Europska središnja banka nenadano je u srijedu odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, čime je na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka i izolirala Grčku, osim ako njezina nova ljevičarska vlada ne postigne dogovor sa svojim vjerovnicima.

Neočekivana odluka ECB-a, koja znači da će grčka središnja banka morati osigurati desetke milijarda eura hitnih zajmova u tjednima koji dolaze, izazvana je time što mnogi u Frankfurtu smatraju da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći uvjetovanog reformama.


Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon što je novi grčki ministar financija Yanis Varoufakis, nakon sastanka s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem, ustvrdio da će ECB "učiniti sve što je potrebno" kako bi pomogla državama članicama kao što je Grčka.

No, dogodilo se upravo suprotno. Odluka ECB-a, za koju je bila potrebna potpora većine guvernera središnjih banaka eurozone, pokazuje da su planovi nove grčke vlade zaprepastili mnoge, ne samo u Frankfurtu nego i u cijeloj eurozoni.

Odluka, koja stupa na snagu 11. veljače, znači da grčke državne obveznice vrijedne desetke milijarda eura, kao i obveznice banaka za koje jamči Atena, više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama. Umjesto toga, grčka središnja banka morat će grčkim bankama osigurati hitne zajmove i sama za to snositi rizik. Zapadne li središnja banka zbog toga u poteškoće, grčka vlada morat će priskočiti u pomoć, što joj neće biti nimalo lako.

Ratovanje je od davnih vremena do danas u neprestanoj mjeni. Oružja koja se koriste na ratištima također se mijenjaju.

Današnja ratišta obilježava prelazak na digitalno bojno polje. Prisjetimo se samo Juliana Asangea i afere WikiLeaks ili otkrića Edwarda Snowdena koji je svijet upozorio na zastrašujuće razmjere špijunaže američke špijunske agencije NSA. Više nije nikakva tajna da digitalno ratovanje evoluira vrlo brzo.

Naravno da se u ratovima uvijek nastojalo oslabiti neprijatelja ili ga prestrašiti ("demoralizirati") izmišljanjem raznih dezinformacija, ali tako sistemski pripremljena i organizirana propaganda nikada u povijesti nije bila takvog opsega kao danas. "Psihološka oružja za masovno uništavanje", naročito ona digitalna, imaju od svih oružja najveći doseg, veći čak i od samih raketa, ne poznaju ni granice, ni frontove, preskaču brda i oceane bez ikakve poteškoće. Baš kao i internet.

Troje Saudijaca osuđenih na smrt zbog ubistva i silovanja pogubljeni su danas odsecanjem glave, čime se broj izvršenih smrtnih kazni u Saudijskoj Arabiji popeo na 21 slučaj od početka godine.

Mohamed el Enezi pogubljen je u severozapadnoj oblasti Džaf pošto je osuđen na smrt zbog ubistva jednog rođaka tokom svađe, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova u Rijadu.

Još dva Saudijca, Abdel Karim Mezi i Hašem Mnahragi, osuđeni za otmicu i silovanje jedne devojčice, pogubljeni su u Meki, svetom islamskom gradu.

Jedan nezavisni stručnjak koji radi za UN je u septembru prošle godine izrazio je zabrinutost zbog sudskih procesa u Saudijskoj Arabiji i zatražio da se uvede moratorijum na pogubljenja.

Saudijska Arabija je 2013. godine bila na trećem mestu u svetu po broju pogubljenjih osuđenika na smrt, posle Irana i Iraka, navela je organizacija Amnesti Internešenel.


U toj zemlji, gde je na snazi vahabitski šerijatski zakon, smrtna kazna zaprećena je za silovanje, ubistvo, odstupanje od vere, oružanu pljačku i trgovinu drogom.

Prvi potezi nove grčke vlade Alexisa Tsiprasa, političku i financijsku elitu EU nisu nimalo iznenadili. Odbacivanje nastavka pregovora s Trojkom - Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom (ECB) i MMF-om oko nove injekcije pomoći od sedam milijardi dolara od strane grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa i zahtjev za novim pregovorima isključivo s liderima zemalja kreditora bilo je očekivano, kao i traženje otpisa ili oprosta dijela duga. Stoga je i odgovor bio brz i hladnokrvan - ništa od novih pregovaranja, a još manje otpisa ili oprosta dugova. Svojim izjavama potvrdila je to i njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar financija Wolfgang Schauble, koji je naglasio da ''Grčke ucjene neće uspjeti" i da "neće biti pregovaranja po pitanju vraćanja dugova". Institucije EU i najveći kreditori su pokazali da ne misle odstupiti od ranije ugovorenih uvjeta pa i pod cijenu grčkog napuštanja eurozone. Stabilnost eura i eurozone dovoljno su zaštićeni razvijenim financijskim obrambenim mehanizmima ECB-a, kao i sigurnost velikih banaka. Popuštanje Grcima nije poželjno i stoga što bi ubrzo i ostali europski dužnici posebice Španjolska i Portugal mogli početi postavljati slične zahtjeve.

No, vladine, neočekivano brze odluke o obustavi započetih privatizacija nacionalnih tvrtki - luka Solun i Pirej, autocesta, elektroenergetskog sustava, zračnih luka i najave prekida mjera štednje na štetu najsiromašnijih slojeva stanovništva, uz nametanje poreza financijskim mešetarima i najbogatijima, bruxelske centre moći i lidere najvećih ulagača Njemačke, Velike Britanije i Francuske nisu ostavile ostavile nimalo hladnima jer je na stol bačena karta koja je zaprijetila dugoročnim interesima EU kapitala u Grčkoj.

Napetost je dodatno podigao prvi premijerov sastanak s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schultzom, krajem prošlog mjeseca. Prema grčkom portalu Triklopodia Tsipras je razgovor otvorio napadom na njemačku politiku, optužujući sve njemačke vlade za prikrivanje, pomaganje, pa i direktno sudjelovanje u prijevarama i drugim nezakonitim radnjama velikih njemačkih industrijskih korporacija zajedno s domaćim korumpiranim državnim dužnosnicima i tajkunima, koje su grčkom državnom proračunu za trajanja krize nanijele štetu koja se može mjeriti milijardama eura.

Na stol ispred Schultza Tsipras je stavio USB stick s dokumentima grčkog pravosuđa, sigurnosnih i obavještajnih službi za koje je sugovorniku dao naslutiti da sadrže podatke o umiješanosti same njemačke vlasti u prikrivanje nezakonitih radnji njemačkih tvrtki umiješanih u grčke korupcijske skandale, pa čak i krivotvorenje i prikrivanje glasovite "Lagard liste", koju je čelnica MMF-a Christine Lagarde, dostavila diplomatskom poštom grčkoj vladi na daljnje postupanje u listopadu 2010.godine, u vrijeme kada je bila francuska ministrica financija.

Taj povjerljivi spis sadrži podatke o tajnim računima dvije tisuće grčkih građana u švicarskoj HSBC banci, među kojima su navodno gotovo svi aktualni grčki političari i njihova rodbina kako iz lijevog PASOK-a tako i desničarske stranke Nove Demokracije. Po nekim tvrdnjama samo na tim računima je preko 22 milijarde eura stvorenih korupcijom i utajom poreza, a dostavljeni podaci omogućuju utvrđivanje izvora i tijeka novca. No grčki je politički vrh dobivenu dokumentaciju, umjesto da provede istrage, prikrio, a kada to više nije bilo moguće naknadno ju je prepravljao brišući pojedina imena i povezane isplate. Očito stoga jer bi inače morali istraživali sami sebe. Istrage se ipak ovih dana otvaraju pred grčkim sudovima, a Tsipras je u razgovoru sa Schultzom otvoreno ustvrdio da je grčka politika to radila u dosluhu s Njemačkom, kojoj je bio cilj zaštiti svoje tvrtke i gospodarske interese.

Iz UN-ove agencije za hranu WFP (World Food Program) ističu kako su "ekstremno zabrinuti" zbog informacija da pomoć u hrani za Sirijce završava u rukama terorističke organizacije ISIL.

Naime, pojavile su se fotografije s kutijama pomoći WFP-a preko čijeg je loga nalijepljen logo ISIL-a.
Očito WFP-ova koordinacija na terenu ne funkcionira kako bi trebala, iz organizacije ističu kako će sve preispitati. Sirijske vlasti već su ranije upozoravale kako bi se dostava humanitarne pomoći morala koordinirati samo preko službenih sirijskih institucija.

Europska unija je izbjegla uvođenje zabrane za najmanje 31 pesticid ignorirajući znanstvenu studiju koja upozorava na kemikalije povezane s deformacijom fetusa, genetskim mutacijama, neplodnošću i drugim bolestima.

Znanstvena studija koja je u posjedu Guardiana preporuča identifikaciju i kategorizaciju kancerogenih kemikalija koje utječu na endokrini sustav (EDC) i izazivaju čitav niz nuspojava.

Izvori iz Komisije kažu da je istraživanje "zakopano" od strane visokih europskih dužnosnika pod pritiskom velikih kompanija koje EDC kemikalije koriste u brojnim proizvodima, bilo da je riječ o plastici, pesticidima ili kozmetici.

Neobjavljena studija tvrdi da su rizici povezani s izloženošću manjoj količini EDC-a tako veliki da predstavljaju dobar razlog za njihovu zabranu. Europska unija je na temelju istraživanja mogla i trebala zabraniti velik broj proizvoda još pretprošle godine, piše Guardian.

Pokleknuli pred lobijem

Dužnosnici Europske komisije kažu da je pritisak velikih "industrijskih igrača" kakvi su Bayer i BASF bio prevelik i da su stroži kriteriji kontrole predloženi studijom odbačeni, a usvojene blaže mjere.

"Mi smo bili spremni ići s kriterijima, baš kao i strateškim prijedlogom, ali nam je rečeno da zaboravimo na to iz ureda glavnog tajnika", rekao je neimenovani izvor iz Komisije za Guardian. "Kriteriji su efektivno suspregnuti i mi smo dozvolili biocidima i pesticidima da pređu preko zakona".

Prošlog mjeseca, jedanaest europarlamentaraca je uputilo pismo koje nadilazi stranačka opredjeljenja povjereniku za zdravlje i sigurnost hrane Vytenisu Andriukaitisu u kojem traže da EU poštuje mandat i usvoji strože kriterije za EDC.

Opasne kemikalije su predmet sudskih postupaka koje su pokrenuli Švedska, Europski parlament i Vijeće Europe.

26. januara jedna od rejtinških agencija takozvane „velike trojke“ - Standard and Poor’s (S&P) spustila je rejting Rusije do nivoa „smeće“. Ruske vlasti su ocenile odluku S&P-a kao politički angažovanu i ekonomski neopravdanu.

Žalbe na rad međunarodnih agencija Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch, njihovim sedištima u SAD-u šalju mnoge države. Neobjektivnost njihovih ocena budi sumnje i nagoni na razmišljanje o neophodnosti stvaranja sopstvenih agencija.

Rusija i Kina su već krenule tim putem. U Rusiji rade 4 rejtinške agencije, a kineska kompanija Dagong ima reputaciju jedne od najuticajnih u Aziji. - govori viši analitičar investicione grupe „Nord-Kapital“ Roman Tkačuk:

Kineska rejtinška agencija Dagong postoji prilično dugo. Naravno, ne bi je trebalo porediti sa „trojkom“ koje imaju vekovnu istoriju. Ipak, kineska agencija dobija na značaju. A tome je doprineo i gubitak poverenja u klasične rejtinške agencije.

Nakon što je Izrael osporio njegovu funkciju zbog "sukoba interesa", profesor Schabas je tokom noći uputio pismo predsjedniku Vijeća za ljudska prava, aktuelnom njemačkom ambasadoru Joachimu Rueckeru u kojem najavljuje ostavku "s trenutnim učinkom", izjavio je novinarima glasnogovornik Rolando Gomez.

Predsjednik je izrazio nadu da će ova ostavka okončati utisak o "sukobu interesa" i naglasio da je "neophodno ostati fokusiran na rad misije u interesu žrtava na obje strane. Novi predsjednik bi mogao biti naimenovan u utorak" kazao je Gomez.

Schabasa je Vijeće naimenovalo na čelo komisije sastavljene od tri stručnjaka u augustu, čiji izvještaj treba da bude objavljen u martu. Njegovo naimenovanje je kritizirala izraelska vlada koja ga je optužila za propalestinske stavove.

Sukob interesa se odnosi na jedno Schabasovo pravno mišljenje napisano u 2012. godini za Palestinski oslobodilački pokret.

Izrael ima konfliktne odnose s UN-ovim Vijećem za ljudska prava i nije oklijevao da bojkotira njegov rad, a u januaru 2012. godine odbio je da sudjeluje u periodičnom ispitivanju stanja ljudskih prava u zemlji, što je procedura u kojoj treba da sudjeluju sve članice UN-a.

U pedesetodnevnom sukobu u Gazi u ljeto 2014. godine ubijeno je 2140 Palestinaca, većinom civila i 73 Izraelca, većinom vojnika.

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Budimpešti, tražeći za smenu svog premijera Viktora Orbana podršku nemačke kancelarke Angele Merkel, dan uoči njene posete Mađarskoj.

Oko 4.000 demonstranata, okupilo se ispred zgrade parlamenta, kako bi se usprotivilo Orbanovoj desničarskoj politici i potezima kojima se, kako smatraju, premijer približava Moskvi, a udaljava od Brisela.

Slični, manji protesti održani su istovremeno u još 11 gradova širom Mađarske, kao i u šest gradova Evrope, uključujući London i Amsterdam, preneo je AFP.

Tokom kratke posete Mađarskoj, prvoj od kada je 2010. Orban došao na vlast, Merkelova će održati govor na Andraši univerzitetu i posetiti sinagogu.

Premijer Orban podržao je sankcije uvedene Rusiji zbog uplitanja u situaciju u Ukrajini, ali je, takođe, ocenio da je njihovim uvođenjem i prekidom trgovinskih veza s Moskvom EU „pucala sebi u nogu“.

Demonstranti, okupljeni danas u Budimpešti, nadaju se da će Merkelova kritikovati Orbana zbog, kako smatraju, slabljenja demokratije i vladavine zakona.

Do kraja ove godine u Gruziji bi, prema najavama, trebalo da sa radom počne centar za treninge NATO, koji će biti otvoren i za druge saveznike i partnere alijanse. Aleksandar Veršbou, nekadašnji ambasador SAD u Moskvi i sadašnji zamenik generalnog sekretara NATO, boravio je dva dana u Tbilisiju gde je razgovarao sa tamošnjim rukovodiocima i vojnim vrhom. Centar za treninge NATO predviđen je "novim paketom" saradnje Gruzije i tog vojnog saveza koji je predstavljen na samitu Severoatlantske alijanse koji je u septembru održan u Velsu.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije već je upozorilo Brisel da bi širenje vojne infrastrukture u Gruziji, a sve u interesu NATO, moglo da predstavlja opasnost za stabilnost Zakavkazja. Iz Brisela su odmah odgovorili da niko ne može da utiče na to hoće li NATO da otvori svoj centar za trening u zemlji koju smatra partnerskom.

Novo zbližavanje Gruzije i SAD mnogi povezuju sa sadašnjom situacijom u istočnoj Ukrajini. Tako NATO "na mala vrata", ulazi u Gruziju (i Kavkaz) bez obzira na to što ta država formalno nije članica tog vojnog saveza.

Uostalom, bivši načelnik Generalštaba Gruzije general Georgij Kalandadze izjavio je da je oko 100 bivših gruzinskih vojnika u dobrovoljačkim jedinicama ukrajinske armije. General Kalandadze tvrdi da ti vojnici iz Gruzije ne primaju novac. Krajem januara u Tbilisi je iz Kijeva prebačeno telo ubijenog gruzinskog oficira Tamaza Suhijašvilija koji je pre toga dva puta bio u jedinicama NATO-a u Avganistanu. To je drugi poginuli Gruzin koji je ratovao na strani ukrajinske armije.

Rusija je već spremila svoj odgovor na uspostavljenje centra NATO u Gruziji. Radna grupa Rusije i Južne Osetije je napravila projekt dogovora o savezništvu i integraciji između te dve zemlje.