Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u dokumentarnom filmu "Predsjednik" da se terorizam ne može koristiti za rješavanje političkih ili geopolitičkih zadataka.

Televizijski kanal "Rusija 1" prikazao je danas film "Predsjednik", u čijem je središtu dvosatni intervju s Vladimirom Putinom, povodom 15. godišnjice njegovog stupanja na dužnost šefa države.

Film obuhvaća razdoblje od kolovoza 1999. godine do današnjih dana i govori o putu koji je Rusija prošla zajedno s predsjednikom - o najdramatičnijim momentima ruske povijesti tog razdoblja - ratu u Čečeniji, pogibije posade podmornice "Kursk", terorističkom aktu u Dubrovka, pripajanju Krima, kao i o budućnosti Rusije.

Putin je terorističke napade u kazalištu u Dubrovka 2002. i u školi u Beslanu 2004. godine nazvao najtežim momentima svog šefovanja državom.

"To su, naravno, ti užasni teroristički napadi. To je Beslan, to je centar u Dubrovka ", rekao je on.

Desetak pripadnika radikalne desničarske organizacije Desni sektor napali su juče u centru Kijeva ukrajinske rudare s istoka zemlje koji su došli da protestuju pred zgradu Vlade zbog neisplaćenih plata.

Predsednik nezavisnog rudarskog sindikata, Mihailo Volnjec, rekao je kako se incident dogodio nakon što su rudari počeli da se razilaze.

„Neki od napadača, a bilo ih je između 15 i 20, bili su u civilnoj odeći, dok su drugi nosili vojne uniforme. Bili su visoki, širokih ramena, većinom su došli s Kavkaza... Rekli su da pripadaju Desnom sektoru i Automajdanu“, rekao je Volnjec u razgovoru za novinsku agenciju RIA Novosti.

On je takođe rekao da su desničari zapretili rudarima da će ih ponovo napasti.

Ekstremisti Islamske države proglasili su zvanično prisustvo u Jemenu i u najnovijem video prete da će napasti pobunjenike, piše „Raša tudej“.

Na snimku koji traje devet minuta vidi se oko 20 džihadista, popuno vojno opremljeni u pustinjskom predelu, a sumnja se da je sve snimljeno u blizini prestonice Jemena, Sane.

Oni su na samom početku ispalili nekoliko hitaca, a potom se obratio i vodeći ekstremista, koji je crnu zastavu ID zabio u pesak i objavio da je “vojska kalifata stigla u Jemen da zakolje Hute“.

Izolacija Putina i Rusije do 2018. ili 2024. godine

SAD i njezina propaganda proširena na Zapad, prije svega EU, od ruskog predsjednika Vladimira Putina i Rusije stvorila je sliku o modernom dikator, sa stilom rada sovjetskih vladara, kao "istočne babaroge". Američka kampanja protiv Rusije i Predsjednika Putina prenijeta je i na EU. Ipak, u SAD postoje i drugojačije mišljenja od onog u Obaminom kabinetu. Tako je američki televizijski novinar, suosnivač CNN-a, Riz Šonfeld, rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin nije babaroga, kakvim ga neki, posebno republikanci, smatraju. Prema njegovim riječima, Putin se ponaša kao što bi trebalo da se ponaša svaki politički vođa, nastojeći sačuvati i zaštiti svoju zemlju i dodaje: "Možda on nije dobar čovjek, ali je sigurno da nije vrag kakvim mi nastojimo ga napravimo".Kad je riječ o Krimu, Šonfeld je podsjetio da je Nikita Hruščov zapamćen u Rusiji kao osoba koja je dala Krim Ukrajini i da mu to Rusi nikada neće zaboraviti. "Pretpostavljam da je Putin svjestan pogreške Hruščova i da je odlučio da povrati Krim zbog ruskog ponosa." "Mogu dobro razumjeti želju Putina braniti zapadno krilo zemlje", piše Riz Šonfeld za "Huffington post". Pored ekonomskog ratovanja prema Rusiji, SAD i EU preko NATO aktiviraju i vojnu koncepciju ugrožavanja ruskih, vojno-strateških i nacionalnih interesa. Sada se ide, dakle, i ulaže se veliki novac u medijsku kampanju i dezinformacije, "crnu propagandu" prema Rusiji i predsjedniku Putinu.


Totalni cyber i medijski rat Zapada prema Rusiji

Cyber ​​rat Zapada prema Rusiji je dio tog plana. Tako je više od 400 računalnih stručnjaka angažirano u Estoniji na obuci za cyber sigurnost, u okviru napora NATO-a nadograditi svoje kapacitete za borbu protiv potencijalnih hakerskih napada. Inforamtički stručnjak Rob Pritchard, s londonskog instituta "Rojal junitid servisiz" kaže da ova vježba imati isti cilj. "Rusija nadzire veliki dio NATO radara i vježba će simulirati napade koje bi ona mogla preduzeme". SAD pritišću EU da se suprotstavi autoritetu predsjednika Putina do 2018. ili 2024. godine do kada se predviđa izolacija i propagandno psihološki rat proiv Putina i vladajuće oligarhije, dakle, sve do razdoblja izravne ili planirane vladavine Putina u Rusiji. Medijski obavještajni spin stručnjaci iz SAD, traže od EU da vodi kampanju protiv Vladimr Putina. Tako mediji pišu da Europska unija želi stati na put "kultu ličnosti" koji je formirao Putin. Oni žele da se razbiju mitovi vezani za njega, pa su odlučili da oforme tim ljudi koji će se time baviti. Europska unija je formirala novi front za borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina: u europskoj službi vanjskih poslova počinje regrutacija stručnjaka čiji će zadatak biti "borba protiv putinovske propagande". Po pisanju hrvatskog Večernjeg lista "ta skupina ljudi (planira se oformljavanje momčadi od dva do pet članova) već je poznata pod radnim imenom" razbijači mitova ", a posao će im se sastojati od toga da" kontrainformacijama "reagiraju na poruke i (pogrešne) informacije koje u javnost dolaze iz Rusije. "Plan je da se sklopi ugovor na godinu dana, a za svoj rad primaće platu od najmanje 4 350 evra mjesečno. Uvjet je da govore ruski, a poželjno je da budu bivši novinari ili da imaju iskustva u odnosima s javnošću.

Švajcarski istoričar Danijel Genzer, pre nekoliko godina, otkrio je jednu od najčuvanijih tajni u istoriji delovanja Severnoatlatske vojne alijanse. “Tajne Nato armije” - naslov je disertacije, koja otvara potpuno novo poglavlje u izučavanju delovanja vojnopolitičkog saveza, koji predstavlja udarnu pesnicu ideologije globalizma i novog svetskog poretka.

Prema tvrdnjama profesora Genzera, od trenutka formiranja Nato pakta - 1949. godine, u svim zapadnoevropskim državama, pristupilo se formiranju paralelnih tajnih struktura, čija je prvobitna uloga trebalo da bude organizacija pokreta otpora, u slučaju sovjetske okupacije. Stratezima alijanse, veoma brzo postalo je jasno da pretnja sovjetske invazije na Zapadnu Evropu, nije realna. Prema tvrdnjama dr Genzera, pristupilo se izradi alternativne strategije, čiji je cilj korišćenje tajnih struktura, radi kontrole političkih procesa, u članicama zapadnog saveza. Osnovna svrha kontrole političkog procesa, svodila se na sprečavanje dolaska na vlast stranaka “prokomunističke orijentacije”, pre svega u Italiji, Francuskoj i Grčkoj.

Tajne Nato armije, od tog trenutka, činilac su kontrole i destabilizacije zapadnih društava. Metodologija delovanja kretala se u širokom spektru: od izazivanja kontrolisane nestabilnosti, terorističkih dejstava, do realizacije strategije navodno suprostavljenih “levičarskih” i “desničarskih” ekstremizama.

Zadivljuje me kako službene agencije reagiraju na razvoj krize u vezi oslobođenog zračenja iz nuklearke u Fukushimi. Gledajući vijesti na službenim televizijskim kanalima nakon tragedije u Japanu, zapitala sam se nekoliko pitanja: Zašto je reakcija Svjetske zdravstvene organizacije tako mlaka? Zašto IAEA (International Atomic Energy Agency - Međunarodna agencija za atomsku energiju) umanjuje prijetnju zračenja? Zašto nas neki novi stručnjaci diljem cijelog svijeta pokušavaju uvjeriti da zračenje zapravo i "nije tako loše" za ljudsko zdravlje? Stoga sam se potrudila kako bih sama odgovorila na ova pitanja. Ono što sam zaključila jest da nema svrhe oslanjati se na podatke i izvješća koje iznose razne instance institucija zaduženih za "sigurnost" nuklearne energije, a u nastavku slijedi zašto sam to tako zaključila.

Glavni cilj IAEA-e je propagirati atomsku energiju. To je jasno napisano u 2. paragrafu statuta IAEA-e:

"Agencija treba tražiti načine za ubrzati i povećati doprinos atomske energije miru, zdravlju i prosperitetu svuda po svijetu."

Štoviše, mnoge agencije UN-a su podređene IAEA-i. To se naročito odnosi na WHO (World Health Organization - Svjetsku zdravstvenu organizaciju). Prema trenutno važećem sporazumu koji je potpisan 28. svibnja 1959. godine (WHA 12-40), IAEA ima pravo uložiti veto na svako istraživanje WHO-a koje nije u suglasnosti s 2. paragrafom statuta IAEA-e. Jedan dio tog sporazuma kaže:

"WHO priznaje da IAEA ima primarnu ulogu u podupiranju, pomaganju i koordiniranju istraživanja, te razvoja i praktične primjene, atomske energije za mirnodobske potrebe u cijelom svijetu bez predrasude na pravo WHO-a da se brine o promociji, razvoju, pomaganju ili koordinaciji međunarodnog zdravstvenog rada, uključujući i istraživanja, u svim njegovim aspektima."

Dakle, jednostavno je procijeniti relativnu vrijednost izvješća o efektima nuklearnih katastrofa koje objavljuju institucije koje zastupaju nuklearne interese, uključujući i famozno izvješće iz 2005. godine o Černobilu (omiljene reference atomskih lobista). Ukratko, u interesu "podupiranja, pomaganja i koordiniranja istraživanja, te razvoja i praktične primjene, atomske energije" takva izvješća su vrlo vjerojatno pristrana i teže umanjivanju opasnosti zračenja na ljude.

Jedan od najuticajnijih kritičkih mislilaca danas. lingvista, pisac, univerzitetski profesor i disident Noam Čomski je osmi najcitiraniji naučnik svih vremena i jedan od najvećih boraca protiv globalizacije i manipulacije ljudima. Sebe opisuje kao liberterskog socijalistu i simpatizera anarhosindikalizma.

Upotreba nevažnog

Pažnju javnosti preusmeravati sa važnih problema na nevažne. Prezaposliti javnost poplavom nebitnih informacija, da ljudi ne bi razmišljali i stekli osnovna saznanja u razumevanju sveta.

Stvaranje problema

Ta metoda se naziva i „problem-reagovanje-rešenje“. Treba stvoriti problem, da bi deo javnosti reagovao na njega. Na primer: izazvati i prenositi nasilje sa namerom, da javnost lakše prihvati ograničavanje slobode, ekonomsku krizu, ili da bi se opravdalo rušenje socijalne države.

Loše na kašičicu

Da bi javnost pristala na neku neprihvatljivu meru, uvoditi je postepeno, „na kašičicu“, mesecima i godinama. Promene, koje bi mogle da izazovu otpor, ako bi bile izvedene naglo i u kratkom vremenskom roku, biće sprovedene politikom malih koraka. Svet se tako vremenom menja, a da to ne budi svest o promenama.

Inicident na kosovskom delu granice između Srbije i Makedonije, koji se dogodio u noći 21. aprila, pokazuje da u tom delu Balkana i dalje postoje duboke međunacionalne tenzije i „potencijal za sukobe“, ocenilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

Na situaciju se, kako ističu u Moskvi, održava pre svega ozbiljan manjak zakonitosti i bezbednosti na Kosovu, što je očigledna posledica nerešenog kosovskog problema u celini.

Ne mogu se zanemariti ni sve češće velikoalbanske parole, upozorava rusko ministarstvo, izražavajući dubok zabrinutost zbog napada naoružanih lica na makedonski pogranični punkt Gošince.

Kod Donjecka je napadnut humanitarni konvoj organizacije „Fond za pomoć Novorusiji“, a tom prilikom je jedan član ove humanitarne organizacije i ubijen, rekao je za agenciju Novorossia, Gleb Kornilov, predstavnik ove organizacije.

Tom prilikom je ukrajinska vojska zarobila šest ljudi koji su bili u pratnji ovog konvoja, a jedna od njih je ranjena.

Konvoj se uputio ka oblasti mesta Širokino i 27 kilometara jugozapadno od Donjecka na konvoj je otvorena vatra od strane ukrajinskih vojnika. Nesreća se desila kada je konvoj promenio dogovorenu maršrutu kojom je trebalo da ide.

Tokom napada saudijskih aviona na svatove u provinciji Al-Zale na jugu Jemena, tačnije mesto Damt, ubijeno je najmanje 40 a ranjeno na desetine Jemenaca.

Do sada su žrtve saudijskih napada često bila deca i žene, dok se često ciljaju i važni delovi infrastrukture.

UNICEF je u četvrtak objavio da je od početka bombardovanja do sada život izgubilo najmanje 115 dece.

Takođe je u napadima saudijskih aviona na ulicu Al-Humsin u gradu Taz na jugu Jemena, ubijeno šestoro među kojima dvoje dece iz iste porodice dok je sedam osoba ranjeno.