Gospodari lutakaS


USA

Što prije SAD odustanu od uloge "svjetskog vođe", to bolje

Slika
© AFP 2015/ TIMOTHY A. CLARY
SAD treba da preispita svoju ulogu u svetskoj politici, a posebno aktivno mešanje u konflikte u inostranstvu, piše politikolog, profesor Harvardskog univerziteta Stiven Volt u članku za Forin polisi.

SAD su u ovom trenutku pred izazovom velikih razmera, smatra Volt. Amerika mora da odluči kako da se udalji od strateških pozicija koje je zauzela posle pobede u Hladnom ratu, a posebno posle 11. septembra, aktivno učestvujući u mnogim konfliktima u inostranstvu.

Danas mnogi misle da je Amerika prešla u defanzivu, navodi autor. Ipak, zabrinutost zbog američke suzdržanosti zasnovana je na dobro poznatim argumentima da je aktivna primena američke sile izuzetno važna za podršku neke vrste svetskog poretka. Takva predstava o „zlatnom veku“ Paks Amerikane (koji je počeo otprilike pri kraju Drugog svetskog rata, a završio se izborom Obame) u određenom stepenu se gradi na sentimentalnoj nostalgiji.

Politikolog smatra da „globalno liderstvo“ SAD zapravo nije uspelo da spreči niz teških sukoba u prošlom veku: rat u Koreji (koji je odneo oko tri miliona žrtava) i rat u Vijetnamu u kojem je poginulo gotovo dva miliona ljudi. On podseća da nisu sprečeni ni brojni ratovi na Bliskom istoku. „I naravno, počeli smo poslednji niz vojnih dejstava na Bliskom istoku intervencijom u Iraku 2003. godine. I što se manje govori o američkim intervencijama u Latinskoj i Centralnoj Americi, to bolje“, piše Volt.

U poslednjih nekoliko decenija odjekuju izjave o tome da aktivna primena američke sile predstavlja pouzdano sredstvo za očuvanje mira i bezbednosti. Pitajte Iračane, Libijce i Jemence, pa ćete možda imati drugačije mišljenje o američkoj moći, koje se razlikuje od onoga što obično slušate od Vašingtona“, piše Volt.


Komentar: Nažalost SAD ne želi odustati od uloge globalnog nasilnika, izgleda da će prije povući sve druge za sobom nego da to učine.


Info

Lavrov: Koalicija koju prevodi SAD ne shvaća tko su teroristi

Slika
Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, rekao je kako američka koalicija u Siriji uopće ne zna od kuda teroristička prijetnja dolazi. Također je istaknuo, a o tome se već govori nekoliko dana, kako Rusija nastoji uspostaviti kontakt sa sirijskom opozicijom.

"Prošlog petka susreo sam se s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryem i turskim ministrom vanjskih poslova u Beču te sam još jednom uvidio kako američka koalicija nema shvaćanja po pitanju tko predstavlja terorističku prijetnju u Siriji", rekao je Lavrov za vrijeme jučerašnje novinske konferencije.

"Ne može se tek tako reći da postoje 'dobri' teroristi koje se ne bi trebalo dirati", zaključio je ruski ministar. Dakako, ovo je komentar na američke kritike da Rusija u svojim zračnim napadima u Siriji cilja i "umjerene" militante, no, Moskva očito ne smatra iste skupine umjerenima.

Komentar: "Umjereni teroristi" se ne razlikuju od Islamske države, tako da je retorika koju koriste SAD i njihovi saveznici suluda.


Megaphone

Putin: Uzrok izbjegličke krize je vojna intervencija u Iraku

Slika
© Sputnik/ Mihail Klimentьev
Govoreći na sastanku sa vicekancelarom Nemačke Zigmarom Gabrijelom o problemu izbeglica u Evropi, predsednik Rusije Vladimir Putin je naglasio da je izvođenje vojne operacije u Iraku, protiv koje je bila Nemačka, destabilizovalo situaciju u regionu. Nakon toga je problem sa izbeglicama postao realnost.

„Danas, kada se čitav svet, posebno evropske zemlje, suočava sa problemom izbeglica, verovatno treba podsetiti na stav nemačke Vlade koja se aktivno suprostavljala vojnoj operaciji u Iraku. I zaista, nakon što je bila izvedena ova operacija, destabilisane su druge zemlje regiona, nastala je pretnja. Zatim je ta pretnja prerasla u realni problem izbeglica“, rekao je Vladimir Putin.

„Naša stav vam je dobro poznat. On se sastoji u tome da se prevaziđe ovaj problem, potrebno je sarađivati u jačanju državnosti tamo gde ona još postoji, pomagati uspostavljanju državnih struktura tamo gde se uspostavljaju i pomagati procesu političkog rešavanja u svim spornim pitanjima, uključujući Siriju“, rekao je predsednik.

Ruski lider je naglasio da se saradnja Rusije i Nemačke nastavlja na međunarodnoj areni, iako po prilično uskim temama.

„Želeo bih konstatovati da se obim našeg trgovinskog prometa, nažalost, smanjuje. Za to je mnogo razloga. Oni imaju i subjektivni i objektivni karakter. Međutim, u isto vreme predstavnici biznisa sa obe strane sarađuju, sarađuju dosta aktivno i ostvaruju sve svoje projekte, uključujući i dugoročne projekte velikih razmera“, rekao je šef države.

„Što se tiče naše saradnje na međunarodnoj areni, ona se nastavlja prilično intenzivno. Istina, u prilično uskim temama, ali ipak se sarađuje“, dodao je predsednik.

Komentar: Imperijalistička politika koju provode psihopati na vlasti je odgovorna za kaos s kojim se trenutno suočava svijet.

Lavrov: Uplitanje zapadnih zemalja je glavni razlog bliskoistočnih kriza


USA

Kina prosvjeduje zbog ulaska američkog ratnog broda u blizinu njihovih otoka

Slika
Kina, očekivano, nije pozitivno reagirala na američko slanje raketnog razarača u blizinu njihovih otoka na spornom prostoru u Južnom kineskom moru. Iz Pekinga ističu kako su pratili američki brod te da su ga upozorili, a također su na razgovor pozvali i američkog ambasadora u Kini kako bi prosvjedovali zbog poteza američke mornarice.

Podsjetimo, američki razarač USS Lassen ušao je jučer unutar 12 milja od kineskih umjetno izgrađenih otoka osporavajući time kinesko polaganje prava na ovaj sporni prostor. SAD ističe kako se radi o prakticiranju "slobode navigacije" te kako će ovakve njihove patrole ubuduće postati još i češće.

Naime, kada govorimo o Južnom kineskom moru riječ je o iznimno prometnom prostoru kroz koji prolaze brojni teretni brodovi, a na dijelove ovog mora pravo polažu brojni rivali - Kina, Vijetnam, Malezija, Brunei, Filipini i Tajvan. No, Kina se nametnula kao dominantna sila, a SAD sada želi osporiti njihovu dominaciju.

Komentar: SAD nastavlja s provociranjem Kine i onda tvrde da se Rusija ili Kina ponašaju agresivno ako te zemlje reagiraju na njihove postupke.

SAD će naoružati "saveznike" u Južnom kineskom moru

Pentagon potvrdio izvedbu vojnih operacija u Južnom kineskom moru


Die

Putin: Rastuće terorističke prijetnje zahtijevaju jaču saradnju različitih zemalja

Slika
Rastuća teroristička pretnja na Bliskom istoku i Severnoj Africi zahteva jačanje saradnje između specijalnih službi različitih zemalja, upozorio je danas ruski predsednik Vladimir Putin u pismenom obraćanju šefovima službi bezbednosti i specijalnih službi Zajednice nezavisnih država - saveza 12 bivših sovjetskih republika.

"Trenutna geopolitička situacija u svetu zahteva da se intenzivira potraga za efikasnim načinima da se odgovori na savremene izazove i pretnje. Širenje terorističkih aktivnosti i radikalnih grupa spajanjem sa transnacionalnim organizovanim kriminalom danas su posebno opasni. Situacija na Bliskom istoku i u Severnoj Africi je posebno zabrinjavajući", naveo je Putin u pisanom poruci učesnicima skupa.

Prema njegovim rečima, teroristi koriste taj region kao uporište, gde su regrutuju i obučavaju ekstremisti koji mogu da se koriste za destabilizaciju drugih zemalja.

U pisanom obraćanju, Putin je naglasio važnost da se stalno povećava nivo saradnje uz korišćenje savremenih metoda i razvijanje zajedničkih pristupa u rešavanju tog problema, javila je ruska agencija Tas s.

Komentar: Rusija zna da će se kaos kojeg je Zapad izazvao moguće proširiti i do njihovih granica ako mu ne stanu na kraj.


Newspaper

191 članica UN-a podržala rezoluciju koja poziva na kraj blokade Kube

Slika
Cijeli svijet je jednoglasan - američki ekonomski embargo Kube mora prestati. O podizanju sramotne blokade, koja je neizmjerno koštala Kubu otkako je uspostavljena još 1960. godine, glasale su gotovo sve članice UN Generalne Skupštine. Čak 191 članica ove godine glasala je za podizanje američkog embarga - samo dvije zemlje glasale su protiv: SAD i Izrael.

Unatoč činjenici da je SAD ove godine ponovno uspostavio diplomatski odnos s Kubom, ponovno su glasali protiv ukidanja ekonomskog embarga. Pitanje je koliko će još vremena morati proći prije nego se okonča ova blokada. Činjenica da se cijeli svijet protiv američkom embargu Kube očito malo znači vlastima u Washingtonu.

Procedura se ponavlja iz godine u godinu - cijeli svijet rezolucijom UN Generalne Skupštine poziva SAD da ukinu blokadu, no, SAD se do sada nikada nije obazirao na ovakve pozive.

Komentar: Ukidanje embarga Kube je nešto što je SAD odavno trebao napraviti, za štetu koju su nanijele toj državi ih naravno nije briga.


Attention

19 osoba ubijeno u zračnom napadu Saudijske Arabije na Jemen

Slika
19 osoba izgubilo je život u zračnim napadima saudijskih bombardera na pokrajinu Sade, na sjeveru Jemena.

Prema izvještaju TV Sahar, koja se poziva na El-Mejadin, 19 osoba, među kojima žene i djeca, poginuli su u zračnim napadima saudijskih bombardera na pokrajinu Sade, na sjeveru Jemena. Grad Sade, na sjeveru Jemena, tokom 8 proteklih mjeseci bio je svjedokom najjačih saudijskih napada.

Prije dva dana Saudijci su bombardirali čak i bolnicu Ljekara bez granica u pokrajini Sade, koja je jedina bolnica u tom regionu. Sade, sjedište Ensarullaha, u blizini granice sa Saudijskom Arabijom, svakodnevno se nalazi pod udarom saudijskih napada. Prema medijskim izvještajima, od početka saudijskih napada na Jemen više od 13 hiljada Jemenaca je izgubilo život.

Komentar: Saudijska Arabija nastavlja s ubijanjem stanovništva u Jemenu, dok mediji na Zapadu samo šute.

SAD: Raširena informativna cenzura o ratu u Jemenu


Clock

EU je samo frakcija SAD i NATO

union europea
Današnja zvanična Srbija, i Vlada i parlamentarna opozicija, posmatra Evropsku uniju kao da smo u devedesetim godinama prošlog veka. Još je gore što sličan pogled na Uniju ima i najveći deo naše kulturne scene. Kao da smo i danas svedoci jedne prosperitetne međudržavne integracije, koja u svetu zrači primerom zbližavanja naroda u zajedničkom interesu osiguranja mira i blagostanja.

Prilike u Evropskoj uniji danas su sasvim drugačije, ali ta velika razlika nije došla iznenadno već se kumulirala godinama. Najkasnije 2008. godine, od kada traje velika kriza EU, svako zainteresovan mogao je da uoči kvalitativne razlike u odnosu na zlatno doba integracije do sredine devedesetih.

Već i pre izbijanja velike finansijske krize 2008. bilo je dosta pokazatelja da EU ne funkcioniše dobro. Ogromno proširenje 2005 - 2007. od dvanaest država članica na petnaest postojećih stvaralo je teškoće u radu institucija i procedura kreiranih za potrebe manje složene strukture. Tim više što je ovo proširenje uvelo u Uniju listom slabije ekonomije od njenog ekonomskog proseka po svim linijama gledano.

Uporedo s pripremama za veliko proširenje, Unija je uvela zajedničku valutu kao finale prelaska na viši stepen unutrašnje integracije u obliku monetarne unije. Bolji poznavaoci ove ekonomske oblasti tvrdili su i tada da novouvedeni sistem upravljanja u ovoj oblasti nije dovoljan za efikasnu monetarnu uniju. To se definitivno videlo od 2008. sve do danas kada se još ne nazire izlazak iz krize.

Komentar: EU će možda napraviti dužu pauzu u proširenju, ali se zato u međuvremenu NATO užurbano širi na istok:

NATO invazija Europe: NATO će uspostaviti komandne centre u šest istočnoeuropskih država


USA

SAD "strahuje" da će im Rusija uništiti kablove ispod Atlantskog oceana

Slika
Portparol RF Marija Zaharova ironično je prokomentarisala članak u „New York Times“ o zabrinutosti američkih vlasti zbog povećane aktivnosti ruskih podmornica pored američkih okeanskih instalacija.

Najbolji odgovor na pitanje „šta vas najviše brine u ovo doba godine” dat je u članku „New York Times““, napisala je Zaharova na svojoj Fejsbuk stranici. „Jednom rečju, jesen” — ironično je napisala ona, aludirajući na sezonsko pogoršanje svojstveno psihički nestabilnim osobama.

Uticajni američki list je objavio da se ruske podmornice, po mišljenju američkih obaveštajaca, ponašaju agresivno blizu važnih podvodnih kablova koji obezbeđuju internet praktično u celom svetu. S tim u vezi, američke vlasti su izrazile zabrinutost da prisustvo ruskih podmornica i istraživačkih brodova u rejonima gde prolaze podvodni kablovi za vezu ukazuju na planove Rusije da liši SAD interneta u slučaju sukoba, naveo je list.

Predsednik odbora Države Dume RF za odbranu, bivši komandant crnomorske flote RF admiral Vladimir Komojedov, komentarišući članak „New York Times“, istakao je da „Sjedinjne Države počinju da podsećaju na Švedsku, kojoj se sve vreme čini da su naše podmornice stalno prisutne u njihovim teritorijalnim vodama”.

„U strahu su velike oči. Iako instalacije zaista postoje, nikakvu štetu im sigurno nećemo pričiniti ni tehnički, ni materijalno”, kazao je sagovornik agencije RIA Novosti.

On je dodao da su ruske podmornice po službenoj dužnosti obavezne da se nalaze u Atlantskom okeanu i da prate američke strateške podmornice, pošto se dve trećine američkog nuklearnog oružja nalaze upravo u podmornicama.

Komentar: Izgleda da vlasti u SAD-u nemaju pametnijeg posla nego izmišljati razne "ruske prijetnje".


Info

Što očekuje Crnu Goru ako stupi u NATO?

Slika
© Flickr/ Oliver Degabriele/Defence Images
Situacija u Crnoj Gori je kritična, gotovo na ivici građanskog rata, a nova etapa širenja NATO - a, usmerena na Balkan, ozbiljno preti da destabilizuje region koji je i ovako već „ranjen“ prethodnim operacijama Alijanse, odnosno bombardovanjem Srbije i Crne Gore 1999. godine.

Na ovo su upozorili stručnjaci u Moskvi govoreći na okruglom stolu o temi „NATO ide na Balkan: Crna Gora, Makedonija, Srbija“.

Eksperti su razmatrali razloge širenja NATO - a, kao i moguće posledice po regionalnu bezbednost pristupanjem određenih balkanskih država Alijansi.

Čak i tako male države, poput Crne Gore, važne su za NATO, zbog svog geostrateškog položaja, ali i zbog glasa koje imaju u nekim drugim organizacijama poput Ujedinjenih nacija ili učešća u većim međunarodnim koalicijama. Osim toga, SAD beleže direktnu materijalnu korist od svake nove članice NATO - a, zbog prelaska na standarde Alijanse, a veći deo vojne opreme se upravo proizvodi u SAD“, ocenjuje Veronika Krašenjinikova, šefica odeljenja novinarskih istraživanja agencije RIA Novosti.

Krašenjinikova je ukazala i na to da naziv crnogorskog pokreta „Ne u rat, ne u NATO“ mnogo govori, s obzirom na to da NATO već dugo generiše krize, kako bi opravdao sopstveno postojanje. Ona je takođe dodala da se svi ti konflikti stvaraju na očigled većine građana zemalja - članica, koji ne žele da se od njihovog novca finansiraju ratovi.

Sa druge strane, podvlači Krašenjinikova, interesantno je da je Milo Đukanović na vlasti praktično već 25 godina i da ta okolnost ne smeta Zapadu, koji inače insistira na čestoj, demokratskoj promeni vlasti.