Prema posljednjim informacijama, Sirijska vojska nezadrživo napreduje prema opkoljenom Deir ez-Zoru. Čini se da ništa ne može spriječiti više deblokadu ovog grada.

Elitne postrojbe Sirijske vojske sada su svega 17 kilometara od svojih suboraca koji već tri godine odolijevaju pred stalnim naletima vojske Islamske države. Vojnici u opkoljenom gradu već čuju detonacije iz smjera zapada. Grad uspješno brane postrojbe 104. brigade republikanske garde na čelu s generalom Issamom Zahreddineom.

Posljednja prepreka prije grada i položaja Sirijske vojske kod kružnog toka Panorama su selo Sholah i Kobajep. Sirijska vojska iz smjera planine Bishri napreduje prema Sholah, dok snage iz smjera Sukhnah ide prema Kobajepu. Očekuje se spajanje kod Sholah i potom konačni prodor prema gradu.

Da bi uopće ratovali, prvo moramo identificirati neprijatelja, proučavati njegove strategije i analizirati mjesto na bojištu gdje je najranjiviji. Nije baš potrebno čitati Sun-Tzua i njegovo "Umijeće ratovanja" da bi to razumjeli.

Međutim, ako pažnju s bojnog polja usmjerimo na ideološko, percepcija se mijenja.

Veliki sukobi u dvadeset i prvom stoljeću imaju univerzalni karakter i odmiču se od logike sukoba suprotstavljenih blokova, stoga ih je sve teže identificirati. To se događa s idejama i ekonomskih doktrinama, koja više od bilo kojeg diktatora uspijevaju potlačiti narode.

Naš europski DNK je kulturološki i društveno prožet velikim ideološkim ratom iz dvadesetog stoljeća koji se vodio na svim frontama. Prvo se vodio protiv komunizma, a kad se raspao SSSR, prešlo se na uništenje socijalne države, možda i žešće. To je bio jedan od najdugotrajnijih sukoba u povijesti, a vrijeme, stručnost za razvoj tehnologija su pobjedniku trebali omogućiti neospornu vlast, gotovo besmrtnost.

Jasno, Zapad je u određenom trenutku pobijedio i neoliberalizam je postajao dominantna ideologija univerzalnog prozelitizma. Ekonomska doktrina, koja nikada nije bila isključivo ekonomska, stvorila je strategiju kako ovladati globalnim tržištem. Bila je inovativna i učinkovita. Globalisti su bez ikakvih prepreka počeli širiti originalnu ekonomsku misao, koja je prelazila granice i prožimala cijela društva i strukture. Bila je neopipljiva, sposobna za brzo širenje i dosegla je izvanredno snažnu razinu kontaminacije.

Tek odnedavno je termin neoliberalizma raskrinkan i njegov identitet je prepoznat kao totalitarna ideologija. No, on je u svom anonimnom obliku i dalje izuzetno snažan i opasan.

Više je nego jasno ko koči ulazak država Zapadnog Balkana u EU, i to sigurno nisu ni Rusija ni Kina. Glasna upozorenja Zapada da Kina može da okrene Balkan od EU u stvari su izgovor da se nađe drugi krivac za sopstveno nefer postupanje.

Najnoviji autorski tekst nekadašnjeg visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost, bivšeg generalnog sekretara NATO-a i bivšeg šefa diplomatije Španije Havijera Solane, objavljen u listu "Danas", još jedan je od onih koji se u poslednje vreme, bez pardona, bave "zloćudnom" ulogom Kine na Zapadnom Balkanu koja ga odvaja od EU.

Osvanuo je samo koji dan pošto je nekadašnji ambasador SAD u Srbiji Kameron Manter, u takođe autorskom tekstu za "Stratfor", imao sličnu mantru. Upozorio je Zapad da treba da sepripazi Kine na Balkanu, a Americi sugerisao da ponovo usmeri više pažnje na njega.

Nedavno je i "Politiko" pisao da Kina investira u Srbiju da bi imala uticaj na Evropu.

Daleko slabija Srbija možda deluje kao neočekivani partner u nastojanju Kine da ostvari značajniji uticaj na kontinentu, piše "Politiko". Za Kinu investicije imaju, piše list, i ekonomski i politički značaj, jer strategija da je Balkan važan koridor na planiranoj pekinškoj ruti "Jedan pojas, jedan put" obećava povećanje uticaja Kine na evropsku politiku. I to kakvog uticaja. Takvog da bi Kina, poput Rusije, brzo mogla da postane pretnja stabilnosti na Balkanu, zaključuje list.


Dakle, počela je neka vrsta medijske ofanzive protiv velikog partnera Srbije sa Dalekog istoka.

Rusija je u subotu pozvala na razgovor zamjenika američkog veleposlanika u Moskvi i optužila Sjedinjene Države da žele izvršiti pretres ureda njezine trgovinske misije u Washingtonu, čije korištenje je obustavila Bijela kuća.
"Pozvali smo na razgovor zamjenika američkog veleposlanika u Moskvi Anthonyja Godfreya. Predali smo mu prosvjednu notu u vezi namjere američkih vlasti da izvedu pretres u prostorijama ruske trgovinske misije u Washingtonu", navelo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.

Afganistanski ambasador u Moskvi, Abdul Qayyum Kochai, rekao je u razgovoru za lokalne medije kako Kabul želi pomoć Moskve u ostvarenju mira u Afganistanu, a ne SAD-a i Zapadnih sila.

Nadalje, Kochai ističe kako Afganistanci žele "jako dobre" odnose s Rusijom bez obzira na probleme u odnosima dvaju zemalja kroz povijest. Podsjetimo, SSSR je 80-ih izveo invaziju na Afganistan.

Što se tiče nove američke strategije o slanju dodatnih američkih vojnika u Afganistan, Kochai ističe kako su afganistanske snage dovoljno dobro opremljene za borbu protiv Talibana i ISIL-a te kako ne trebaju američku pomoć.

"Želimo da američka vojska i vojske drugih Zapadnih zemalja napuste Afganistan, to se trebalo davno desiti. Danas imamo snažnu vojsku koja se može sama boriti i protiv Talibana i ISIL-a", rekao je.

Kurdske YPG snage su u gradu Qamishli, na sjeveroistoku Sirije, napale pripadnike lokalnih kršćanskih Gozarto milicija i Sootoro snaga odanih vladi u Damasku.

Kurdske YPG snage sustavno napadaju kršćane u gradu i traže povod da preuzmu nadzor nad gradskim četvrtima u Qamishliju koji su pod kontrolom asirske Gozarto policije i Sootoro snaga.

Najnoviji sukob je počeo uoči blagdana Kurban Bajrama, kada je pripadnik kurdske Asayish policije, pucajući mu u vrat, pokušao ubiti jednog pripadnika kršćanskih Sootoro snaga, prenosi AssyriaTV.

Prije incidenta su poduzete sigurnosne mjere i dogovoreno da sve snage posebnu pozornost obrate da se tijekom muslimanskog blagdana Kurban Bajrama, kojeg slave lokalni Kurdi, u Qamishliju ne dogode nikakvi incidenti.

Sporazumi između zapovjednika su uključivali zabranu prolaska motociklistima kroz kontrolne punktove, kako bi se spriječili mogući napadi bombaša samoubojica protiv civila.

Kasnije, navečer istog dana, jedan motociklist je od strane kršćanskih milicija zaustavljen na asirskom punktu u Qamishliju. Na pitanje da otkrije identitet, kurdski motociklist je odbio suradnju i mobitelom nazvao svoje suborce.

U pomoć su mu došla dva naoružana terenca. Dva pripadnika Sootoro snaga su se približila vozilima kurdske naoružane skupine. Dok je trajala rasprava, stigli su ostali kršćanski borci. Tada je motociklist izvadio pištolj i pucao na asirskog borca, kojeg je pogodio u vrat.

Vašington bi da "oslobodi" Latinsku Ameriku, odnosno da plasira svoj kapital i robu. Na taj način konačno bi se ugasila mogućnost daljeg argentinskog razvoja. Lokalni desničari bi čak išli i korak dalje, jer žele da privatizuju penzioni sistem, vojne fabrike i nacionalnog avio-prevoznika. Ipak, još ima nade za južnoamerički kontinent.

Argentinski poslanik Edgardo Depetri, predstavnik opozicionog Fronta za pobedu Argentine, objašnjava za Sputnjik uzroke rastućih napetosti između različitih političkih i ekonomskih modela u Latinskoj Americi.

"SAD žele da 'oslobode' Latinsku Ameriku, odnosno da je pridobiju za sebe. Amerikanci žele da uspostave 'slobodno tržište' kako bi mogli da plasiraju svoj kapital i robu i da na taj način konačno ugase mogućnost daljeg argentinskog razvoja na principima strateškog kontinentalnog jedinstva, razvoja naroda, industrijalizacije, socijalne ravnopravnosti i suvereniteta", smatra Depetri.

Poslanik Depetri dodaje da argentinski desničari žele da odu i korak dalje, odnosno da privatizuju penzioni sistem, žele privatizaciju nacionalnog avio-prevoznika i vojnih fabrika, ali da istovremeno sa druge strane zaustave razvoj nuklearnog sektora i druge naučno-tehničke projekte na kojima Argentina sada radi.

Depetri odgovara svima koji govore o krizi progresivizma u Latinskoj Americi:

"Na ovu temu se može diskutovati. Ne mislim da smo izgubili argumente. Brazil se odupire. Bez obzira na to što je na vlasti desno orijentisani predsednik Mišel Temer, došlo je do reformi unutar radničke partije CUT (Central Única dos Trabalhadores) i nekih društvenih organizacija. Bivši predsednik Luis Inasio Lula da Silva će se ponovo boriti za poziciju sledeće godine. Uz to, održana su dva štrajka sa masovnim odzivom radničke klase".

Ured visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih naroda je u četvrtak upozorio kako je u proteklih nekoliko mjeseci u bombardiranjima koje provodi antiteroristička koalicija u režiji Sjedinjenih Američkih Država u sirijskom gradu Raqqa poginulo na stotine civila.
Prema organizaciji sa sjedištem u Ženevi, zračni udari kojima se želi uništiti ISIL u gradu u sjevernoj Siriji dramatično su se intenzivirali proteklog mjeseca, kada je provedeno 1904 bombardiranja, gotovo dvostruko više nego u lipnju, kada ih je bilo 645.

U Siriji i dalje traje, ali od dolaska Ruske armije u Siriju stvari su krenule u pozitivnom pravcu, a sada su se već značajno promenile. Rusija je pokrenula neposrednu borbu protiv terorizma, i politički proces rešavanja sirijskog konflikta u saradnji sa Iranom i Turskom. Mirovni pregovori o Siriji pod okriljem UN su započeli 2016. godine, međutim oni nisu ostvarili nikakav pozitivan napredak u odnosima zaraćenih strana.

Planovi velikih sila u Siriji

SAD su objavile rat terorizmu posle napada 11. septembra, međutim njihova taktika je dovela do ekspanzije terorizma. Osnovni razlog je što zapadne zemlje vode dvostruku igru. S jedne strane deklarativno se bore protiv terorizma, a s druge strane ga logistički i finansijski podržavaju. Rezultati takve politike, očigledni su širom Bliskog Istoka, posebno u Siriji.

Predsednik Ruske Federacije je u svom govoru u UN 2015. godine istakao suštinu problema:

"Politički i socijalni problemi su se usložnjavali u ovom regionu već dugo vremena (Bliski Istok), ljudi tamo su naravno hteli promene. Ali što se dogodilo u stvarnosti? Agresivna spoljna intervencija je dovela do toga da umesto reforme javnih institucija, i sam način života je neslavno uništen. Umesto slavlja demokratije i napretka - nasilje, siromaštvo, socijalna katastrofa, a ljudska prava, uključujući i pravo na život, svedena su na nulu. Upitao bih one koji su stvorili ovakvu situaciju: Da li barem shvatate šta ste uradili?"

Vojni i politički pravac rešavanja sirijskog konflikta, koji je Rusija trasirala, zasniva se na sledećim principima. Prvi je beskompromisna borba protiv terorističkih organizacija ISIL i Al Kaide, a drugi politički pregovori između režima i opozicije, uključujući i opoziciju koja ratuje protiv državnih sirijskih snaga. Da bi se to realizovalo, bilo je neophodno prvo razgraničiti opoziciju od terorista. Osnovna postavka je da nema govora o rušenju predsednika Bašara Al Asada, koji je izabran regularnim putem i koji nema nameru da se povuče dok se rat ne okonča. Na tome je do sada insistirao Zapad, međutim po izjavama američkih zvaničnika u poslednje vreme, može se zaključiti da više na tome ne insistiraju. Savezništvo Sirije i Rusije poremetilo je razrađen sistem nelegalne smene režima i napada na suverene države, koji su SAD praktikovale zarad ostvarivanja sopstvene vojno-političke strategije. Samo zahvaljujući ruskoj pordšci, Sirija je uspela da spreči nasilnu smenu legalno izabrane vlasti. Bašar Al Asad je opstao upravo zahvaljujući Rusiji. Ako razmatramo rešenja koja nude velike sile, rusko rešenje za Siriju podrazumeva očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, a američko "rešenje" podrazumeva dezintegraciju.

Zastupnica njemačkog Bundestaga Marieluise Beck smatra da Europa treba uvesti bezvizni režim s Rusijom, prenosi njemačko izdanje lista Neue Zürcher Zeitung.

"Kada vide Zapad, razočarat će se u Rusiju"

Prema političarki, jedini način na koji se EU može nositi s Rusijom nije korištenje sile. Marieluise Beck nudi Europi da otvoriti svoje granice za Ruse, tako da što više ruskih državljana vidi "bolji život na Zapadu i da se tako razočaraju svojom zemljom"

"Europska demokracija se ne može oduprijeti Putinu, jer se on koristi pravom jačega", rekla je političarka.

Prijevod članka objavljenog u Rusiji je izazvao veliki interes javnosti. No, najvećim dijelom je svima je zajedničko da se ne slažu sa stavovima njemačke političarke.

Mnogi su u komentarima napomenuli da su već bili u Europi kao turisti, ali nisu vidjeli nikakav "bolji život". Među ključnim problemima na Zapadu Rusi primjećuju imigracijsku krizu i njezine posljedice, pretjerani liberalizam i nedostatak sigurnosti zbog stalnih terorističkih napada.

Osim toga, Rusi smatraju kako socijalni programi u Europi nisu bolji od onih u njihovoj domovini, naglašavajući da su njihovi zakoni pravedniji za građane i da se više poštuju njihova prava.

Komentatori su istinski iznenađeni željom Zapada da se upliće u pitanja drugih zemalja, a da sam nije u stanju izgraditi bolje živote za sve članove društva. Najbolji primjer je Ukrajina, gdje život s dolaskom bezviznog režima nije postao ništa bolji.