Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte potpisao je danas zakon kojime se uvodi besplatna školarina za sve državne fakultete u zemlji. Taj potez je učinio unatoč oštrom protivljenju svojih ekonomskih savjetnika, no, on smatra da će u konačnici dobrobit biti veća od trenutačnih financijskih tereta po budžet koji proizlaze iz ovog poteza.

Njegovi savjetnici pak tvrde kako država neće moći priuštiti besplatno obrazovanje koje će godišnje, prema procjenama, koštati oko 2 milijarde USD.

Ipak, Duterte ne odustaje od svoje vizije, a to je danas i pokazao. Nadalje, on također planira do 2022. uložiti čak 180 milijardi USD u izgradnju infrastrukture te je već zatražio od vlasti da provedu nove mjere koje će to omogućiti. Cilj mu je ostvariti rast od 8% prije isteka mandata 2022.

Duterte slovi za "opasnog" lidera - vodi rat protiv narkotika, a sada i protiv islamistilčkih militanata na jugu zemlje. No, iako neprijateljima obećava kako prema njima neće imati nikakve milosti, Duterte je u isto vrijeme poprilično socijalno osjetljiv - mnogi ističu kako mu je upravo ova kombinacija stavova osigurala iznimnu popularnost među Filipincima.

Nakon što su Zastupnički dom i Senat američkog Kongresa usvojili sankcije protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, Rusija i Iran 1. kolovoza potpisuju sporazum vrijedan 2,5 milijarde dolara za izgradnju željeznica, među ostalima i dionica potrebnih za punu uspostavu prometnog koridora "Sjever -jug", koji će povezivati St. Petersburg s iranskom lukom Bandar Abbas, a plan je produžiti ovaj infrastrukturni pravac do indijske luke Mumbai.

Sporazum je potpisan između "Organizacije za industrijski razvoj i obnovu Irana" i kompanije "Transmašholding", najvećeg dobavljača željezničke opreme u Rusiji. Tvrtke su se složile da će stvoriti posebnu tvrtku za zajednička ulaganja, takozvani "joint venture" u vlasništvu 80%, čak i ako će u potpunosti biti financiran od ruskih partnera. Iran je, nakon desetljeća sankcija koje su veliki dio transportne infrastrukture u zemlji dovele do propadanja, trenutno u zamahu u izgradnji infrastrukture.

Provodi gotovo potpunu rekonstrukciju autocesta i željezničke mreže. Zemlja očekuje da će u narednih pet godina izgraditi 15 000 kilometara novih pruga, a ova ekspanzija će zahtijevati 8 000 do 10 000 novih vagona godišnje. Jačanje prometne infrastrukture je važno za iransku ideju da iskoristi svoj geografski položaj kao središte komercijalnog transporta u Euroaziji, zbog čega se vlasti u Teheranu oslanjaju na kineski projekt "Novi Put svile", ali i suradnju s Rusijom i cijelim post-sovjetskim prostorom.

Iran je također ključni partner, zajedno s Rusijom, Azerbejdžanom i Indijom, za izgradnju transportnog koridora "Sjever - jug" i ulaže velike napore u uspostavi trgovačkog puta koji smanjuje vrijeme putovanja između gradova na zapadnoj obali Indije i St. Petersburga.

Osim toga, ugovor s Rusijom je znak da su se prevladala regionalna pitanja na Kaspijskom moru.

Potaknute američkim sankcijama, zemlje su sklopile ugovor za proizvodnju željezničkih vagona za nove iranske željeznice, ali je ovo samo posljednji u nizu sporazuma koji potvrđuje rastuće partnerstvo između Teherana i Moskve. Očigledno su ostavljeni po strani stari osjećaji nepovjerenja i rivalstva iz sovjetske ere.

27. srpnja Velika Britanija je u Libiju iskrcala snage svojih elitnih postrojbi SAS, a jedan od prikrivenih ciljeva te operacije, osim proklamirane borbe protiv "Islamske države", je uhićenje sina ubijenog bivšeg libijskog vođe, Islama Gaddafija "koji previše zna o Zapadnoj dvoličnosti".
Nakon što su snage Libijske nacionalne vojske pod zapovjedništvom feldmaršala Khalife Haftara (on je pod nadzorom Predstavničkog doma u sjevero-istočnom libijskom gradu Tobruku, suparničkoj političkoj strukturi u odnosu na vladu premijera Sarajja u Tripoliju, koja pod svojim nadzorom nema značajnije oružane postrojbe) proteklih mjeseci ostvarile niz velikih vojnih pobjeda i praktički pod svoj nadzor stavile glavne luke, izvozne naftne terminale i naftna postrojenja u zemlji, glavne komunikacije za njihov neometani protok, kao i čitav teritorij istočne Libije, uključno i drugi grad po važnosti Bengazi, Haftar i njegovi politički pokrovitelji u Tobruku, iza kojih u biti stoje Egipat, UAE i Rusija, počinju sve više smetati pojedinim europskim silama.

Dogovor o stvaranju zone de-eskalacije na severu Homsa postignut je između predstavnika Ministarstva odbrane Ruske Federacije i terorista tzv. Slobodne sirijske armije. Pregovori su vođeni u egiptskom glavnom gradu, Kairu.

Prekid vatre je stupio na snagu u ponoć a ruske snage su počele da postavljaju kontrolne punktove severno od Homsa i tri baze za nadgledanje sporazuma.

Igor Konašev saopštio je da sporazum obuhvata 84 naselja u kojima živi 147.000 ljudi a koji se nalaze u velikoj terorističkoj enklavi severno od grada Homs. Sporazum ne obuhvata borce Hadžat Tahtrir al Šama i Islamske države.

Konašev je rekao da će ruska policija nadgledati poštovanje primirja, dopremanje humanitarne pomoći i lekova u područije koje je potpisalo sporazum kao i da će svi ranjenici biti lečeni u ruskim ili sirijskim bolnicama.

Teroristička teritorija se nalazi između dva velika sirijska grada, Homsa i Hame, a smirivanje situacije u ovom delu Sirije olakša će putnu komunikaciju između ova dva grada što će biti značajno za ekonomiju zemlje.

Zone de-eskalacije za sada obuhvataju deo juga Sirije i pojedine terorističke enklave na istoku Damaska. Severni Homs je treća zona de-eskalacije koja je uspostavljena. Ovo će dati mogućnost sirijskim trupama sa ovog dela fronta da se pridruže ofanzivi na istoku Homsa i borbama za Džobar i Ajn Termu kod Damaska.

Američki potpredsjednik Mike Pence je 2. kolovoza u Podgorici na summitu "Američko-jadranske povelje" u svom govoru izravno optužio Rusiju da pokušava destabilizirati Balkan i da je Moskva 2016. pokušala organizirati državni udar u Crnoj Gori kako bi spriječila ulazak republike u NATO.
"Kao što znate, Rusija i dalje pokušava silom definirati nove međunarodne granice. Ovdje, na zapadnom Balkanu, Rusija je pokušala destabilizirati regiju i potkopati demokraciju i podijeliti vas među sobom, kao i ostatak Zapada i Europe", rekao je Pence.

Nakon združene ofenzive sirijske vojske, Hezbollaha i libanonske vojske u području Arsala i na sirijskoj strani granice je sa 116 "zelenih autobusa" u "teroristički raj" u Idlibu protjerano 7 800 terorista Al-Nusra Fronta i članova njihovih obitelji.
Poraženi i poniženi islamistički ekstremisti su pod budnom paskom libanonske vojske i Hezbollaha ulazili u "zelene autobuse" i poslani preko libanonsko-sirijske granice.

Prošlog tjedna je poznavatelje prilika na Bliskom istoku iznenadila vijest da će utjecajni irački šiitski klerik Muqtada Al-Sadr posjetiti Saudijsku Arabiju.

Vijest je prvo potvrdio njegov ured, koji je priopćio da je Muqtada Al-Sadr primio poziv od strane saudijskog režima i da posjeti kraljevstvo i da će se pozivu odazvati.

"Uzoriti Muqtada Al-Sadr, Bog mu se smilovao, odlazi u posjet Saudijskoj Arabiji na službeni poziv", stajalo je u priopćenju njegova ureda od 30. srpnja, uoči predstojećeg posjeta.

Bilo je malo informacija o razlozima putovanja u Saudijsku Arabiju, koju je Al-Sadr posjetio prvi put u posljednjih 11 godina.

Govoreći iz svog doma u Najafu, Muqtada Al-Sadr je rekao je da hitno treba pokrenuti dijalog s iračkim sunitskim političarima i spriječiti sektaške sukobe nakon što irački narod ostane bez zajedničkog neprijatelja, takozvane "Islamske države".

Odnosi između Saudijske Arabije i Iraka su prekinuti nakon što je Saddam Hussein sa svojom vojskom 1990. godine ušao u Kuvajt i ponovno su uspostavljeni 2015.

Prošli mjesec se irački premijer Haider Al-Abadi susreo s kraljem Salmanom u Saudijskoj Arabiji i pokušao dogovoriti uspostavu koordinacijskog vijeća za izgradnju odnosa u različitim područjima.

Iako su odluku Muqtada Al-Sadra mnogi brzopleto prokomentirali kao "izdaju", "dokaz njegove dvoličnosti" i "čin koji će teško pogoditi Osovinu otpora", pokazalo se da ona nikako nije bila slučajna i da je bila usuglašena i isplanirana.

Ruski predsednik Vladimir Putin pozvao je rukovodstvo "Gasproma" da se suzdrži od zidanja raskošnih kuća prilikom izgradnje stambenih objekata za svoje zaposlene na Dalekom istoku Rusije.
Putin je naveo da je pitanje stvaranja udobnih uslova za život porodica zaposlenih koji rade na velikim projektima u regionu trenutno aktuelno.

Predsednik je dodao da će izgradnja objekata za stručnjake biti finansirana subvencijama.

"Međutim, ako je u pitanju 'Gasprom', tu ne treba da bude nikakvih palata. Tu sve treba da bude komforno, savremeno, da odgovara zahtevima ovog vremena, ali bez preterivanja", rekao je predsednik.

On je takođe pozvao činovnike da poštuju državne prioritete prilikom rada na Dalekom istoku.

"Razumem, negde može biti jednostavnije, udobnije trošiti novac. Međutim, dogovorili smo se koji su prioriteti koje država gura i oni određuju kako treba trošiti sredstva", rekao je Putin.

"To za sada ne uspeva našim kolegama", dodao je on.

Prema rečima predsednika, rad vlasti na Dalekom istoku je "od najveće važnosti".

"Ne samo ulaganja 'Gasproma', SIBUR-a, 'Rosnjefta'... Važan je i trenutni rad ministarstava i resora. Ja želim i da ga vidim", naglasio je predsednik.

Četiri partnerske zemlje Europske unije, inače priznate "međunarodne velesile" - Crna Gora, Albanija, Norveška i Ukrajina, produžile su gospodarske sankcije protiv Rusije do 31. siječnja 2018. godine, stoji u jučerašnjem izvješću čelnice europske diplomacije Federice Mogherini.

"Zemlje kandidati - Crna Gora i Albanija, zemlja članica Europskog prostora slobodne trgovine - Norveška, kao i Ukrajina, pridružile su se odluci Vijeća Europske Unije. EU prima na znanje ove odluke, te ih pozdravlja", navodi se u priopćenju.

Vijeće EU je 28. lipnja službeno produžilo ciljane ekonomske sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, do 31. siječnja 2018. godine.

Sankcije Europske unije uključuju tri odvojena područja. To su vizna ograničenja za ruske građane koje vrijedi do rujna ove godine, ekonomske sankcije protiv niza ruskih, obrambenih i financijskih sektora u državnom vlasništvu, koje su produžene do 31. siječnja 2018. godine, kao i restriktivne mjere koje se odnosa na Krim, koje su produžene do 23. lipnja 2018. godine.

Sankcijama se ranije pridružio i Island, koji nije dio Europske unije, ali ih je uveo u domaće zakonodavstvo.

Što se tiče ovih europskih i svjetskih velesila, ruski su mediji informaciju popratili s dva retka u rubrici "kratke vijesti", ali uz napomenu da Vijeće Europske Unije griješi kada sankcije veže za provedbu Sporazuma iz Minska, jer one onda mogu trajati "unedogled".

Donald Tusk je izjavio "kako je za neuspjeh Sporazuma iz Minska kriva Rusija".

Uopće ne komentirajući sankcije, Moskva smatra da je takav pristup apsurdan, jer Rusija nije strana u unutarnjem ukrajinskom sukobu. Kremlj je naglasio da sankcije nisu u stanju riješiti bilo koji problem EU u odnosima s Rusijom.

Kao odgovor na proširenje sankcija Europske unije, Moskva je produžila embargo na uvoz hrane do kraja 2018. godine, što znači da će se stotine tisuća tona voća i povrća bagerima zatrpavati u poljske jarke, a manji će se dio podijeliti pučkim kuhinjama i na gradskim trgovima.

Dana 20. srpnja je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio smanjenje američkog diplomatskog osoblja u Rusiji i Washington od 1200 može ostaviti 455 osoba. Uvedena je i zabrana pristupu skladištu američkog veleposlanstva u Moskvi i diplomatskom kompleksu "Srebrni Bor", sjeverozapadno od Moskve.

"Amerikanci su napravili potez koji je pogoršao odnose između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. To su ilegalne sankcije, kojima SAD nastoji utjecati i na druge države u svijetu, čak i naše saveznike, zainteresirane za razvoj i održavanje odnosa s Rusijom. Čekali smo dugo možda se nešto promijeni na bolje i nadali da će se situacija promijeniti. No, čini se da se neće biti promjena u bliskoj budućnosti, pa sam odlučio da je došlo vrijeme da pokažemo da ništa neće proći nekažnjeno", rekao je Vladimir Putin.