Šef avganistanske obaveštajne službe svakodnevno telefonom razgovara sa liderima talibana o ustavu i političkoj budućnosti zemlje, uprkos zastoju u mirovnim pregovorima vlade u Kabulu i talibana, javlja AP.

Osim toga, savetnik avganistanske službe za nacionalnu bezbednost razgovara sa talibanima svakog drugog meseca, dodaju zvaničnici upoznati sa situacijom, a prenosi agencija AP koja je imala uvid u dokumenta koja sadrže detalje konverzacije između avganistanskih zvaničnika i lidera talibana.

Iako avganistanski zvaničnici navode da nijedna strana nije spremna na javnu raspravu o mirovnim pregovorima, dokumenti razotkrivaju detalje međusobnih razgovora, kao i očiglednu spremnost talibana da prihvate ustav Avganistana i buduće izbore.

Neimenovani zvaničnik avganistanske bezbednosne službe je u izjavi za AP otkrio da talibani žele određene izmene ustava, kao i islamski sistem vladavine u Avganistanu.

Prema rečima tog zvaničnika, talibani su izneli četiri zahteva.

U svom prvom zahtevu, talibani navode da će prihvatiti podjednako obrazovanje dečaka i devojčica na svim nivoima, ali da zahtevaju segregaciju po polu.

Društvena mreža "Jutjub" optužena je za cenzuru nakon što je odlučila da blokira Jutjub kanal bivšeg kongresmena SAD Rona Pola da dobija prihode od oglašavanja za brojne snimke koje je Pol nedavno objavio.

Osnivač "Vikiliksa" Džulijan Asanž nazvao je ovaj potez "ekonomskom cenzurom" naglašavajući da su "neprikladni" video-snimci pokazali kritike bivšeg kongresmena na odluku Donalda Trampa da pošalje više američkih vojnika u Avganistan, i kritikujući Senatski obaveštajni odbor da "Vikiliks" proglasi neprijateljskim stranim obaveštajnim servisom, prenosi "Mintpresnjuz".

Kina je odbacila nove američke sankcije protiv Venezuele, zahtijevajući da se stane na kraj stranom uplitanju u unutarnje poslove južnoameričkog naroda. Američki predsjednik Donald Trump je potpisao novi ukaz kojem je cilj uništiti sposobnost kreditiranja venezuelanske državne naftne tvrtke PDVSA, što je objasnio kao pokušaj da se zaustavi financiranje "Madurove diktature".
Novo teško uplitanje u unutarnje poslove Venezuele je naišlo na snažnu osudu Kine.

Kina je odbacila ove nove američke sankcije protiv Venezuele i traži od Washingtona da se prestane uplitati u unutarnje poslove Carcasa. Peking je dodao kako je nametanje jednostranih sankcija u povijesti samo zakompliciralo situacije.

Šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel tokom razgovora sa državnim sekretarom SAD Reksom Tilersonom u Vašingtonu upozorio je svog američkog kolegu na pogubnost zaoštravanja politike prema Moskvi, javio je Rojters.
"Mi, kao Evropljani, uveliko smo zabrinuti da će sankcije imati neželjene posledice po Evropu. Ne želimo da potpuno uništimo poslovne odnose sa Rusijom, naročito u energetskom sektoru", izjavio je Gabrijel posle sastanka sa Tilersonom.

Gabrijel je izrazio zabrinutost da bi nove sankcije mogle da "dovedu do ledenog doba u odnosima Rusije sa SAD i Zapadom". On je naglasio da bi početna tačka u poboljšanju odnosa mogla postati dugotrajni prekid vatre na istoku Ukrajine.

Nemačka ministarka ekonomije Brigite Cipries je čak pozvala EU da preduzme kontramere protiv SAD, ukoliko nemačke kompanije "stradaju" zbog novih sankcija Rusiji.

Tramp je ranije ovog meseca odobrio uvođenje novih sankcija Moskvi zbog pripajanja Krima Ruskoj Federaciji 2014. godine, ali i zbog navodnog mešanja Rusije u američke predsedničke izbore, što Moskva oštro demantuje.

Jedna od najpoznatijih istraživačkih novinarki Bugarske, Dilijana Gajtandžijeva, pozvana na ispitivanje od strane bugarske Državne agencija za nacionalnu sigurnost (DANS), gdje su tražili da im kaže tko joj je dao dokumente koji dokazuju dostavu bugarskog, ali i oružja drugih zemalja antisirijske koalicije, islamističkim terorističkim skupina i Al-Nusra Frontu, sirijskom ogranku Al-Qaede.
Pozivajući se na prava novinara da ne moraju otkriti izvore informacija, koje je propisano u bugarskom zakonodavstvu, Dilijana Gajtandžijeva je odbila udovoljiti zahtjevu sigurnosnih službi.

Isti dan je novinarka saznala da je list Trud, za kojeg je radila, s njom raskinuo ugovor o radu.

Iako su svi uvjeti mirne reintegracije Donbasa u ustavno-pravni poredak Ukrajine propisani Sporazumom iz Minska, vlasti Kijevu su o tom pitanju odlučile napraviti poseban dokument. Međutim, Ukrajina je prvi put na zakonodavnoj razini uveo pojam "ruskog agresora", koji će se koristiti u novom nacrtu "Zakona o reintegraciji Donbasa", za ukrajinsku televiziju je rekla predstavnica predsjednika Petra Porošenka u Vrhovnoj Radi Irina Lucenko.

Prema njenim riječima, novi zakon "oslobađa Kijev bilo kakve odgovornosti za situaciju u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, koje su privremeno okupirane područja, a Ukrajina će imati pravo na samoobranu".

"Općenito, zakon je usmjeren na povrat i obnovu Donbasa i sada je spreman 99,9%", rekla je Lucenko.

Ranije, je ukrajinska predstavnica u pregovorima u Minsku, Olga Aivazovski, rekla da će Kijev morati nekoliko desetljeća raditi na reintegraciji Donbasa.

"Reintegracija je posljednji korak, nakon čega slijedi pomirenje nove generacije, a to je razdoblje od 40 godina hodanja po pustinji, kao što kaže Biblija", rekla je Olga Aivazovski.

Novi "Zakon o mirnoj reintegraciji Donbasa" je najavljen nekoliko dana nakon proslave Dana neovisnosti i posjete američkog ministra obrane Jamesa Mattisa Kijevu, ali i izjave posebnog američkog izaslanika za Ukrajinu Kurta Volkera "kako će odnosi između Washingtona i Moskve šepati, sve dok se ne riješi ukrajinska kriza".

Volker je za Financial Times upozorio kako da bi u slučaju pogoršanja sukoba u Ukrajini SAD s Rusijom mogle prekinuti diplomatske i gospodarske odnose.

Pisanja medija da se na vežbama "Zapad 2017" priprema "odskočna daska za okupaciju" Litvanije, Poljske ili Ukrajine nema nikakve veze sa stvarnošću, izjavio je zamenik ministra odbrane Rusije, general-potpukovnik Aleksandar Fomin o pripremi zajedničke strateške vojne vežbe "Zapad 2017".

"Već nekoliko meseci najveći svetski mediji, a za njima i političari, uznemiravaju javno mnjenje, šireći mitove o 'ruskoj pretnji'. Predviđaju se najneverovatniji scenariji razvoja događaja. Neki idu toliko daleko da navode da se na vojnim vežbama 'Zapad 2017' priprema 'odskočna daska za invaziju' i 'okupaciju' Litvanije, Poljske ili Ukrajine. Nijedna od tih paradoksalnih verzija nema nikakve veze sa stvarnošću, što su već više puta potvrdili zvaničnici Rusije i Belorusije", istakao je Fomin.

Fomin je dodao da su objektivne informacije o pripremama za vežbe redovno objavljivane na sajtovima vojnih ministarstava dve zemlje i da su ih prenosile ruske i beloruske novinske agencije.

Vojne vežbe "Zapad 2017" imaju čisto odbrambeni karakter. Odrađivaće se borba protiv terorista koji dobijaju podršku iz inostranstva, rekao je Fomin na brifingu.

"U zaključku naglašavam da vojne vežbe 'Zapad 2017', osim protivterorističke orijentacije, imaju čisto odbrambeni karakter", dodao je on.

Mogućnost da ruska naftna tvrtka "Rosneft", u slučaju bankrota Venezuele preuzme kontrolni paket dionica "Citgo Petroleuma", venezuelske naftne tvrtke sa sjedištem u SAD-u, bile su stvarni razlog za uvođenje oštrih američkih financijskih i političkih sankcija.

Američki je predsjednik, kako je i najavljivao, napokon uveo gospodarske sankcije još jednoj zemlji, ovog puta Venezueli. U petak, 25. kolovoza, Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom zabranjuje trgovinu obveznicama koje su izdale venezuelanske vlasti i državna naftna kompanija "Petroleos de Venezuela" (PDVSA). Sankcije su pogodile 13 visokih venezuelanskih dužnosnika i članova nove Nacionalne Ustavotvorne skupštine, ali se odnose i na samog predsjednika Madura kojem se "zaleđuje sva imovina" koju posjeduje u SAD-u. "Sankcije su uvedene kako bi onemogućile predsjednika Venecuele, Nikolasa Madura, glavnog izvora financiranja njegove nezakonite vladavine. SAD se protive politikama koje provodi i izražavaju američku potporu venezuelskom narodu koji želi povratak pune demokracije u zemlju", stoji u priopćenju Bijele kuće.

Međutim, "borba za demokraciju" tek je prikrila stvarni razlog! Naime, mogućnost da ruska naftna tvrtka "Rosneft", u slučaju bankrota Venezuele preuzme kontrolni paket dionica "Citgo Petroleuma", venezuelske naftne tvrtke sa sjedištem u SAD-u, bile su stvarni razlog za uvođenje ovih oštrih financijskih i političkih sankcija. Naime, venezuelanska državna naftna tvrtka "Petroleos de Venezuela" (PDVSA) posjeduje "CITGO", veliku američku naftnu tvrtku, sa sjedištem u Houstonu, u Teksasu, još od 80-tih godina 20. st. Iako udio "CITGA" na američkom tržištu nije prevelik - on se kreće do 4% ukupne isporuke naftnih derivata SAD-u, ipak se radi o tvrtci koja ima brojne tvornice za preradu nafte, naftne platforme i devet cjevovoda koji prolaze kroz 24 američke države. U zamjenu za kredit od 1,5 milijardi eura koji je "PDVSA"-u, u prosincu, 2016.g. odobrio "Rosneft", a kojim je hipoteka stavljena na "Citgo Petroleum" i koji venezuelanska kompanija nije u stanju vratiti, Venezuela i Rusija već dulje vrijeme pregovaraju o trampi dionica kojim bi se "Rosneft", zapravo, domogao "CITGA".

U brojnim dopisima koji su uputili predsjedniku Trumpu, članovi Senata i Kongresa zatražili su hitnu reakciju američke administracije kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi Rusija uskoro mogla kontrolirati američku naftnu tvrtku. "Rosneftova" kontrola američkog dobavljača energije mogla bi predstavljati veliku prijetnju američkoj energetskoj sigurnosti, utjecati na protok i cijenu benzina za američke potrošače, te izložiti kritičnu američku infrastrukturu prijetnjama nacionalne sigurnosti", navodi se u pismu senatora, republikanca Marca Rubia i demokrata, Boba Menendeza upućenom ministru financija. Treba napomenuti kako se "Rosneft" trenutno nalazi na listi korporacija obuhvaćenih američkim sankcijama prema Rusiji, ali uz "business" mešetarenje, tj. kupnju još nekoliko dionica, u prilici je da nad "CITGOM" preuzme prag vlasništva veći od 50%.

Nakon terorističkog napada na La Rambli u Barceloni i atentata u Cambrilsu, portal Rambla Libre piše kako su oba čina pokazala neuspjeh integracije i nekonzistentnost identiteta koji se temelji na različitosti, što je samo po sebi proturječno.

Kako bi se izašlo iz ove teške situacije, koja ometa planove Carlesa Puigdemonta, lidera katalonskog pokreta za odcjepljenje, iz sjene je trebao izaći pokrovitelj kolektivnog samoubojstva Katalonije, George Soros, piše katalonski portal.

Prvo, svi mediji izravno ili neizravno povezani sa Sorosevim Otvorenim društvom su napisali niz članaka o tome "kako je upravljanjem u kriznim situacijama i tijekom napada Katalonija pokazala da može biti neovisna".

Prvi je bio The Wall Street Journal, a sada The Guardian, koji podržavaju Kataloniju i njezinu sposobnost da funkcionira kao samostalna država, posebno nakon onoga što je pokazala tijekom terorističkih napada.

To tvrdi Luka Stobart, profesor političke ekonomije, koji je napisao kolumnu naziva "Odgovor Katalonije na terorizam pokazuje da je spremna za nezavisnost".

Osim toga, mediji bliski Sorosu čak i na nacionalnoj razini u Španjolskoj, kao El Confidencial, umanjuju štetne ekonomske posljedice od hipotetskog razbijanja španjolskog jedinstva.

U Sjedinjenim Američkim Državama je još od izborne noći u studenom prošle godine pokrenuta kampanja kojom bi se poništili izborni rezultati i Donald Trump izbacio iz Bijele kuće. To se vidi i po sustavnom uklanjaju ljudi iz njegova tima, među kojima nije ostao više nitko, osim potpredsjednika Mikea Pencea.
Bilo kakav izgovor je koristan za postizanje konačnog cilja i da se pogazi volja naroda, ma kakva ona bila. Lov na Trumpa i oduzimanje ovlasti predsjedniku, unatoč razlikama između republikanaca i demokrata, vode i jedni i drugi. Nakon čistke u Bijeloj kući je logičan zaključak da je nasljednik već spreman.