadu za preživljavanje.

Normalan svijet ovo danas očekuje sa željom od početka razaranja prastare države, a to stvarni tvorci bliskoistočnog krvavog »rekonponiranja« do juče nisu ni sanjali: Govor o pobjedi »totalitariste i zločinca« ne može se više sakriti. Na velikoj sceni prvo se oglasio Steffan de Mistura, specijalni izaslanik UN-a za Siriju, u poruci sirijskoj opoziciji da »moraju shvatiti kako nisu pobijedili« te da »moraju imati osjećanja za realnost...« Diplomatski, a jasno. Naravno, kako je kraj ovakvog rata u politici i šansa gubitnicima za izvjesnu trgovinu, De Mistura se kobajagi nada kako ni »Assad sada neće proglašavati pobjedu...« Čuj neće, pa što je onda ratovao?

Onda su se oglasili i drugi pobjednici. Lider Hezbollaha Hassan Nasrallah, jednostavno i bez ikakve dileme: »Mi smo dobili u rat u Siriji. Ostali projekti su propali...« Potom i šef štaba ruske vojske u Siriji, Alexander Lapin: 85 posto teritorije očišćeno je od militanata i ilegalnih naoružanih grupa. Poznato je kako preživjeli ISIL-ovci nakon poraza u Deir az Zoru bježe na istočnu obalu Eufrata. Sedamdesetak terorističkih grupa i 25 hiljada njihovih pripadnika ujedinilo se pod Al Nusrom u nešto što se zove Hayat Tahrir Al-Sham. Pitanje je vremena dokle će.
Više...
Info

Unatoč usponu AfD-a u Njemačkoj sve drugo ostaje isto


logicno.com
Pon, 25 Ruj 2017 00:00 UTC
Prema dosadašnjim podacima s biračkih mjesta, izbore za Bundestag je obilježila vrlo visoka izlaznost, 75 do 76 posto, pet posto više nego 2013. godine. Vode vladajući demokršćani (CDU-CSU) kancelarke Angele Merkel s 32,9 posto glasova. Za njima slijede njihovi dosadašnji koalicijski partneri, socijaldemokrati (SPD) Martina Schulza s 20,8 posto dobivenih glasova. Dosadašnja vladajuća "velika koalicija" je u ukupnom zbroju izgubila oko 13 do 14 posto glasova. Socijaldemokrati su ostvarile najgori rezultat od 1949. godine, dok se CDU vratio na razinu iz 2009. i rezultat je tek nešto bolji od onog iz 1949., kada su demokršćani dobili 31 posto.
Unatoč usponu AfD-a u Njemačkoj, sve ostaje isto
© Reinhard Krause / Reuters
Svoje pozicije su uspjeli zadržati Ljevica (Die Linke), dobivši 8,9 posto glasova, kao i Zeleni s devet posto birača. Liberali (FDP) s karizmatičnim i ljepuškasti čelnikom Christianom Lindnerom su se vratili u Bundestag s 10,5 posto, udvostručivši broj dobivenih glasova.

Komentar: Povezano: Martin Schulz kao "opasna konkurencija" Angeli Merkel

Više...
Attention

Putinov rasistički govor o manjinama kojeg nikada nije izgovorio

N.Babić
logicno.com
Pon, 25 Ruj 2017 00:00 UTC
Na društvenim mrežama, ranije na You Tube-u, se pojavio navodni govor ruskog predsjednika Vladimir Putina o manjinama u kojem se poseban naglasak daje na muslimane u Ruskoj Federaciji.

Rasistički govor o manjinama kojeg Putin nikada nije izgovorio
Kasnije su sadržaj navodnog govora objavili brojni portali, među kojima i, blago rečeno, "konzervativni" portal Dnevno.hr. Prije nego objavimo pojašnjenje, pogledajmo što piše u članku "Neumoljivi Putin: Posebna prava nacionalnim manjinama? Ne dolazi u obzir!"

"Rusija ne treba manjine. Manjine trebaju Rusiju, a mi im nećemo dati posebne povlastice, ili pokušati promijeniti naše zakone kako bi odgovarali njihovim željama, bez obzira kako glasno viču "diskriminacija", navodno je rekao Vladimir Putin u svom govoru pred Državnom Dumom 04. veljače 2013.

"I dok se u Hrvatskoj lome koplja oko toga treba li se održati referendum o nacionalnim manjinama, ruski lider Vladimir Putin svoj je stav o manjinama u Rusiji davno riješio. Evo njegovog govora o nacionalnim manjinama održanog u Dumi 04. 02. 2013. nakon kojeg se prolomio dugotrajan pljesak", piše hrvatska novinarka, ne provjeravajući postoji li ikakav pisani trag ili video zapis ovog govora.

Govor kojeg Putin nikada nije održao

"U Rusiji žive Rusi. Bilo koje manjine, u bilo kojem mjestu, ako žele živjeti u Rusiji, raditi i jesti u Rusiji, trebaju govoriti ruski, i trebaju poštivati ruske zakone. Ako oni vole šerijatsko pravo, onda ćemo ih savjetovati da idu na ona mjesta gdje je to državni zakon. Rusija ne treba manjine. Manjine trebaju Rusiju, a mi im nećemo dati posebne povlastice, ili pokušati promijeniti naše zakone kako bi odgovarale njihovim željama, bez obzira kako glasno viču "diskriminacija".
Na nama je da se naučimo, gledajući samouništenje u Americi, Engleskoj, Nizozemskoj i Francuskoj, ako želimo preživjeti kao nacija. Ruski običaji i tradicija nisu kompatibilni s izostankom kulture ili primitivnih načina života u većine manjina. Kada časno zakonodavno tijelo razmišlja o usvajanju novih zakona, mora prvenstveno imati na umu nacionalni interes obzirom da manjine nisu Rusi", ovo su riječi Putina koje on nikada nije izgovorio.
Više...
Bad Guys

SAD i europske zemlje se počinju plašiti čudovišta kojeg su stvorile od Ukrajine

N.Babić
logicno.com
Pon, 25 Ruj 2017 00:00 UTC
Vrhovna Rada u Kijevu je odobrila zakon kojim se nalaže da se u školama i na fakultetima obrazovanje provodi samo na ukrajinskom jeziku, prenosi švicarski InfoSperber. Prema autoru članka, ovo je pravi nacionalizam. Ukrajina tvrdi kako je privržena europskim vrijednostima, a sama krši prava mađarske i rumunjske manjine, koja su im zajamčena ustavom zemlje.
SAD i europske zemlje se počinju plašiti čudovišta kojeg su stvorile od Ukrajine
Novinar Christian Müller piše kako Europa ne obraća pozornost na ono što se događa u Ukrajini. Kijevu povremeno šalje nekoliko stotina milijuna eura, uključujući i novac iz Švicarske, ali nikoga nije briga što se tamo događa.
Više...
Newspaper

Traži nove ovlasti: Japanski premijer Shinzo Abe najavio prijevremene izbore


novilist.hr
Pon, 25 Ruj 2017 13:57 UTC
Shinzo Abe
Abe, na premijerskoj dužnosti pet godina, rekao je da treba ovlasti da preusmjeri neke prihode s planiranih budućih povećanja poreza na društvenu potrošnju poput obrazovanja, uz traženje potpore za čvrsto stajalište prema sjevernokorejskim nuklearnim testovima

Japanski premijer Shinzo Abe rekao je da će raspustiti donji dom parlamenta u četvrtak radi prijevremenih izbora dok traži nove ovlasti da se prevlada »nacionalna kriza«.

Abe, na premijerskoj dužnosti pet godina, rekao je da treba ovlasti da preusmjeri neke prihode s planiranih budućih povećanja poreza na društvenu potrošnju poput obrazovanja, uz traženje potpore za čvrsto stajalište prema sjevernokorejskim nuklearnim testovima.

»Raspustit ću donji dom 28. rujna«, rekao je Abe na konferenciji za novinare koju je prenosila nacionalna televizija u ponedjeljak.

Ranije, čelnik Abeova mlađeg koalicijskog partnera Natsuo Yamaguchi, rekao je da je razumio da će izbori biti održani 22. listopada.

Smatra se da je svrha odluke iskoristiti prednosti nedavna porasta potpore Abeu i previranja u oporbi.
Više...