U iračkom Kurdistanu će 25. septembra biti organizovan referendum o nezavisnosti, objavilo je danas predsedništvo tog autonomnog regiona.

"25. septembar je izabran za održavanje referenduma o nezavisnosti", navodi se u saopštenju.


Zvanični Bagdad se protivi toj odluci.

Peking pozdravlja i podupire namjeru Teherana da Iran postane punopravni član Šangajske organizacije, izjavio je u utorak pomoćnik kineskog ministra vanjskih poslova Li Huilai, uoči predstojećeg samita ŠO koji će se 8. i 9. lipnja održati u kazahstanskoj prijestolnici Astani i na kojem će sudjelovati i kineski predsjednik Xi Jinping.

Li Huilai je izjavio slijedeće: „Ja mislim kako će na samitu u Astani sve države-članice pozorno razmotriti pitanje članstva Irana u ŠO na temelju odgovarajućih pravila i konsenzusa svih članica.“

Podsjećamo, 2016. godine na samitu ŠO u Traškentu, Iran, koji ima status promatrača u toj organizaciji (koja je pod neformalnim patronatom Moskve i Pekinga), službeno je postavio pitanje o mogućnosti dobivanja statusa punopravnog člana. Međutim, neovisno o tadašnjoj potpori sa strane Rusije, ostale države članice ŠO bile su suzdržane i Iran je ostao u statusu promatrača. Promijenjeni stav Kine zapravo bi mogao jamčiti pozitivan odgovor Iranu već na predstojećem samitu jer je teško vjerovati kako bi se neka od članica suprostavila sinkroniziranij volji Moskve i Pekinga po tom pitanju, iako je, naravno, u politici sve moguće. Pritom napominjemo kako su odnosi Kine i Irana u posljednje dvije godine izdignuti na još višu razinu, poglavito u sferi atomske energetike i gospodarske suradnje u cjelini.

Primjetno je također kako Peking blagonaklono gleda i na inicijativu Ankare o turskom pristupu Šangajskoj organizaciji, usprkos nekim do nedavno prilično opterećujućim pitanjima u odnosima između dviju zemalja, najviše vezanih uz tursku potporu manjinskom muslimanskom narodu Ujguri koji živi na zapadu Kine, a čiji ekstremniji dio ima separatističke tendencije i otovreno koketira s islamističkim terorizmom, uključno i „Islamskom državom“. Eventualni turski ulazak u ŠO, o čemu je predsjednik Erdogan ne tako davno posve otvoreno govorio, imao bi dalekosežne posljedice jer se radi o zemlji članici NATO saveza, a što je, kada je Rusija u pitanju, bila i glavna prepreka turskog ulaska u tu organizacju koju Zapad i NATO vide kao posve realnu ugrozu njihovoj političkoj i vojnoj dominaciji na širem azijskom prostoru.

Nerijetko se ŠO u kuloarima i naziva rusko-kineskim pandamom NATO savezu, iako ŠO ne predstavlja strukturirani vojni savez ili blok. Međutim, intenzivirana tendencija uske vojne suradnje i izvođenja čak i velikih zajedničkih vojnih vježbi, ukazuje na potencijalni smjer organizacijskog kretanja ŠO i prema možebitnom vojnom savezu, što se opravdava zajedničkom borbom protiv međunarodnog terorizma i separatizma na azijskim prostorima. U tom su cilju i ustrojene zajedničke organizacijske strukture za koordinaciju djelovanja po gospodarskim, vojnim, sigurnosnim i mnogim drugim pitanjima.

Inače, Šangajska organizacija osnovana je 2001. godine od strane tadašnjih vođa Kine, Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Kirgistana i Tadžikistana, a 2015. godine organizaciji su pristupile i Indija i Pakistan (iako međusobno često u vrlo napetim odnosima), što je ŠO dalo posve novu dimenziju. Osim Irana, nije tajna kako ŠO namjerava u svoje redove privući i Siriju čime bi ona dobila i izlaz na Sredozemno more, a da ne govorimo koliki geopolitički potres bi izazvao i eventualni budući ulazak Turske (koja za sada, vjerojatno, takvu mogućnost ipak primarno koristi kao dodatni pritisak na Zapad u svrhu ostvarivanja vlastitih nacionalnih interesa, a ne stvarne želje za priključenje u ŠO) u tu organizaciju. Bilo kako bilo, sve će biti puno jasnije već za nekoliko idućih dana.

Ujedinjeni Arapski Emirati uveli su zabranu građanima da objavljuju izraze simpatije prema Kataru i kazniće prestupnike zatvorom do 15 godina, saopštili su danas dnevnik "Zalivske novosti" sa sjedištem u UAE i pan arapski kanal "l - Arabija.

UAE su jedna od sedam arapskih zemalja koje su prekinule veze sa Katarom zbog navodnog pružanja podrške teroristima, prenosi Rojters.

"Stroge i čvrste reakcije biće preduzete protiv bilo koga ko pokaže naklonost ili bilo koji oblik pristrasnosti prema Kataru ili protiv bilo koga koji objektivizuje poziciju UAE, bilo da se radi o društvenim medijima, ili bilo kojem obliku pisane, vizuelne ili verbalne riječi", naveli su mediji.

Iračke šiitske Hashd Al-Shaabi snage ne zaustavljaju ofenzivu koju su započele prije nekoliko dana i do danas su oslobodile velika područja uz granicu sa Sirijom.
Nakon što su ranije uspostavile punu kontrolu nad uporištem terorista “Islamske države”, mjestom Al-Ba’aja, Hashd Al-Shaabi snage su u samo 48 sati uspjele osloboditi još 21 selo i 3 naseljena područja.

Nastavljajući brzu graničnu ofenzivu u zapadnom dijelu pokrajine Niniva, nadmoćne šiitske snage su očistile sela Um Thebaa, Al-Sada Zobaa, Threy Awsat, Tawal, Tall Masada, Al-Nimla, Al-Dwilam, Al-Salhyia, Wasme AlMaroki, Al- Jaer, Abhiri, Al-Rawi, Al-Foarat, Tall Rem, Hasnan, Um Khrab, Abu Raseen, Monas, Monas, Tall Ghazal, Bothat Al-Madfaae, Jaghaify.

Izvor iz zapovjedništva šiitskih snaga je potvrdio i da su njihovi borci zuazeli stambeni kompleks Hamdanyia, Al-Khabaza i Al-Reala.

Brzo i učinkovito Hashd Al-Shaabi snage uspostavljaju nadzor nad velikim dijelopm granice sa Sirijom. Visoki zapovjednik ovih snaga, Hadi Al-Amiri, rekao je da će ofenziva ići dalje prema jugu i da će pokušati stići do iračke pokrajine Anbar, iz koje teroristi takozvanog kalifata prelaze iz Iraka u Siriju i pokrajinu Deir Ez-Zor.

U drugim dijelovima zemlje je irački ratno zrakoplovstvo neutraliziralo 30 militanata “Islamske države” u džepu Hawija. Naime, jučer je provedeno na desetke udara po Glavnom šerijatskom sudu u gradu i po položajima terorista kalifata koji su ostali u okruženju u Hawiji.

Tvrdnje o umešanosti „ruskih hakera“ u napad na katarsku informativnu agenciju nisu potekle od zvaničnih izvora u Kataru, saopštila je danas Ambasada Katara u Rusiji.
„U poslednje vreme Katar je pod aktivnim informacionim napadom. Informacije o umešanosti ruskih hakera u napad na sajt katarske novinske agencije, koje je preneo američki televizijski kanal Si-En-En, nisu potekle ni iz jednog zvaničnog katarskog izvora“, navedeno je u saopštenju.

Vilijam J. Estor smatra da se Amerikanci postepeno pretvaraju u naciju koju čeka „nepovratni pad“.

Američki istoričar, pukovnik američkog vazduhoplovstva u penziji, Vilijam J. Estor, u svom tekstu u časopisu „Nejšen“ napominje da SAD prvenstveno treba da se plaše same sebe, a ne Rusije. Kako je objasnio, američki građani su počeli da imitiraju SSSR, ali ne u dobrim, već u njegovim najgorim aspektima.

Estor je naglasio da se Sjedinjene Države postepeno transformišu u naciju koju čeka „nepovratni pad“.

„Realan i visok nivo pretnje Americi nalazi se u njoj samoj“, zaključio je Estor.

Teheran veoma pazi na opštu bezbednost, što znači da su današnji napadi u iranskoj prestonici bili veoma dobro i detaljno pripremljeni i pre svega usmereni na destabilizaciju situacije, kaže za Sputnjik Irina Fjodorova sa Instituta za orijentalistiku Ruske akademije nauka.

Teroristički napadi se, prema njenim rečima, dešavaju u Iranu prilično često, pre svega u provincijama koje se graniče sa Pakistanom, i uglavnom ih organizuju one sunitske grupe koje se ne slažu sa ideologijom DAEŠ-a, posebno prema politici koju Teheran vodi prema sunitskoj manjini.

Činjenicu da je DAEŠ preuzeo odgovornost za napade Fjodorova vidi kao dokaz uspeha Irana u borbi protiv terorizma u Siriji.

„Više od deset iranskih generala je do sada poginulo tokom operacija protiv takozvane Islamske države. Efikasnost politike Irana u tom pogledu je očigledno nekome upala u oko poput trna i oni sad pokazuju svoju silu i seju teror“.

Sagovornica Sputnjika još jedno objašnjenje za napad vidi u zaoštravanju krize u odnosima među arapskim državama.

„Na Iran su sad udarili u sklopu zaoštravanja situacije i narastanja krize između arapskih država. I jedan od razloga jesu odnosi koje je Katar počeo da neguje sa Iranom. Mi, naravno, možemo pretpostaviti ko su zapravo naručioci ovih napada — oni kojima smeta opšta politika Irana i koji Teheran smatraju neprijateljem po nacionalnu bezbednost, a to su na prvom mestu Saudijska Arabija i njeni sateliti. Osim toga tu su grupe terorista DAEŠ koje žele da dođe do destabilizacije regiona i smanjenja uticaja Irana. Možemo napraviti i paralele sa izjavama koje je Tramp dao tokom i posle svoje posete Saudijskoj Arabiji“, zaključuje ona.

Dvanaest ljudi je ubijeno, a 42 ranjeno u današnjem napadu na parlament Irana i mauzolej ajatolaha Homeinija. Odgovornost za napad preuzeo je DAEŠ.

Bahrein, Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maldivi, Libija i Jemen, iako se u posljednje dvije zemlje ne zna tko je donio odluku, odlučili su suspendirati diplomatske odnose s Katarom. Bahrein je bio prvi, navodeći da je akcija motivirana uzastopnim pokušajima Dohe da destabilizira zemlju. Bahrein je dao svojim diplomatima 48 sati da napuste Katar.

Osim toga, Manama je suspendirala zračne i pomorske linije komunikacije s Dohom i zabranila građanima Katara da dolaze u Bahrein, a svojima da borave ili posjećuju Katar.

Ubrzo nakon toga, Saudijska Arabija, Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati su donijeli slične odluke, Rijad i Kairo su prekinuli zračne i pomorske veze s Katarom.

“Vlada Kraljevine Saudijske Arabije u ostvarivanju svojih suverenih prava zajamčenih međunarodnim pravom i zbog zaštite nacionalne sigurnosti od terorizma i ekstremizma, odlučila je prekinuti diplomatske i konzularne odnose s Državom Katar”, navodi se u priopćenju saudijskog režima.

Katarski državljani imaju 14 dana da napuste Saudijsku Arabiju. U isto vrijeme, saudijska koalicija je najavila otkazivanje sudjelovanje Katara u vojnim operacijama protiv Jemena, tvrdeći “kako Doha podržava terorističke skupine Al-Qaedu i ISIL”.

“Vlada Arapske Republike Egipat je odlučila prekinuti diplomatske odnose s Katarom zbog nastavka neprijateljskih aktivnosti katarskih vlasti u Egiptu”, stoji u priopćenju iz Kaira.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su također blokirali internetske stranice i televiziju Katara. UAE su optužili Katar za “destabilizaciju sigurnosti regije”, dajući katarskim diplomatima 48 sati da napuste zemlju, jer su “podržavali, financirali i naoružavali terorističke, ekstremističke i sektaške organizacije”.

Takozvana sirijska “pobunjenička skupina”, koju podržava CIA, tvrdi da je bila napadnuta od strane ruskih zrakoplova u vrijeme dok je “napredovala” protiv provladinih snaga na jugoistoku Sirije.

Saad Al-Haj, glasnogovornik naoružane skupine Jaysh Usud Al-Sharqiya, povezane s takozvanom “Slobodnom sirijskom vojskom” koju podržavaju SAD, izvijestio je da je njegove borce prošle srijede bombardiralo šest ruskih borbenih zrakoplova. Napad se dogodio dok su se takozvani pobunjenici kretali prema vojnom punktu Zaza na periferiji Biyar Sabe, malog mjesta koje se nalazi u blizini granice s Irakom i Jordanu.

“Ruski borbeni zrakoplovi su nas bombardirali i potisnuli naš napredak nakon što smo probili prve linije obrane proiranskih milicija i prilazili Zazi”, izjavio je Al-Haj.

Vođa “pobunjenika” je izjavio da je uspio identificirati ruske zrakoplove, jer su letjeli na visinama većim od onih na kojima obično lete sirijski zrakoplovi.

Još jedan glasnogovornik takozvane “Slobodne sirijske vojske”, Said Seif, rekao je da su ih ruski borbeni zrakoplovi napali dok je njegova skupina vodila ofenzivu protiv sirijske vojske.

Saad Al-Haj je rekao da je napad za sobom ostavio među redovima “pobunjenika”, koje Washington kvalificira kao “umjerene” skupine, iako su one svojim djelovanjem dokazale suprotno.

Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što su sirijski mediji izvijestili da je takozvana “međunarodna koalicija za borbu protiv ISIL-a” na čelu sa Sjedinjenim Državama bacila tisuće letaka na područje pod kontrolom sirijske vojske u blizini graničnog prijelaza Al-Tanf, na jugoistoku pokrajine Homs, na sirijsko-iračkoj granici.

„Duboka Amerika” neće ostati bez odgovora na namere Donalda Trampa da preko Reksa Tilersona poboljša saradnju sa Moskvom.

Američki predsednik Donald Tramp zatražio je od državnog sekretara Reksa Tilersona da obnovi odnose SAD sa Rusijom i da ne dozvoli da ga u tome spreče politička previranja povodom moguće povezanosti Moskve s Trampovom predizbornom kampanjom. Prema Tilersonovim rečima, od Trampa je dobio zeleno svetlo da „deluje tempom kojim želi i u oblastima u kojima smatra da bi mogao da ostvari napredak“.

Ova izjava šefa Stejt departmenta svakako nije obradovala rusofobe u Americi. Pitanje je da li će američki državni sekretar imati snage da se izbori sa otporom „duboke države“, koji se može očekivati zbog ideje otopljavanju odnosa Vašingtona i Moskve.

Stevan Gajić sa Instituta za evropske studije ocenjuje da je Donald Tramp tokom prvih sto dana na vlasti povlačio poteze koje su delovali kao činjenje ustupaka „dubokoj državi“. Sada se stiče utisak da su se stvari promenile i da će Tramp više insistirati na svojoj predizbornoj agendi. Međutim, kaže Gajić, ni stara administracija neće ostati bez odgovora na namere američkog predsednika da poboljša saradnju sa Moskvom.