U emisiji "Na nišanu Miroslava Lazanskog" politikolog Aleksandar Pavić i analitičar Instituta za noviju istoriju Jovan Čavoški razgovarali su o tome da li je predsednik SAD Donald Tramp odlukama Kongresa ostao bez izvršne vlasti; šta on sada predstavlja u Beloj kući.

Kako će teći odnosi Moskve i Vašingtona posle uvođenja novih sankcija Rusiji; šta se to zbiva na Tibetu, gde Kina i Indija gomilaju trupe.

Cela situacija od izbora Trampa je bez presedana, kaže Pavić, opisujući stanje na američkoj političkoj sceni. Prvi put u istoriji američkih unutarpolitičkih odnosa Kongres je na drastičan način onemogućio predsednika da sprovodi politiku kakvu je naumio.

Tramp je potpisao akt o uvođenju sankcija, ali je uz to naglasio da je Kongres uzurpirao njegovo pravo da vodi spoljnu politiku, kaže Pavić. Uz akt, Tramp je potpisao i predsedničku izjavu.

"Pošto američki predsednici mogu da biraju veto na jedan deo zakona, a na drugi ne, u poslednje vreme, a to je Obama pogotovo koristio, oni uz zakon koji im se ne dopada izdaju predsedničku izjavu gde kažu šta su njihove ograde. Sebi ostavljaju prostor da to tumače drugačije nego što tumači Kongres. To je Tramp delimično uradio sa ovim zakonom", objašnjava Pavić.

Time je Tramp sebi ostavio prostor za delovanje - kada se govori o sankcijama energetskim firmama koje ulaze u projekte u koje su uključene ruske kompanije, ostavio je sebi prostor da može da izdaje posebne licence i da tako zaobiđe režim sankcija, navodi Pavić jedan od primera.

Kongres ima instrumente da saseče Trampove napore da zaobiđe režim sankcija, ali bi u tom slučaju započela otvorena borba između dve grane vlasti, kaže Pavić.

Američki sistem do sada je bio stabilan, a sada je trajno destabilizovan, dodaje on.

Krajem prošlog tjedna je reporter Frederik Pleitgen za CNN napravio reportažu na jugu Sirije i razgovarajući s lokalnim stanovništvom i sirijskom vojskom se čudi zašto svi zasluge za mogućnost života u miru pripisuju samo Rusiji, a ne i Sjedinjenim Američkim Državama, koje su, po njegovom mišljenju, jednako naporno radile na uspostavi primirja na jugu zemlje.

"SAD i Rusija su, kao posrednici, osigurali prekid vatre u nekim dijelovima Sirije. Međutim, lokalno stanovništvo i vladine snage najčešće smatraju da je primirje u tom zonama u potpunosti zasluga Moskve", za CNN izvještava Frederik Pleitgen.

"U jednom od jugozapadnih gradova Sirije je zavladao mir. Prekid vatre i dalje traje. SAD i Rusija su kao posrednici uspjeli postići sporazum o primirju u nekoliko područja Sirije. Međutim, mještani i vladine snage vjeruju kako je za ovaj mir u potpunosti zaslužna Moskva", za CNN ekskluzivno s juga Sirije izvještava Frederik Pleitgen, koji je posjetio i razgledao grad Al-Quneitru.

U redakciji CNN-a navode kako je ovo područje bilo jedno od onih u kojima su se vodile najžešće vojne operacije u Siriji.

''Borbe su se vodile između vladinih snaga i pobunjenika u Quneitri, na samoj granici s Izraelom. Ali sada je u tijeku primirje i vojnici opušteno sjede na tenkovima", javlja CNN.

"Nakon uvođenja primirja je sukoba mnogo manje. To se ne može poreći. Više ne čujemo artiljerijsku paljbu, ali ponekad i skupine kao što je Al.-Nusra Front krše primirje. Ali Al-Nusra nije dio sporazuma i kada počnu, mi moramo odgovoriti", američkom novinaru je rekao jedan od pripadnika vladinih snaga u Al-Quneitri.

Tina Khidasheli, bivša ministrica obrane Gruzije, magistrirala je političke znanosti na Sorosevom "Srednjoeuropskom sveučilištu" u Budimpešti 1996. godine, a prije preuzimanja visoke državničke dužnosti je bila predsjednica odbora gruzijskog ogranka međunarodne "Zaklade Otvoreno društvo".

Drugi primjer je premijerka Srbije Ana Brnabić, koja se nakon studija u Americi vraća u Srbiju, gdje ubrzo počinje raditi za USAID, gdje ostaje devet godina. U međuvremenu postaje članica beogradskog think-tanka "East West Bridge", čiji je cijeli vrh u skupini "Trilateralne komisije" za Srbiju. Nije teško zaključiti koliko su kroz USAID i ostale organizacije jake veze premijerke Srbije sa "Zakladom Otvoreno društvo".

Geografski blizak nam je i slučaj Radmile Šekerinske, aktualne potpredsjednice oktroirane makedonske vlade, koja je 1995. ušla u Institut Otvoreno društvo Georgea Sorosa i na lokalnim izborima 1996. osvojila mjesto u Skupštini grada Skopja, nakon čega je na parlamentarnim izborima 1998. godine kao zastupnica "socijaldemokrata" ušla u Sobranje Makedonije. 2007. je dobila magisterij Pravnog fakulteta i diplomacije Fletcher na američkom Sveučilištu Tufts i kasnije je uvijek bila u vrhu Socijaldemokratskog saveza Makedonije. Šekerinska je bila jedna od ključnih osoba u izazivanju političke krize u Makedoniji i vođenju aktivista koji su pokrenuli "Šarenu revoluciju" i prisilili bivšu vladu na odstupanje.

Ovakvih je primjera u svijetu bezbroj i vazalske zemlje su pune "političara" koji su imali karijeru u "Zakladi Otvoreno društvo" i organizacijama koje su bliske ovoj hobotnici.

Italija - Soros veže ruke Ministarstvu pravosuđa

Najnoviji slučaj imamo zapadno od Hrvatske, gdje je u sam vrh Ministarstva pravosuđa Italije infiltrirala Costanza Hermanin iz "Otvorenog društva". Njezino imenovanje za političku savjetnicu ministra dolazi u trenutku kada je talijansko pravosuđe moralo reagirati na očita kršenja zakona zemlje koji precizno definiraju imigraciju, kvote, način dobivanja azila ili statusa izbjeglice. Međutim, nova visoka politička savjetnica ministra pravosuđa, Costanza Hermanin, potrudit će se da se sve tužbe i istrage o ovom pitanju zatvore.

Naime, politička savjetnica se do prošle godine bavila udrugama i financiranjem antidiskriminacijskog projekta protiv imigracija imena "Spašavanje na moru izvan organiziranog sustava", na što je potrošila 5 000 000 dolara.

Stratezi međunarodne financijske oligarhije i njezinog vojnog krila, NATO pakta, su na konopcima, što se za Kinu i Rusiju ne može reći. Strategija "američkog svjetskog poretka", kako su ovaj bajkoviti svijet nazvali Eugene Rumer i Andrew S. Weiss, stručnjaci Centra za ruske i euroazijske studije "Zaklade Carnegie za međunarodni mir", poražena je u Siriji, zgažena u Venezueli, izaziva je i smije joj se Demokratska Koreja, a ošamarena je od strane Rusije kada je američku bahatost Moskva kaznila protjerivanjem 755 američkih diplomata iz Ruske Federacije, čime je ozbiljno uzdrmala suparničku obavještajnu strukturu.
Na sve ove udarce se neizbježan odgovor američkog State Departmenta, koji je oštro ukorio Moskvu za nepoštivanje međunarodnog prava, može očekivati na ukrajinskom ratnoj pozornici, gdje su, za razliku od Sirije, sve vojne opcije još uvijek otvorene.

Pitanje slanja oružja Kijevu se redovito otvara protekle tri godine sukoba između ukrajinskih snaga koje se bore za NATO i milicija Donbasa koje im uspješno odolijevaju. Već više od dvije godine o vojnoj pomoći neprestano govori u glavu oboljeli, ali doslovno, neokonzervativac John McCain, iako još nije jasno progovara li iz njegove glave zloćudni rak na mozgu s kojim se bori ili tako misli i kada je pri "zdravom razumu"?

Nakon što se sirijska vojska strpljivo danima istjerivala borce Islamske države s brda zapadno od Sukhnah, borbe su se krajem srpnja približile nadomak samog grada. Mjesto od 16 000 stanovnika, poznato po sumpornim termalnim izvorima, okupirali su borci Islamske države u jeku velike ofenzive prema Palmiri 2015. godine. Pripadnici 5. korpusa kao i ostalih dijelova Sirijske vojske, poduprte borcima plemena Shaitat i ruskim zrakoplovstvom, prvo su uspostavili direktnu vatrenu kontrolu na gradom koji je s brda na dlanu. Islamska država je odolijevala gotovo tjedan dana na prilazima grada da bi sirijske snage konačno ušle u rubne dijelove naselja. Ovdje je otpor postao još i veći, bez imalo napretka i s velikim gubicima na obje strane. Štoviše, borci kalifata usporili su napredovanje brojnim minama i improviziranim eksplozivnim napravama, što je njihova uobičajena praksa.

Štoviše, Islamska država pokrenula je očajnički protunapad, no sirijske snage su se oduprle i nastavile s pohodom. Ključno je bilo ovladavanje planinom Tantour, a onda je u subotu navečer Sirijska vojska okružila grad sa tri strane i krenula u opći juriš. Obrana Islamske države se raspala, a u borbama je ubijen lokalni emir Mu'awiya Al-Hadirmi Al-Zabarjandi. Prema izvještajima s terena, preostali su lokalni borci koji su se 2015. masovno pridružili redovima osvajača. Ipak, iako još cijeli grad nije u potpunosti u rukama vladinih postrojbi, može se reći da je grad oslobođen.

Islamska država ubacila je sve u obranu ovog strateškog mjesta, jer zna da bi gubitkom ovog uporišta, posao Sirijskoj vojsci bio uvelike olakšan, jer između Sukhnah i opkoljenog Deir ez-Zora sada je samo pustinja kroz koju se mnogo lakše kretati, bez mogućnosti zasjeda, kao u teško dostupnom brdskom području između ovog gradića i Palmire.

Unatoč borbama za sam grad koje su se otegle preko tjedan dana, rijetko je tko pretpostavljao takvu brzinu u oslobađanju kako Sukhnah, tako i sam tijek strateške ofenzive za deblokadu Deir ez-Zora i općenito uništenje Islamske države u Siriji (Sirijska vojska kreće u konačni obračun s Islamskom državom).

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da je američki državni sekretar Reks Tilerson tokom sastanka sa njim pokrenuo pitanje kontramera Rusije na antiruske sankcije i dobio je objašnjenje.

"Njega su, pre svega, zanimali detalji tih odluka koje smo bili prinuđeni da uvedemo kao odgovor na novi zakon o antiruskim sankcija koji je usvojio Kongres SAD. Dali smo mu objašnjenja. U stvari, to je učinjeno na osnovu intervjua Vladimira Putina televiziji 'Rusija'. Tamo je sve podrobno rečeno, objašnjeni su razlozi za odluke koje smo preduzeli posle dugog očekivanja da SAD neće ići putem konfrontacije", rekao je Lavrov novinarima.

Sastanak Lavrova i Tilersona na marginama ASEAN-a u Manili održan je u uslovima još jednog skandala. Sjedinjene Američke Države uvele su za poslednje tri godine najobimnije sankcije, koje su usmerene, između ostalog, protiv ruskog energetskog sektora. Moskva je takve akcije nazvala drskošću i početkom trgovinskog rata i kao odgovor na njih uvela je kontramere koje, u principu, predviđaju smanjenje broja zaposlenih u američkim diplomatskim predstavništvima u Rusiji.

Saradnja u oblasti sajber-bezbednosti

Lavrov je takođe rekao da je američkog državnog sekretara podsetio da je potrebno da se uspostavi saradnja između dve zemlje u oblasti sajber-bezbednosti.

"Razgovarali smo o saradnji u drugim oblastima. Podsetili smo na dogovore koji su postignuti na sastanku ruskog i američkog predsednika u Hamburgu, uključujući i one o potrebi uspostavljanja saradnje u oblasti sajber-bezbednosti, borbe protiv sajber-kriminala, sprečavanja visokotehnološkog kriminala. Razgovarali smo i o pitanjima koja se tiču naših kontakata o različitim međunarodnim temama. Severna Koreja i nuklearno pitanje na Korejskom poluostrvu takođe su bili jedne od glavnih tema", rekao je Lavrov novinarima.

Tečni prirodni gas iz Sjedinjenih Američkih Država ne može da dominira na evropskom tržištu, smatra vodeći stručnjak nemačke Komercijalne banke za sirovine Ojgen Vajnberg.

U intervjuu za "Dojče virčafts nahrihten" on je rekao da se obim isporuka u ovom slučaju ne može porediti sa količinama uvoza ruskog gasa koji se neće smanjiti čak i ako projekat "Severni tok 2" ne bude završen.

Vajnberg misli da će američke sankcije Rusiji verovatno imati pozitivan uticaj na cene u industriji nafte i gasa. Prema njegovim rečima, sankcije će uticati na transport i infrastrukturu, proizvodnju energenata, ali će potražnja nastaviti da raste.

Nemački stručnjak ističe da će sankcije uticati na različite nivoe proizvodnje. Sa jedne strane, one će povećati vreme izvođenja građevinskih radova i zakomplikovati transport, a sa druge strane, ograničiće Rusiju u dobijanju tehnologije potrebne za ekstrakciju resursa.

Bez obzira na u medijima i političkim krugovima rasprostranjeno uverenje da SAD žele da budu konkurencija Rusiji u isporukama svog tečnog prirodnog gasa, i zbog toga sankcije mogu da se posmatraju kao trgovinski rat, predstavnik Komercijalne banke Nemačke smatra da ne treba preuveličavati mogući efekat. On je naglasio da će SAD isporučivati tečni prirodni gas u Evropu, čak i ako gasovod "Severni tok 2" ne počne sa radom.

Nakon jednostranih američkih sankcija protiv Rusije su Bruxelles i Berlin, ali i druge zemlje takozvane "Stare Europe", ostali zatečene odlukom Washingtona da usvoji kaznene mjere protiv Moskve bez konzultacija s europskim "saveznicima". To je bio okidač otvorenog neslaganja Europe s Amerikom, nakon čega je Europska unija, na čelu s Njemačkom, počela tražiti novo mjesto u međunarodnoj zajednici.

Sve više je očekivanja da će se Rusija vratiti eurocentričnoj politici. Upečatljiv primjer tog raspoloženja su izjave ministra vanjskih poslova Njemačke Sigmara Gabriela koji je, razočaran u SAD i Kinu, pozvao Rusiju da se okrene Europi. Što je razlog za takve fantazije europskih lidera, koji su do jučer izvršavali sve zapovijedi Washingtona?

Čelnik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Sigmar Gabriel je više puta oštro reagirao na nove američke sankcije. Ranijem, tijekom rasprave u američkom Kongresu, Sigmar Gabriel je, zajedno s austrijskim kancelarom, vrlo oštro i emocionalno prosvjedovao protiv američkih mjera.

Kasnije je ponovno kritizirao nove sankcije, nazivajući ih "više nego problematičnima".

"Nova pravna situacija u Sjedinjenim Državama je dijametralno suprotna interesima Njemačke i Europske unije, rekao je njemački ministar.

Sigmar Gabriel se još uvijek nada da Trumpova administracija ove sankcije neće primjenjivati protiv europskih tvrtki.

"S američkom administracijom imamo duge i dobre odnose i nećemo se umoriti od pozivanja da u smislu sankcija protiv Rusije radimo zajedno", rekao je Gabriel, a sada sve ovisi o tome hoće li Washington nametnuti sankcije i protiv Europe, jer će u protivnom morati uslijediti odgovor EU.

Kako god bilo, novi američki zakon je u svakom slučaju još jedan udarac na transatlantsko jedinstvo. Ne bez razloga se u njemačkom tisku pojavljuju članci s naslovima poput "Nove američke sankcije - Putinov trijumf", dok u njemačkom društvu vlada gotovo potpuni konsenzus o ovom pitanju i nove sankcije ne odobrava 83 % Nijemaca, a podržava ih samo 6%.

Bombardovanje stambenih četvrti sirijske Rake od strane međunarodne koalicije predvođene SAD predstavlja nečuveno kršenje međunarodnog prava, upozorava Ministarstvo inostranih poslova Sirije u pismu upućenom generalnom sekretaru UN.

"Sistematsko bombardovanje stambenih delova grada, kuća i uništavanje državne bolnice u Raki, ali i korišćenje belog fosfora predstavljaju apsolutno kršenje međunarodnog prava", navodi se u pismu i dodaje da međunarodna koalicija predvođena Amerikom čini zločine nad civilima u Siriji.

U dokumentu se takođe navodi i da Damask insistira na tome da se istog trena zabrani delovanje međunarodne koalicije koja u Siriji sprovodi operacije bez dozvole vlasti i bez adekvatne rezolucije UN.

"Savet bezbednosti bi trebalo da ispuni svoju dužnost i osigura mir i bezbednost, ali i da zatraži od svih zemalja-članica da se aktivnije uključe u borbu protiv terorizma", dodaje se u saopštenju.

S tim u vezi oglasili su se i predstavnici koalicije saopštivši da se beli fosfor koristi u skladu sa međunarodnim normama i isključivo uz poštovanje bezbednosti kada je reč o civilima.

Izrael planira da oduzme akreditacije novinarima katarske televizije Al Džazira, zatvori njihovu redakciju u Jerusalimu i ukine emitovanje programa te stanice na lokalnim i satelitskim provajderima, izjavio je danas izraelski ministar komunikacija Ajub Kara.

On je optužio Al Džaziru da "podržava terorizam" i dodao da su kablovski operateri prihvatili njegov predlog da više ne emituju kanale ove televizije na engleskom i arapskom jeziku, prenosi Rojters.

Za zatvaranje redakcije televizije potrebna je zakonska odluka, dodao je on.

Televizija Al Džazira izrazila je žaljenje zbog odluke Izraela i najavila da će to pitanje rešiti pravnim putem, rekao je danas neimenovani zvaničnik ove televizije.

"Al Džazira žali zbog akcije države koja se naziva jedinom demokratskom na Bliskom istoku, i smatra tu akciju opasnom", rekao je isti zvaničnik, prenosi AFP.

Prema njegovim rečima, televizija će "to pitanje podvrgnuti odgovarajućim pravnim i sudskim procedurama".