Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački novinar i diplomat te jedan od najpozvanijih stručnjaka za Bliski istok na ovim prostorima, u razgovoru za tportal analizira uzroke i posljedice događaja na neuralgičnim točkama Bliskog istoka, ali i u našem najbližem susjedstvu

Ovotjedna eskalacija nasilja u Jeruzalemu još jednom dokazuje kako je Bliski istok trajnožareća točka na globalnom planu. Jednom ste prilikom kazali da je Palestina jedino područje u bliskoistočnoj regiji o kojem često razmišljate više srcem nego racionalno. Što vas je toliko privuklo Palestini?

Svojevremeno, u tadašnjoj mladoj generaciji novinara, uz drugačije poglede na svijet, osjećaj za pravdu i nepravdu, uz vrijednosti za koje se onda zalagalo, principe Ujedinjenih naroda i politiku koju su vodili veliki ljudi, Palestina je bila priča o izdaji i to je bilo teško razumjeti. Dosta rano, osamdesetih, dobio sam priliku otići na Bliski istok kao novinar, potom i stalni dopisnik sarajevskog Oslobođenja iz Kaira, i tako je počelo moje uranjanje u tu priču. Nagledao sam se svega u samoj Palestini i Izraelu, Jeruzalemu, izvještavao iz Libanona kada je Sharon tamo upadao radi Palestinaca, bio u Sabri i Shatili nakon pokolja, ali i u logorima na jugu i sjeveru. Mozaik o svemu se sklapao i kroz Egipat, Siriju, Jordan, Irak, Alžir...U vrijeme prve palestinske intifade bio sam u Gazi i na Zapadnoj obali. Upoznao u Tunisu lidere s Arafatom, za njih je on uvijek bio poznat po ratnom imenu Abu Amar, a poštuju i ostale palestinske čelnike Faruka Kadumija, Abu Abasa, Abu Džihada, Abu Ijada, Havatmea, Habaša... Kako su godine odmicale, shvaćao sam koliko priča o Palestini postaje brutalnija priča o promjeni svijeta i potpunom gubljenju svakog digniteta međunarodne politike. Za mene su, tragom te jadne transformacije, Ujedinjeni narodi umrli u Palestini, a definitivno pokopani kasnije u Bosni.

Je li moguć mir između Izraelaca i Palestinaca?

Naravno da bi bio moguć kada bi to bio cilj, interes i dogovor u svijetu, ali nije. Svatko tko se makar samo očešao o tu priču i tamo proveo godine, tko više vjeruje svojim očima nego nalozima u podaništvu, lako shvaća da su dvije moguće države tamo, suverene, samostalne i izvjesno održive, jedino trajno rješenje za siguran Izrael uz međunarodno priznatu Palestinu kao jamca te sigurnosti. Za Palestinu je to realnost u kojoj ima stotine razloga za okretanje miru i normalnom životu. Uostalom, povijesni 'kod' jednih i drugih je takav da sam apsolutno siguran kako bi uz takvu realnost Izrael i Palestina surađivali mnogo bolje nego mnogi među Arapima međusobno. Nažalost, to nije projekt onih koji siledžijski vladaju svijetom, čak i više korporativno nego 'ideološki'. Mir i prosperitet nisu interes. Nesreća, ratovi i smrt su danas biznis.

U protekla dva desetljeća rješenje prema kojem Izrael i Palestina postoje kao dvije susjedne države bilo je temelj američke vanjske politike. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će podržati rješenje za taj sukob koje odaberu i Izraelci i Palestinci. Kako ocjenjujete Trumpovu bliskoistočnu politiku?

Optužbe na račun Moskve o navodnom mešanju Rusije u unutrašnja pitanja Makedonije su iskonstruisane i neosnovane, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova povodom intervjua "Blumberga" sa makedonskom ministarkom odbrane Radmilom Šekerinskom.

Kako je rekla, takve izjave apsolutno su u suprotnosti sa stavom zvaničnog Skoplja o nastojanjima makedonskih vlasti kada je reč o razvoju konstruktivnih odnosa sa Rusijom i jačanju bilateralne saradnje.

"Imajući u vidu da je prethodna žrtva "Blumberga" nedavno bila i srpska premijerka Ana Brnabić, pozivamo agenciju da objavi pun tekst intervjua, kao i audio i video snimak razgovora sa Šekerinskom", kazala je Zaharova.

Prema njenim rečima, takve optužbe dolaze od rusofoba koji u javnost plasiraju lažne i neosnovane optužbe.

"U tim insinuacijama uviđamo pokušaje neprijatelja Rusije i Makedonije da dodatno iskomplikuju tradicionalno prijateljske odnose između zemalja i da skrenu pažnju javnosti od realnih pretnji kada je reč o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Makedonije, posebno u svetlu uvlačenja zemlje u NATO, ne uzimajući u obzir nacionalne interese", naglasila je.

Zaharova je rekla da Ministarstvo spoljnih poslova Rusije poziva Makedoniju da pojasni da li su reči ministarke odbrane Radmile Šekerinske, koje je objavila agencija "Blumberg", zaista istinite, budući da njenu izjavu i dalje niko nije demantovao.

Podsetimo, "Blumberg" je nedavno objavio intervju sa Šekerinskom u kojem je ministarka odbrane Makedonije kazala da nova Vlada u Skoplju pojačava napore za ulazak Makedonije u NATO, tvrdeći da će članstvo u toj vojnoj alijansi zaštititi zemlju od ruskog mešanja u njene unutrašnje poslove.

"Uticaji koji predstavljaju mešanje u taj strateški cilj nisu od pomoći, niti prijateljski", zaključila je ona.

Nemačka podržava plan Rusije i Kine o "duplom zamrzavanju" kada je reč o smirivanju tenzija na Korejskom poluostrvu, izjavio je nemački šef diplomatije Zigmar Gabrijel.

On je to izjavio u telefonskom razgovoru sa kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Jijem, saopštio je kineski spoljnopolitički resor.

"Nemačka izuzetno ceni važnu ulogu koju Kina igra u rešavanju nuklearnog pitanja na Korejskom poluostrvu", rekao je Gabrijel.

Gabrijel je naglasio da je Berlin spreman da nastavi da sarađuje sa Kinom kako bi se prilike na Korejskom poluostrvu u potpunosti smirile, te je poručio da je neophodno izvući lekcije iz istorije jer je trenutna situacija na ivicida izmakne kontroli.

Ministarstva inostranih poslova Rusije i Kine predložila su da Severna Koreja objavi moratorijum na nuklearna ispitivanja, uz uslov da SAD i Južna Koreja obustave vojne vežbe u regionu.

Takođe, predloženo je da sve strane pristupe pregovorima kako bi se utvrdili opšti principi uzajamnih međudržavnih odnosa i kako bi otpočeo proces denuklearizacije Korejskog poluostrva.

U Americi je sve moguće privatizirati, pa i zatvorski sustav. No, zahtjev jednog od privatnih zatvora, koji hitno traži 300 zatvorenika, dobar je argument da raspravimo je li bolje "javno" ili "privatno", budući da ovo pitanje zadire i u ideološku bitku između "bijelih supremacionista" i navodnih "humanista" koja trenutno potresa Ameriku. No krenimo redom.

Prirodno je da treba preventivno djelovati da sve "funkcionira bolje" u bilo kojem sektoru proizvodnje, ali zatvor nije industrija. Ili barem to ne bi trebao biti.

Portal Alternet objašnjava svo ludilo privatizacije u Americi. Jedna korporacija koja se bavi pružanjem usluga zatvorskom sustavu, koja upravlja privatnim zatvorima, traži od savezne i federalne uprave da joj što prije pronađe 300 zatvorenika za kompleks u gradu Estancia, jer će u suprotnom slučaju otpustiti 200 djelatnika.

Ovdje ne govorimo o načinu kako ostali privatni zatvori u Americi dolaze do živog ljudskog mesa koje im osigurava profit, nego samo o jednom zatvoru.

Naravno, za ovu "kompaniju" kao da nema razlike između ljudi ili keramičkih pločica. Zatvorenici su stvari koje treba držati iza brave. Dakle, običan "proizvod" na kojem treba zaraditi novac i zatvoru treba "300 komada" tog proizvoda.

Drugi problem je što je Obama jednostavno smanjio broj državnih zatvora i dao ih na raspolaganje privatnim korisnicima. Dalje, kako bi sustav funkcionirao američko pravosuđe ima stroge zakone, tako da nema potreba mijenjati zakonodavstvo i bez potrebe smanjivati broj kaznenih djela.

Nije uopće važno jesu li ti ljudi nevini ili su zaista počinili "kazneno djelo", jer je nužno strpati ih iza rešetaka, jer privatnici upravljaju "brojem ležajeva", baš kao hotelijeri.

Funkcija same kazne, kao procesa edukacije i resocijalizacije, potpuno se gubi iz vida, jer nije ni potrebno gubiti vrijeme s osobama koje treba uništiti.

Ukrajinski diverzant Genadij Limeško, koji je uhapšen pokušavajući da izvede seriju sabotaža na Krimu, priznao je da je za diverzantske operacije na Krimu od posrednika dobio 5.000 ukrajinskih grivni, što je oko 166 evra.

Kako je rekao, pored miniranja električnog stuba on je trebalo i da izvede još nekoliko sabotaža u javnim i na infrastrukturnim objektima na Krimu.

"Došavši u Herson 2. juna, sreo sam se sa izvesnim Andrejem, pripadnikom ukrajinske bezbednosne službe, koji je takođe poznat i kao Artur Narimanovič. Pored miniranja električnog stuba trebalo je i da podmetnem požar, kao i da izazovem odron na jednom magistralnom putu", rekao je Limeško prilikom ispitivanja.

Prema njegovim rečima, on je od 2015. godine prolazio kroz obuku u sastavu diverzantsko-obaveštajne grupe kako bi izveo čitav niz sabotaža na teritoriji Donjecke Narodne Republike i Krima.

Kako je ranije saopšteno, protiv njega je pokrenut krivični postupak, a u toku je istraga kako bi se utvrdilo da li je delovao samostalno ili je u pitanju čitava grupa diverzanata.

Vojni kontingent SAD trebalo bi da napusti Avganistan, jer je kampanja Vašingtona bila neuspešna, smatra specijalni predstavnik predsednika Rusije za Avganistan, direktor drugog odeljenja Azije u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije Zamir Kabulov.

"Moskva nikada nije požurivala povlačenje američkih trupa iz Avganistana, ali pošto američka vojska zaista ništa ne može da uradi, neka ode iz Avganistana. Američka kampanja u Avganistanu nije uspela. Avganistan bi mogao da postane svetski inkubator međunarodnog terorizma. U stvari, on je već delimično takav", rekao je Kabulov u intervjuu za list "Izvestija".

Kabulov je takođe naglasio da se Rusija protivi mogućoj zameni redovne američke vojske plaćenicima u Avganistanu. "SAD su očajne i plan da se profesionalna vojska zameni plaćenicima je glupost. To ničemu dobrom neće doprineti: plaćenici će jednostavno pobeći", dodao je Kabulov.

"Sve ovo veoma liči na kolonijalnu politiku. Erik Prins već je predložio da se obnovi Istočnoindijska kompanija. Evo i Amerikanci su otkrili: Avganistan je za njih samo kolonija", istakao je Kabulov.

Prema predloženom planu, 5.500 privatnih preduzetnika, uglavnom bivših komandosa, savetovaće borbene trupe širom Avganistana. Plan takođe predviđa privatnu vazdušnu flotu od 90 aviona.

Američki mediji objavili su informaciju da bi američke vlasti mogle da uvedu sankcije Ukrajini ukoliko se potvrdi da ona ima trgovinske odnose sa Severnom Korejom.

Novine "Njujork tajms" objavile su materijal u kom se govori o pažljivom proučavanju značajnog napretka u raketnom programu Severne Koreje nakon mnogo godina neuspeha. Stručnjaci su počeli da proučavaju podatke o tome šta upravo danas omogućava Pjongjangu da postigne uspeh u razvoju raketne tehnologije.

List navodi izjavu eksperta o raketnoj tehnologiji sa Međunarodnog instituta za strateške studije Majkla Elemana. Eleman je izjavio: "Postoje razlozi da se veruje da je, nakon što je Severna Koreja pre oko dve godine promenila dobavljača raketnih motora, program krenuo sa mrtve tačke".

Ekspert smatra da Pjongjang "na crnom tržištu" može da nabavi raketne motore čiji je proizvođač ukrajinska kompanija "Južmaš". Eleman ovo objašnjava činjenicom da je ukrajinska tehnologija produžetak sovjetske tehnologije, pa je stoga idealna za razvoj raketne programa Severne Koreje.

"Ostaje da se vidi koliko Pjongjang ima raketnih motora i da li zaista postoje ilegalne isporuke sa teritorije Ukrajine", ističe Eleman.

Ako se utvrdi da Ukrajina isporučuje raketne motore Severnoj Koreji, to bi moglo da dovede do gubitka podrške zapadnih partnera, osim, naravno, ako nabavku u startu nisu ovlastile same Sjedinjene Američke Države da bi se dobio izgovor za destabilizaciju situacije u istočnoj Aziji.

Sjedinjene Države su "skinule masku i otvoreno pošle putem vojne agresije", upozorio je u ponedjeljak venezuelski ministar obrane, opetujući svoju potporu vojsci socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura.

"Očito su sve mogućnosti iscrpljene, sve metode tihog državnog udara, neizravno i putem narodne pobune, pa je sjevernoamerički imperij skinuo masku i otvoreno pošao putem vojne agresije", rekao je pred novinarima general Vladimir Padrino.

Venezuela će sada donijeti "sve mjere, zajedno s narodom, kako bismo branili ono što moramo braniti", dodao je general koji je usto pročitao priopćenje u kojemu ponovo obećava potporu vojske predsjedniku.

Ministar je dao izjavu na tiskovnoj konferenciji u Caracasu u društvu s vojnim vrhom, vojnicima u odorama s puškama i s ručnim bacačima, ispred tenka.

Trumpovo spominjanje "vojne opcije" u venezuelskoj krizi u petak razbjesnilo je Madurovu vladu i potaknulo val kritika u Latinskoj Americi.

"Nećemo dopustiti da imperijalistička gospoda (...) prijete Venezueli oružjem", priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo obrane koje nešto ranije Trumpove izjave nazvalo "činom ludosti".

Sirijska vojska, uz koordinaciju ruskih snaga, po prvi puta je izvela akciju protiv ISIL-a koristeći se padobrancima. U operaciji su korišteni ruski Ka-52 vojni helikopteri, tzv. "Aligatori" - akcije je izvedena na prostoru El-Kder, između provincija Homs i Raqqa. Kompleksnu operaciju vodio je istaknuti sirijski general Suheil al-Hassan, poznat kao "Tigar".

"U noći 12. kolovoza po prvi puta sirijska vojska izvela je maestralnu operaciju taktičkog ubacivanja iz zraka iza neprijateljskih linija - nakon toga su zauzeli naselje El-Kder", navodi se u izjavi ruskog ministarstva obrane. Također se ističe kako su ruski vojni savjetnici sudjelovali u pripremi i kontroli ove operacije.

Akcija je započela napadom iz helikoptera i artiljerije na položaje ISIL-a. U isto vrijeme sirijski padobranci spuštaju se u blizini naselja Khirbet Mikman i El-Kder - kreću se suhim koritom rijeke i zauzimaju pozicije na obližnjem brežuljku s kojeg pokreću napad na naselje.

"U kratkoj bitci sirijski komandosi, pod vodstvom generala Suheila al-Hassana, uništavaju neprijateljski zapovjedni centar, skladište, dva tenka i tri oklopna vozila. Vojna skupina drži poziciju sve do jutra kada stižu pojačanja", navodi se u izjavi ruskog ministarstva obrane.

Rezultat je preuzimanje kontrole nad prostorom od oko 60 kvadratnih kilometara na kojem se nalaze tri naselja i dva naftna polja.

"Nažalost, rasizam u Americi je još uvijek znatno veći nego u gotovo svim drugim zapadnim zemljama", napisao je u uvodniku španjolski El Mundo.

Prema povjesničarima, rasizam nije samo "subjektivan osjećaj" svojstven pojedinim dijelovima američke populacije, nego je i čimbenik u oblikovanju društveno-ekonomski sustava u ovoj zemlji, što se sada i vidjelo.

Ovo treba pažljivo uzeti u obzir pri analizi nedavnih događaja u Charlottesvilleu. Naime, u nemirima zbog skupa ekstremnih desničara u američkoj saveznoj državi Virginia tri su osobe poginule a 19 ih je ozlijeđeno. Jedna sudionica protuprosvjeda je stradala kada se automobil zaletio u masu, a dva su policajca poginula kada se njihov helikopter srušio tijekom nadgledanja skupa. Vozač automobila je uhićen i optužen za ubojstvo, ozljeđivanje i bijeg.