Šef ruskih vlasti na Krimu, Sergej Aksinov, opovrgnuo je tvrdnju pomoćnice američkog državnog tajnika, Victorije Nuland, da su Krimski Tatari odbili predati svoje ukrajinske putovnice.

"Apsolutna većina Krimskih Tatara na Krimu, između 97% i 98%, primilo je ruske putovnice", rekao je Aksinov ističući kako je općenito oko 3000 ljudi na poluotoku odbilo predati svoje ukrajinske putovnice.

Dvije trećine građana Sjedinjenih Američkih Država uglavnom podržava direktne pregovore Washingtona i Teherana.

U anketi koju je sproveo CNN, 49 posto ispitanih smatra da je pritisak Republikanske partije na težnje administracije Baracka Obame naprosto neprihvatljivo. Njih 39 posto smatra da je čin Republikanaca ozbiljno naštetio razgovoru sa Iranom.

Podsjećamo, predsjednik SAD-a Barack Obama predvodi pregovore sa Teheranom u vezi sa iranskim nuklearnim programom, a u istim učestvuje državni sekretar John Kerry.

S druge strane, predstavnici Republikanske partije iz oba doma Kongresa učinili su mnogo toga kako bi pokušali zaustaviti proces. Od poziva izraelskom premijeru u Washington, koji je Obamin plan nazvao neprihvatljivim, do slanja zvaničnog pisma Teheranu o tome kako trenutni pregovori nemaju očekivanu političku težinu.

CNN-ova anketa pokazuje da se pored očigledno snažne kampanje većina građana zalaže za mirno rješenje pitanja iranskog nuklearnog programa.

Sjedinjene Države koriste situaciju u Ukrajini kako bi provele agresiju nad Rusijom, navodeći europsko javno mnijenje na "antirusku histeriju", ocijenio je u intervjuu za radio Sputnjik finski zaštitnik za ljudska prava, povjesničar i politolog Johan Bekman.

"SAD napadaju Rusiju, i to preko Ukrajine. Na teritoriju Ukrajine provodi se genocid nad mirnim žiteljima Donbas. Njih je ukrajinska armija ubijala koristeći tešku artiljeriju. To je, naravno, zločin protiv čovječnosti. Žitelje Donbas ubijaju zato što oni ne žele da se potčine kijevskim vlastima", rekao je Johan Bekman.

Prema njegovim riječima, Kijev dejstvuje u skladu s naredbama Zapada koji potpiruje "antirusku histeriju". "Ovdje je važno ono što diktiraju Sjedinjene Države. Zbog toga su kijevske vlasti - marionete. Konkretne odluke poduzimaju predstavnici SAD i s njima je potrebno dogovarati se. Ali, treba shvatiti da Zapad, u prvom redu Velika Britanija, SAD i njihovi predstavnici, urednici medija, gube razum od rusofobije, antiruske, antiputinske histerije. To je već psihoza", smatra Bekman.

Finski politikolog navodi da se i u njegovoj zemlji protiv Rusije vodi propagandni rat koji obiluje besmislenim informacijama, a da najveća "antiruska histerija" vlada u baltičkim zemljama. Beckmann, također, ukazuje na to da se svuda na Zapadu vrlo agresivno ophode prema ruskim novinarima, uključujući zahtjeve da se mediji koji objektivno izvještavaju o događajima u Ukrajini ili zastupaju ruske interese zatvore i da se njihovi novinari ignoriraju.

Predsjednik Ruske federacije Vladimir Putin je rekao da su Sjedinjene Američke Države glavni pokretač i upravljač dešavanjima u Ukrajini, zbog čega je i došlo do smjene vlasti u Kijevu.

Internacionalni TV kanal SAHAR navodi da je predsjednik Putin u dokumentarcu pod nazivom "Krim. Put u otadžbinu." koji je emitiran u nedjelju na TV kanalu Rossia 1, rekao: "Rusija je od samog početka znala da Amerika upravlja kretanjima u Ukrajini i državnim udarom 24. februara 2014. godine u Kijevu." Putin je rekao da su scenaristi državnog udara radili na smjeni vlasti u Kijevu i fizičkoj eliminaciji predsjednika Viktora Janukoviča.

Ruski predsjednik je govorio i o procesu pripajanja Krimskog poluostrva Ruskoj federaciji. On je rekao da je odluka donesena mnogo prije nego je održan referendum o otcjepljenju od Ukrajine kada je zapravo bilo govora o načinu izmiještanja Janukoviča iz Kijeva. Prema njegovim riječima, to je rekao njegovoj četvorici kolega u noći 22. na 23. februar prošle godine, po završetku sastanka koji je trajao skoro do sedam sati ujutro. Prema njegovim riječima, tada je "dao određene zadatke, rekao šta i kako" treba da se uradi, ali "istovremeno naglasio" da će se to raditi samo u slučaju potpune uvjerenosti da "to žele ljudi koji žive na Krimu".

Putin je rekao da "konačan cilj nije bio zauzimanje Krima i nekakva aneksija". "Konačan cilj bio je da se da mogućnost ljudima da izraze svoj stav povodom toga kako žele da žive dalje", kazao je on. Krim je postao ruski region nakon referenduma na kojem se ogromna većina izašlih - 96,77 odsto, izjasnila za ujedinjenje sa Ruskom federacijom.

Jedan njemačkih dnevni list je pisao da ukrajinski zvaničnici koriste novi kredit Međunarodnog mondetarnog fonda, namijenjen ekonomskom razvoju zemlje, za kupovinu naoružanja.

Internacionalni TV kanal SAHAR, pozivajući se na pisanje njemačkog lista Deutsche Wirtschafts Nachrichten koji se osvrnuo na izjavu ukrajinske ministrice finansija Natalije Jaresko, navodi da će na osnovu pretpostavki i predviđanja ukrajinskih vlasti u 2015. godini biti postignut ekonomski rast od 2 procenta nacionalnog bruto dohotka, što je oko 3,8 milijardi dolara.


Ovaj njemački list je pisao da ukrajinske vlasti namjeravaju kupiti veće količine naoružanja i vojne opreme a većinu toga će obezbijediti od američke kompanije Network Technologies Corporation. Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je u petak rekao da je Kijev sa nekoliko zemalja svijeta, posebno sa evropskim proizvođačima naoružanja, sklopio kupo-prodajni ugovor a novac potreban za te transakcije će biti obezbijeđene iz sredstava koje su Ukrajini na raspolaganje stavili Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investicijska banka, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond.

SAD se spremaju da rasporede 800 tenkova u više zemalja Evrope, saopštila je u intervjuu njemačkim medijima ministarka odbrane Njemačke Ursula fon der Lajen. Neki tenkovi već učestvuju u vojnim vježbama NATO u Estoniji i ostaće tamo na neodređeno vrijeme radi uzdržavanja „ruske agresije“.

Američki tenkovi će uskoro biti stacionirani u Njemačkoj i zemljama Istočne Evrope, uključujući baltičke države. Mobilizacija snaga NATO je direktna posljedica stava Rusije prema ukrajinskoj krizi, piše Ino Tv, pozivajući se na švedski list Dagens Nyheter.

Poslednji američki tenkovi su napustili Njemačku 2013. godine, a sada se opet vraćaju, saopštila je u intervjuu njemačkim medijima ministarka odbrane Njemačke Ursula fon der Lajen. Prema podacima lista Munchner Merkur, radi se o 800 vozila.

Dio vojne tehnike će krenuti i prema Nemačkoj, između ostalog i u bazu za obuku Grafenvjor u Bavarskoj. Ostali tenkovi će biti raspoređeni po svim zemljama Istočne Evrope, iako se, prema izjavi komandanta oružanih snaga SAD u Evropi Bena Hodžisa, tačna lokacija još utvrđuje. Osim baltičkih zemalja, američki tenkovi se mogu naći i u Poljskoj, Rumuniji ili Bugarskoj. Prema riječima drugih predstavnika američke armije, dio tenkovskih snaga se već nalazi u Evropi, navodi Dagens Nyheter.

Ovog vikenda u Pribaltiku su u toku velike vojne vežbe NATO pod nazivom Atlantic Resolve. U njima učestvuje 3.000 američkih vojnika i koristi se velika količina vojne tehnike. Prema dostupnim podacima, najmanje 29 američkih tenkova tipa M1A1 Abrams učestvuje u manevrima na teritoriji Estonije. Po završetku vježbi, oni će ostati u estonskim bazama sve dok postoji potreba za „uzdržavanjem ruske agresije‟, citira list saopštenje američke vojne komande.

List navodi da su SAD značajno smanjile svoje vojno prisustvo u Zapadnoj Evropi. Sada se tamo nalazi oko 67.000 američkih vojnika što je značajno manje u poređenju sa stotinama hiljada u trenutku završetka hladnog rata. Ipak, usljed zaoštravanja situacije sa Rusijom došlo je do značajnog pregrupisavanja američkih snaga na Starom kontinentu.

Udvostručen uvoz mesa, desetkovan domaći stočni fond, znatno smanjena domaća proizvodnja i veliki broj proizvođača i preradjivača mesa koji su otišli u stečaj. To je slika trenutne situacije u mesnoj industriji Makedonije, piše makedonski portal "Kapital".

Kako se navodi u tekstu, makedonska proizvodnja mesa je u očajnoj situaciji a proizvođači, koji se nekako još drže na tržištu, poručuju da se broje meseci do trenutka kada će Makedonija postati apsolutno zavisna od uvoza.

Domaći proizvođači mesa bez pomoći države ne mogu da se takmiče sa uvezenim mesom koje matične države dotiraju i stimulišu radi izvoza, piše portal.

Makedonski farmeri su svake godine sve manje u mogućnosti da održe ionako mali stočni fond, a domaća proizvodnja osnovnog resursa - stočne hrane, kao da i ne postoji.

Statistika samo potvrđuje izjave ljudi iz mesne industrije. Makedonija je u 2014. uvezla mesa i mesnih prerađevina u vrednosti od 144 miliona evra.

U odnosu na 2013. godinu, kada je uvoz iznosio 123 miliona evra taj porast i nije veliki, ali je on najveći u poslednjih osam godina, i u poređenju sa 2007. godinom, kada je uvezeno meso vredelo 71,7 miliona evra, porast iznosi više od sto odsto, navodi "Kapital".

Takva situacija u mesnoj industriju u javnosti se često objašnjava nedostatkom konkurentnosti domaće proizvodnje u odnosu na uvozno meso. Međutim, proizvođači mesa imaju drugačiji pogled na stvari.

"Pogrešno je shvatanje da su strane kompanije koje izvoze meso u Makedoniju bolje od nas i da zato postižu nižu cenu. To apsolutno nije tačno, uglavnom zbog toga što svi radimo na istim principima i sa istim cenama hrane na berzi, a mi koji radimo u Makedoniji imamo dodatne povoljnosti, jer imamo jeftiniju radnu snagu i nemamo troškove prevoza", rekao je Tom Babunski iz veleške kompanije Agria.

Prema njegovom mišljenju, uvozni proizvodi mogu da postignu izuzetno nisku cenu isključivo korišćenjem državne subvencije za proizvodnju i dodatnih uvoznih subvencija.

"Samo tako oni mogu da budu jeftiniji od nas i da nam uzmu tržište", dodaje Babunski.

Zajednička monetarna unija na području Euroazijske ekonomske unije (EEU) će ovu regionalnu integracijsku skupinu učiniti još stabilnijom i ekonomski privlačnijom, za RIA Novosti navodi skupina stručnjaka.

Izvodivost zajedničke valute za EEU sastavljenu od Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Armenije, te uskoro Kirgistana, na zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina se u suradnji s vladom analizira od strane Središnje banke Rusije.

Procjenjuje se da će 1. rujna ove godine biti spremna analiza kojom bi se utvrdilo je li monetarna unija EEU izvediv projekt.

Prošle godine su u Kazahstanu potpisani dokumenti koji do 2025. godine definiraju područja u stvaranju Euroazijske banke i jedinstvene valute za Bjelorusiju, Rusiju i Kazahstan.

"Zbog vanjskopolitičke situacije , ali i ekonomskih prilika, predsjednik Rusije je odlučio ubrzati taj proces", kaže direktor analitičkog odjela financijskih usluga tvrtke Alpari, Alexander Razuvayev.

Stručnjak kaže da nova valuta "može stupiti na snagu već 1. siječnja 2016., jer politika kontrolira gospodarstvo". Međutim, neki tvrde da bi tranzicija trebala ići malo sporije.

"Altyn" za Euroaziju

Privremeni naziv jedinstvene valute Euroazije jest "Altyn" (kovanice koje su se povijesno koristile u Rusiji i u nekoliko zemalja u regiji), ali i ime koje je u javnosti predstavio predsjednik Kazahstana, Nursultan Nazarbayev. Međutim, prema pisanju nekih medija također će biti rasprava o nazivu "Euraz".

Središnja banka EEU, koja će nadgledati jedinstvenu monetarnu politiku, biti će smještena u Alma Ati, bišem glavnom gradu Kazahstana.

"Međutim, ta banka neće biti analogna Europskoj središnjoj banci. Vjerojatno će odluke jednoglasno donositi šefovi država ili izvršni odbori središnjih banaka zemalja članica", kaže Razuvayev.

Procjenjuje se da bi to bila valuta sličan ruskoj rublji i temeljila bi se na izvozu sirovina iz Rusije i Kazahstana. Potencijalno tržište za jedinstvenu valutu je oko 180 milijuna ljudi, a ukupni BDP EEU iznosi preko 4 000 milijardi dolara.

Takozvani "Pokret građanskog neposluha Occupy Central" je utemeljen u Hong Kongu u proljeće 2013., da bi tijekom 2014. već krenuo s aktivnim djelovanjem i Hong Kong se našao na rubu kaosa, a Peking suočen s pokušajem Obojene revolucije. Proteklih godina je u Kini registririano 6 000 stranih nevladinih uduga i organizacija, ali je tek nakon događanja u Hong Kongu vlada odlučila zakonski drastično ograničiti rad onim udrugama koje su financirane ili dolaze iz inozemstva, tako da je poveznica s "Revolucijom kišobrana" više nego očita.

Novi zakon će omogućiti Pekingu da nadzire strano financiranje skupina koje podržavaju slobodno izražavanje i civilno društvo. Nakon godina poslovanja u neizvjesnosti pravnog limba, strane nevladine udruge u Kini se suočavaju s trenutkom istine u kojem će mnoge od njih morati zatvoriti svoja vrata, prenosi Christian Science Monitor.

Kineska vlada radi na novom nacrtu zakona o aktivnostima stranih nevladinih udruga koji će im znantno otežati rad, ako ne i onemogućiti. CS Monitor navodi "kako u Kini aktivno djeluje 6 000 stranih neprofitnih organizacija i to u širokom rasponu područja, od obrazovanja i zaštite okoliša, do borbe i prevencije protiv HIV-a, a mnoge od njih Kinezima pružaju i pravno obrazovanje“.

"Prema novom zakonu, stranim neprofitnim nevladnim udrugama i organizacijama neće biti dopušteno otvoriti više od jednog ureda, neće moći upravljati sredstvima na lokalnoj razini, kao ni financirati projekte za koje se smatra da su suprotni "moralnim običajima kineskog društva", The Christian Science Monitor navodi dijelove još neobjavljenog zakona.

"Ako zakon bude usvojen kao što je napisano, to će biti jedan novi svijet", kaže Anthony Spires iz Centra za studije civilnog društva na kineskom Sveučilištu u Hong Kongu, koji je vidio nacrt zakona.

"Kontrola će biti puno slojevitija, a vlada će moći zabraniti brojne projekte nevladinih udruga. U srcu prijedloga zakona je mišljenje da su inozemne neprofitne nevladine udruge i organizacije potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti, a ne pomoć društvenom i gospodarskom razvoju Kine", kaže Anthony Spires.

"Moramo zaštititi svoje legitimne interese. Udruge mogu igrati veću ulogu, ali s druge strane je potrebno i učinkovitije upravljanje, kako bi se dovoljno zaštitila naša nacionalna sigurnost i socijalna stabilnost", rekla je Fu Ying, glasnogovornica Nacionalnog narodnog kongresa (NPC), odnosno kineskog parlamenta, prije nego je prošlog tjedna otvorila godišnju sjednicu.

Ruski građani su u najnovijoj tradicionalnoj godišnjoj anketi izrazili najveću podršku politici predsednika Vladimira Putina za poslednjih 15 godina - 88 odsto, objavio je ruski Centar za istraživanje javnog mnjenja.

U istoj anketi 2013. Putinovu politiku je podržavalo 66 odsto, a 2014. 81 odsto građana, prenosi Tass.

"Najveći uspeh Vladimira Putina tokom poslednje godine je stabilizacija situacije u zemlji i prisjedinjenje Krima Rusiji", ističe šef pomenutog centra Valerij Fedorov.

"Putin mnogo češće izaziva pozitivna osećanja, najčešće poštovanja, nade i vere, dok se negativne stvari pominju znatno ređe nego pre godinu dana", ističe Fedorov.

Anketa je obavljena na uzorku od 1600 građana iz 130 mesta u zemlji.