Među evakuisanima iz Debaljceva u pravcu Slavjanska bili su većinom ukrajinski vojnici koji su na takav način izašli iz kotla, izjavio je zamenik komandanta štaba ustanika samoproglašene Donjecke narodne republike Eduard Basurin.

Služba za vanredne situacije Ukrajine saopštila je da su juče iz Debaljceva i okolnih mesta evakuisane 753 osobe.

„Prema našim podacima, među onima, koji su evakuisani iz Debaljceva u pravcu Slavjanska bili su uglavnom vojnici koji su na takav način izašli iz kotla“, citiraju RIA Novosti reči Basurina.

Ustanici svakodnevno otkrivaju diverzantske grupe ukrajinskih snaga bezbednosti u Donbasu, izjavio je zamenik komandanta ustanika samoproglašene Donjecke narodne republike Eduard Basurin.

„Nakon neuspeha vojne operacije, komanda Oružanih snaga Ukrajine sve češće koristi taktiku ubacivanja diverzantskih grupa. Svakodnevno ustanici DNR i LNR otkrivaju po tri takve grupe. Kao po pravilu, u njih ulaze bivši saradnici specijalnih službi“, saopštio je Basurin novinarima u nedelju.

Prema njegovim rečima, u noći 31. januara, u Donjecku je stigla grupa od 12 osoba obučenih u uniforme ruskih vojnika. Na čelu grupe nalazio se oficir SBU. „U ovom trenutku grupa je likvidirana“, kazao je zamenik komandanta DNR.

On je dodao i da je 26. januara u Donjeck ušla grupa od 15 bivših pripadnika MUP iz Mariupolja.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) će poslati jednu eskadrilu borbenog aviona F-16 u Jordan radi pružanja podrške jordanskim oružanim snagama u borbi protiv ID.

Pozivajući se na državnu agenciju VAM, Frans pres navodi da je to naložio nasledni princ Abu Dabija Muhamed bin Zaid al-Nahajan, koji je i zamenik čelnika oružanih snaga UAE.

"Ova inicijativa potvrđuje nepokolebljivu i konstantnu solidarnost UAE sa Jordanom i njihovu vodeću ulogu i neizmernu žrtvu za stabilnost i bezbednost u regionu koju otelovljuje mučenik i heroj Muaz al-Kasasbe", navodi agencija VAN.

TASS prenosi da će “emiratska avijacija pružati podršku jordanskoj vojsci u okviru njenog učešća u aktivnosti međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma“, i izraženo uverenje vlade UAE da je neohpodno objedinjavanje napora arapskih zemalja i aktivnija saradnje u osiguranju bezbednosti i stabilnosti u regionu.

Rojters iz Amana, pozivajući se na neimenovani jordanski vojni izvor, izveštava da će eskadrila biti stacionirana u Jordanu i da će biti od velike pomoći u intenziviranju napada na ID.

Prošlog utorka ID je na internet postavila video-snimak pogubljenja jordanskog pilota Muaza Jusefa al-Kasasbea, čiji je avion ta ekstremistička grupa oborila iznad sirijskog grada Rake, 24. decembra 2014. godine.

Al-Kasasba je živ zapaljen, a vlasti Jordana u sredu su pogubili dvoje terorista povezanih sa tom grupom, dok je jordanski kralj Abdula Drugi obećao da će slediti "zločinačku kliku terorista i uništiti je u njihovoj jazbini", podseća TASS.

Nadležno državno tijelo u Nigeriji odgodilo je održavanje izbora za 28. ožujak.

Izbori u Nigeriji ranije su bili planirani za 14. veljače, ali je Državna izborna komisija predložila odgađanje zbog loše sigurnosne situacije u zemlji koja je često poprište napada terorističke organizacije Boko Haram.

Uoči odluke Državne izborne komisije, u subotu je u većim nigerijskim gradovima raspoređena vojska s ciljem sprečavanja mogućih prosjeda zbog nezadovoljstva eventualnim odgađanjem izbora. Vojska je ranije kazala kako ne može garantirati sigurnost ako izbori budu 14. veljače jer joj treba više vremena pripreme.

Nigerijske vlasti su ranije upozorile na mogućnost samoubilačkih napada na izbornim mjestima za vrijeme održavanja izbora.

Na izborima će se birati predsjednik i članovi federalnog parlamenta. Za predsjednika se prijavilo 14 kandidata, ali po mnogima glavna trka vodit će se između aktuelnog predsjednika Goodlucka Jonathana i bivšeg vojnog zapovjednika Muhammada Buharija.

Eventualno istupanje Grčke iz NATO-a, što je Siriza nagoveštavala nekoliko puta, poremetiće celokupni međunarodni poredak i dramatično oslabiti Alijansu na Sredozemlju, piše italijanski list "Il đornale".

List navodi da Sirizin anti-NATO program predstavlja "bombu spremnu da eksplodira u međunarodnoj geopolitičkoj igri".

"Zatvaranje NATO baza u Grčkoj, zajedno sa izlaskom zemlje iz te organizacije, moglo bi da izbije sve karte iz ruku Alijanse.", navodi list.

U tekstu se posebno ističe značaj avio i pomorske baze Souda bej na ostrvu Kritu, koja je važan poligon testiranja raketa i tačka polaska u operacije u Africi.

U listu se navodi da "Ciprasovo rizično ponašanje" može da rezultira odlaskom grčkih snaga iz Avganistana i sa Balkana, ukidanjem sporazuma o vojnoj saradnji sa Izraelom, prekidom saradnje u stvaranju palestinske države duž granica iz 1967. godine i novim pregovorima o sporazumima potpisanim sa Turskom.

"Sve to bi moglo dovesti do stvaranja nove osovine između Rusije i Grčke.", piše list.

Parlament Belgije pozvao je Vladu te zemlje da "u najpovoljnijem trenutku" prizna Palestinu, javlja Anadolu Agency (AA).

Prijedlog o priznanju Palestine kao države, uz podršku stranaka koje čine koalicijsku Vladu desnog centra, prihvaćen je sa 75 glasova za i 52 glasa protiv. Socijalisti, Zeleni i demokršćani traže da država Palestina bude neposredno i bezuvjetno priznata u granicama iz 1967.

Nakon što je Švedska u listopadu prošle godine priznala Palestinu, parlamenti u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Irskoj su od vlada svojih zemalja tražili da učine isti korak.

Nekolicina europskih zemalja uključujući Mađarsku, Poljsku i Slovačku već su priznale Palestinu kao državu, ali prije nego su ušle u Europsku uniju (EU).

Krajem 2012. godine Palestina je dobila status države nečlanice Ujedinjenih nacija (UN).

Američki senator Džon Mekejn optužio je nemačku kancelarku Angelu Merkel za ravnodušnost prema ukrajinskom narodu, jer ne želi da podrži slanje oružja Kijevu.

"Stiče se utisak da ona ne zna ili ne želi da zna da ljudi ginu u Ukrajini", rekao je Mekejn, prenose nemački mediji.

Reči senatora, uoči posete Merkelove Vašingtonu u ponedeljak, 9. februara, izazvale su oštre kritike u Nemačkoj.

Nemačka vlada saopštila je ranije da bi američko slanje oružja u Ukrajinu "samo dolilo ulje na vatru".

Nemački ministar odbrane Ursula von der Lejen upozorila je da ne treba slati oružje Kijevu, jer bi to samo pogoršalo sukobe, navodi "Sputnjik".

U međuvremenu, francuski predsednik Fransoa Oland rekao je da mirovni predlog Zapada za Ukrajinu predviđa demilitarizovanu zonu širine između 50 i 70 kilometara, kao i mogućnost široke autonomije za istok Ukrajine.

Patokracija dolazi od grčkog pathos što znači “osjećati, patiti” i kratos što znači “vladati”.

Patokracija je totalitarni oblik vladavine u kojoj se zlorabi apsolutna politička vladavina koju vodi psihopatska elita.

Patokracija može imati mnoge oblike i može se ubaciti u bilo koji naizgled pravedan sustav ili ideologiju. Kao takva se može maskirati u privid demokracije ili teokracije, kao i u mnogo otvorenije opresivne režime.

Termin patokracija je kreiran od strane poljskog psihologa Andrzeja M. Łobaczewskog kao rezultat njegove studije ponerologije. Riječ reflektira Lobaczewskovo ispitivanje fenomena koji ima poveznice s bolešću ili patologijom na makro-kozmičkom nivou.

Guardian je objavio komentar o tajnovitom TTIP-u kojeg potpisuje Molly Scott Cato, britanska zastupnica u europskom parlamentu iz kluba zelenih:

"Kao parlamentarna zastupnica ja sam upoznata s unutarnjim mehanizmom trgovinskog sporazuma. Ja sam obvezana na diskreciju, ali ovoliko mogu reći: TTIP nije demokratski.

Čini se da, iako sam navršila 50-u, još uvijek imam priliku postati špijun. To je zato što sam, kao zastupnica, imala privilegirani pristup sobi za čitanje u Europskom parlamentu gdje sam istraživala dokumente o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP). No, prije nego što sam stekla pravo da vidim te 'strogo povjerljive' spise morala sam potpisati dokument od kakvih 14 stranica koje me podsjećaju da su 'europske institucije vrijedna meta' i upozoravaju na opasnosti špijunaže. Ključno, morala sam se složiti da ništa od sadržaja neću podijeliti s onima koje predstavljam.

Ljupko osoblje parlamenta je zatražilo da u ormarić zaključam svaki, pa i najmanji osobni predmet, dok su me podsjećali na sićušne kamere kakve koristimo ovih dana. Onda su me, kao u sceni iz filma o Jamesu Bondu, odveli kroz sigurnosna vrata u sobu s osiguranim ormarićima u kojima su pohranjeni dokumenti. Niti u jednom trenutku nisam bila sama.

Ovog se tjedna na stotine prosvjednika protiv TTIP-a slilo pred Europski parlament. Oni su opravdano zabrinuti zbog prijetnji koje sporazum predstavlja sposobnosti britanske vlade da poslove vodi u vlastitom interesu. Postoji široka paleta pitanja; od sigurnosti hrane, do javnih servisa i financijske regulacije postoji duboka zabrinutost da harmonizacija standarda preko Atlantika zapravo znači smanjenje standarda za obje strane.

Ali kako možemo biti sigurni u to? Sve rasprave o TTIP-u su hipotetske, pošto se pregovori vode u tajnosti. Da bih pročitala samo kratke bilješke o onom o čemu se razgovara ja sam morala dobiti podsjetnik na moju dužnost da ne špijuniram za strane sile. "Zeleni" su zahvaljujući ponavljanju pritužbi dobili pristup sobi za čitanje, ali još uvijek nismo u mogućnosti podijeliti što smo otkrili s ljudima koje predstavljamo ili novinarima. Ono što znamo je da 92 posto onih koji su uključeni u konzultacije pripada korporativnom lobiju. Od 560 susreta s lobijima koje je imala komisija, 520 se odnosilo na korporacije, a samo 26 (4.6%) na grupe s javnim interesom.

Ono što ja mogu otkriti nakon posjeta knjižnici je da sam iz nje izašla bez ikakvog osjećaja sigurnosti da je riječ o demokratskom procesu ili da pregovarači djeluju u interesu građana. Čitav postupak, od implicitne optužbe o industrijskoj špijunaži, do prepoznavanja tko je zapravo uključen u pregovore, jasno otkriva da je riječ o korporativnoj, a ne demokratskoj raspravi. Ja zamišljam sobu punu birokrata koji pokušavaju pronaći načine kako da usluže najmoćnije kompanije na svijetu, od kojih mnoge imaju prihode veće od cjelokupnih ekonomija pojedinih članica EU.

Vladimir Putin ima opasne ambicije i izvan Ukrajine i želi da testira odlučnost Zapada u baltičkim državama, upozorava bivši šef NATO-a Anders Fog Rasmusen.

„Ne radi se o Ukrajini. Putin želi da Rusiji vrati njenu nekadašnju poziciju velike sile. Postoji velika verovatnoća da će on (Putin) intervenisati na Baltiku, kako bi testirao član 5 Povelje NATO-a“, ističe Rasmusen za britanski Dejli telegraf, aludirajući na član koji se odnosi na solidarnost među članicama Alijanse afirmišući kolektivnu bezbednost.

NATO strahuje da bi Kremlj mogao da izazove konflikt u Estoniji ili Letoniji, zemljama koje imaju znatnu rusku manjinu, gde bi mogao da interveniše oružano - sa daljine, ili ubacivanjem boraca bez oznaka.


Pritom bi neke članice NATO-a mogle da relativizuju takav incident bilo zbog očuvanja trgovačkih veza sa Rusijom ili zbog simpatija prema Kremlju, kao što je slučaj s Mađarskom ili Grčkom, rekao je Rasmunsen.

Estonski odnosi sa Rusijom su se znatno pogoršali otkad je u septembru grupa ruskih bezbednosnih operativaca navodno prešla na teritoriju Estionije i zarobila Estona Kohvera, veterana estonske službe bezbednosti, koji je na ruskoj televiziji prikazan kao špijun, i sada se nalazi u jednom dobro čuvanom zatvoru u Moskvi. Do navodnog kidnapovanja Kohvera došlo je samo dva dana nakon posete američkog predsednika Obame Talinu.

NATO je, inače, već pojačao snage u ovom regionu jednom eskadrilom aviona lovaca kako bi pokazao svoju snagu i umirio savezničke zemlje. U misiji vazdušnog nadzora nad Baltikom tokom prošle godine je u vazdušnom prostoru NATO-a presretnuto 150 letova ruskih aviona.