Oko 8.500 ljudi, među kojima 2.900 dece, izašlo je u poslednja 24 časa iz delova Alepa pod kontrolom terorista uz pomoć ruskih vojnika, saopštio je Centar za pomirenje sukobljenih strana u Siriji.

Osim toga, istočne četvrti grada nastavljaju da napuštaju borci koji su odlučili da prekinu otpor.

„Četrnaest boraca je nakon polaganja oružja otišlo u zapadni deo grada prema sirijskim trupama. U skladu sa odlukom predsednika Sirije, svi su pomilovani“, naglasili su u Centru. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je ranije izjavio da je sirijska vojska prekinula aktivna vojna dejstva u istočnim četvrtima Alepa, da bi održala još jednu, najveću do sada operaciju izvlačenja civila. Ruski ministar je rekao da se radilo o konvoju od oko osam hiljada ljudi.

Tokom protekle tri nedelje sirijska vojska i pripadnici samoodbrane oslobodili su više od 80 odsto teritorije istočnog Alepa, koji su teroristi zauzeli 2012. godine. Nakon probijanja odbrane u sredu, u istorijskom delu grada vojska je primorala ekstremiste da beže u južne četvrti. Sada je ova enklava poslednja zona otpora terorista.

Prema podacima pripadnika samoodbrane, trenutno ekstremisti kontrolišu najviše 10-12 kvadratnih kilometara oblasti na istoku Alepa.

Luka Bar, glavna luka Crne Gore, strateški je dragocena kao jedina morska luka duž južne obale Evrope koja pripada državi koja još nije članica NATO-a, objavio je američki list „Vašington tajms“ povodom ratifikacije protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u u Komitetu za spoljne poslove Senata SAD.

Kako je objašnjeno, nakon ratifikacije, Senat treba da na plenarnom zasedanju dvotrećinskom većinom odobri taj dokument, nakon čega ide na potpis predsedniku države, što predviđa Ustav SAD.

Kako se navodi u tekstu, šef Komiteta za spoljne poslove Senata SAD Kob Korker rekao je da Crna Gora treba da bude spremna da prihvati sve obaveze koje proističu iz članstva u NATO-u.

„S obzirom na veliki broj izazova sa kojima se suočava NATO, važno je da svaka država preuzme obavezu da izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu“, rekao je Korker.


Kako zaključuje autor teksta u „Vašington tajmsu“, prijem Crne Gore će da naljuti Rusiju, koja je tražila da se ta država povuče sa puta približavanja savezu sa Zapadom.

Rusko Ministarstvo odbrane odgovorilo je na zajedničku izjavu lidera Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i SAD o „humanitarnoj katastrofi“ u Alepu.

Zvanični predstavnik Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov je naveo da je „kreativni“ britanski spoljno-politički resor, koji je objavio to saopštenje, stavio lidere tih zemalja u nelagodnu situaciju.

On je objasnio da se u pismu objavljenom u njihovo ime govori o „humanitarnoj katastrofi“ u Alepu. Po tradiciji, u njemu nema nikakvih konkretnih podataka ni činjenica. Pravim džentlmenima svi treba da veruju na reč“, rekao je Konašenkov.

On je dodao da u Ministarstvu odbrane vlada utisak da je to „pismo“ bilo napisano veoma davno, a da ga njegovim navodnim autorima čak nisu ni pokazali pre objavljivanja.

Konašenkov je podsetio da je u ovom trenutku više od 70 odsto rejona pod kontrolom terorista već oslobođeno i tamo je već stiglo na desetine tona humanitarne pomoći.

Američki list „Vašington post“ izjavio je da ne može garantovati za tačnost informacija svog novembarskog članka o tome da su, navodno, Sputnjik i televizija RT objavili vesti koje sadrže lažne informacije.

„Vašington post“ je 24. novembra objavio članak o grupi nezavisnih istraživanja koji tvrde da su proučili slučajeve „ruske propagande“ za vreme predizborne kampanje u SAD. Jedna od grupa je bilaPropOrNot, čiji članovi ne objavljuju svoja imena i kontakte.

„’Vašington post‘ nije navodio nikakve sajtove i ne garantuje za istinitost zaključaka grupe PropOrNot u pogledu bilo kojih sredstava masovnih informacija, članak takođe nije predviđao takve tvrdnje“, navodi se u komentaru redaktora prema originalnoj publikaciji lista.

Kak je pisao „Vašington post“, grupa PropOrNot je objavila izveštaj o više od 200 sajtova koji su navodno objavljivali materijale „ruske propagande“. Prema tvrđenju grupe, neke od tih vesti su prvo objavljivali Sputnjik i televizija RT, pritom, prema rečima istraživača, materijali ovih medija su nekad mogli da sadrže lažne informacije. Jedan broj sajtova se pobunio protiv njihovog uključivanja u ovaj spisak i nakon objavljivanja člankaPropOrNot ih je izbrisao sa liste.

Sa svoje strane glavni urednik agencije Sputnjik i televizije RT Margarita Simonjan negirala je informacije iz članka u intervjuu Si-En-En.

Otpustili su kuratore i zamenili ih algoritmima - ali nakon toga je na Facebooku nastala prava poplava obmanjujućeg sadržaja. Da stvar bude gora, što su ljudi više kliktali na takav sadržaj, algoritmi su ih 'gurali' među vidljivije i problem je postao ozbiljan.

Facebook je zato počeo intenzivno da radi na rešavanju ovog problema postavljajući pitanja korisnicima mreže.

"Do kog nivoa mislite da sadržaj na linku koristi obmanjujući jezik?", samo je jedna u nizu novijih Facebook anketa koje se korisnicima nasumično mogu pojaviti u feedu.

Za stranicu TechCrunch Facebook je tek potvrdio kako zaista testiraju ovu funkciju gde uzimaju u obzir ocene korisnika, ali nisu išli u detalje za šta točno žele da iskoriste podatke.

Potez se može protumačiti pokazivanjem načina na koji Facebook "obučava" algoritme da prepoznaju lažne naslove, ali i primer kako društvena mreža koristi svoje korisnike kao bogat izvor besplatnih podataka do koje može doći u bilo koje vreme.

Agresija saudijske Arabije na Jemen doprinela je razvoju terorističkih organizacija kao što su Al kaida i Islamska država, rekao je predsednik jemenske organizacije "Savez za napredak i razvoj", brigadni general Mohamed Abdulah Salih.


Tokom jemenske krize, terorističke organizacije primile su pomoć preko nekoliko stranih banaka. Saudijska agresija protiv Jemena poslužila je kao plodno tlo za razvoj ekstremističkih snaga kao što su Al kaida i Islamska država, a kada je centralna vlast slaba ili zemlja u ratnom stanju ove snage šire svoj uticaj - rekao je Salih na konferencije za novinare.


General je pozvao Rusiju i međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Saudijsku Arabiju da povuče vojsku i zaustavi krvoproliće u Jemenu, te da odblokiraju zamlju za prijem humanitarne pomoći.

Sirijske snage, uz rusku pomoć, oslobodile su 85 odsto istočnog Alepa i ne prihvataju pregovore sa islamistima, pošto veruju da se među njima kriju i zapadni vojni instruktori, navode arapski portali.

Nakon odlučujućeg uspeha u oslobađanju Starog grada, u istočnom delu Alepa život se malo-pomalo vraća na ulice. Deo militanata se povukao, a deo predao. Prvi put nakon četiri godine sastaju se prijatelji i porodice, rastavljene u samom centru najvećeg sirijskog grada.

Prije svega mislim da Predsjednik Putin nije toliko blesav da vjeruje retorici.
On je ozbiljan političar i prošao je mnoge washingtonske laži i prevare u raznim oblicima, da bi sada bio naivan i vjerovao u neke cvjetiće i leptiriće odande, iako je čak i Glavni tajnik NATO, Jens Stoltenberg, počeo ispušta prijateljske zvuke o Rusiji nakon izbora Trampa.

Naravno da je pametno od Rusije da što više iskoristi prednosti iz ovog, očigledno, prijateljskog razdoblja Trampovog predsjednikovanja. Možda je razumno tražiti i uklanjanje američkih trupa s ruske i bjeloruske granice. Ne sumnjam da će to učiniti.

Ali, mislim da je vrlo važno da ruski lideri imaju u vidu stvarni i konačni program ovog patrijarhata u Sjedinjenim Državama, a to je rat, a uloga Donalda Trumpa je pripremiti Sjedinjene Države za taj rat u kome trebaju pobjede. A to nisu neki izgledi. Rusija ne bi trebalo ni u jednom trenutku da zaboravi na tu prijetnju. Iskoristite priliku, izgradite rusku ekonomiju kao što i radite, pokažite vrata neoliberalnim ekonomistima, uklonite ih iz ministarstava i dovedite prave Ruse, koji žele da čine dobro za rusku ekonomiju sa tih položaja.

Centralna banka Rusije treba da se renacionalizuje i to je najhitniji prioritet ruske ekonomije. Razlog što to do sada nije urađeno, je mislim, u političkoj moći oligarha povezanih sa Sjedinjenim Državama, koji su do sada Rusiji otežavali da počisti kuću. Mislim da se i to do sada promijenilo.

Stoga razvoj autohtone ruske poljoporivrede bez GMO treba pospješivati, bez obzira što EU radi sa svojim sankcijama. Rusija treba zabraniti uvoz hrane iz Europske unije.

Isto tako, Rusija bi trebalo napustiti Svjetsku trgovinsku organizaciju. To je organizacija koju je napravio Washington u interesu američke i europske multietničke strukture, a ne u interesu slobodne i fer trgovine.

To je izjavio američki predsjednika Barack Obama, koji je kao uzrok stvaranja Daeša (organizacije zabranjene u Rusiji) naveo pogreške u vezi s invazijom na Irak.

Od Al-Kaide do Daeša

Paradoksalno, ali ovo je već druga sistemska greška Sjedinjenih Država. Teroristička organizacija Al-Kaida je, također, stvorena uz izravno sudjelovanje CIA, dok su Sjedinjene Države pomagale radikalnim islamistima iz različitih zemalja da stignu u Pakistan, gdje su prolazili obuku u specijalnim kampovima i nastavljali da se bore protiv legitimne vlade Afganistana, osamdesetih godina.

Kriza u razmatranju sigurnosti

Ova izjava ukazuje na ozbiljnu krizu u području analize i donošenja odluka u oblasti sigurnosti. Pošto Sjedinjene Države nastavljaju da pružaju pomoć različitim militantima u Siriji, ovo priznanje zvuči kao dvostruki standard i ponavljanje iste pogreške u različitim oblicima.

Prije neki dan došao poziv za prisustvo obilježavanju Međunarodnog dana solidarnosti s Palestinskim narodom u Sarajevu.

Doduše, Dan solidarnosti bio je sedmicu ranije, 29. novembra, ali je to "zakašnjenje" pomalo simbolično po toj sedmici, u odnosu na evo sedam puta po deset godina otkako je rođen takozvani "palestinski problem". Kažem takozvani jer je u pitanju ponajprije problem kompletne međunarodne zajednice, i Izraela s njegovim sponzorima, i Ujedinjenih nacija, te svekolikog svijeta unaokolo kojeg se ovo danas očito mnogo manje dotiče nego nekad. Što se Palestinaca tiče, "problem" se samo njima brutalno prelama preko leđa, a sa sudbinama im se na najgori način poigrava.

Poziv da se dođe u "UN House", pa i molba da tim povodom nešto kažem kao stari prijatelj Palestinaca i tog "problema", nije ni na koji način izvan uobičajenih dobrih želja i nakana. Naprotiv, onaj 29. novembar 1947. godine kada je Generalna Skupština UN-a donijela Rezoluciju br. 181 o podjeli Palestine, proglašen je "tek" prije dvadeset godina Danom solidarnosti s narodom Palestine. Čekalo se dugo, valjda u uvjerenju kako će sve biti u međuvremenu riješeno. Pošto nije, u UN-u je opet donesena Rezolucija, broj 32-40B, o ustanovljavanju Dana solidarnosti. Od tada se taj dan obilježava redovito i na način sličan kao jaje jajetu, dostojanstveno se osuđuje tragedija Palestinaca koja traje i traje. Neko se ponekad i sjeti kako je "one" Palestine, davno nacrtane Rezolucijom br 181, sve manje i manje. Rađa se ispotiha nada da će biti nešto i sa uporno dogovaranim "mirovnim procesom".

Paralelno s ovim, oligarhija Izraela, na čelu s Netanyahuom i uz njihove vanjske pomagače, pokazuju toj solidarnosti od šake do lakta.

S mnogo manje entuzijazma nego prošle godine pristao sam da kažem ono što mi je odavno bilo na umu o solidarnosti sa palestinskim narodom čija se prava, kao i zahrđali ključevi kuća iz kojih su davno otjerani, tiču svijeta samo još na "rezolucijski" način. I tako evo sedam decenija koliko je od UN odluke da Palestine ima, a nema je. I pedeset godina otkako se mnogi zaklinju u međunarodno pravo i poredak, principe, časnu riječ i Rezoluciju UN-a broj 242 iz 1967. Po njoj se Izrael navodno morao povući sa okupiranih teritorija da bi Palestine opet bilo. Ali, nema je. Pošto je tako, ostaje samo solidarizirati se.