Dmitri Jaroš, vođa ukrajinske organizacije „Desni sektor“, na svojoj FB stranici je napisao da „Desni sektor“ ne priznaje nikakav Minski dogovor i pozvao svoje saborce da nastave ratna dejstva.

On je istakao da sa separatistima ne može biti dogovora, te da je bilo kakvo dogovaranje ili potpisivanje sporazuma sa separatistima nelegalno i da je u suprotnosti sa ustavom Ukrajine.

„Nastavljamo ratna dejstva u skladu sa operativnim planom do punog oslobođenja naše zemlje.“ - piše Jaroš.

Ministri finansija zemalja članica EU razmotrili su najradikalniji mogući scenario i došli do zaključka da je on i najrealniji, a to je da će izlazak Grčke iz evrozone povući sa sobom kao posledicu i izlazak Kipra, piše nemački Špigl.

Obzirom da su ekonomije Grčke i Kipra duboko isprepletane i povezane, ovakav scenario je i najrealniji, piše ovaj nemački list.

To je zvanični zaključak Evrogrupe - ekspertske grupe sastavljene od ministara finansija zemalja članica Evropske Unije, eksperata Evropske komisije i Evropske centralne banke, navodi list.

To je proces koji će EU teško da drži pod kontrolom i izlazak Kipra iz evrozone je gotovo siguran ukoliko Grčka napusti evrozonu, piše Špigl.

Ukoliko se Grčka vrati na nacionalnu valutu, to će samo dodatno stimulisati i Kipar da učini isto, kaže se u tekstu Špigla.

Šestoro ljudi, uključujući troje djece, poginulo je u raketnim napadima ukrajinskih snaga na Donjeck i Lugansk, rekli su danas zvaničnici narodnih republika Lugansk i Donjeck.

„Eksplozivna naprava pogodila je jednospratnu kuću. Zbog udara su se zidovi i plafon srušili u kupatilu. Spasioci su pronašli tijela troje djece - dječaka rođenog 2013. i dvije djevojčice rođene 2001. i 2008. godine”, navela je pres služba Ministarstva za vanredne situacije DNP.

U granatiranju DNR-a sinoć je ranjeno oko 30 ljudi.

Troje ljudi je poginulo, a četvoro ranjeno u raketnim napadima na stambeno područje Luganska iz višecevnih raketnih lansera, rekao je danas ministar za vanredne situacije Luganske Narodne Republike Sergej Ivanuškin.

Grad je gađan dva puta noćas, prvi put oko 22 sata i 30 minuta po lokalnom vremenu u istočnom području, a registrovane su 52 eksplozije, prenijela je agencija Tas.

Drugi napad izveden je oko četiri ujutro po lokalnom vremenu, a pogođene su stambene zgrade nedaleko od centra grada.

U Minsku je u četvrtak poslije 17 sati pregovaranja postignut mirovni sporazum između lidera Rusije, Ukrajine, Nemačke i Francuske.

Prema tom sporazumu, primirje stupa na snagu 15. februara.

Još pre nekoliko meseci tek neki su mogli da prihvate rat u Ukrajini, ali u Evropi je on bio nezamisliv isto kao neoliberalizam u socijalnoj državi, piše autor Peter Orzehovski na portalu Infokop.

Vojska Kijeva: Sa američkim oružjem na svoj narod

Sada je, međutim, mnogima postalo jasno da vojno-industrijski kompleks Zapada želi da svrgne Putina i Rusiju pridruži sebi. Autor se poziva na anketu EMNID-a koju je naručio nemački dnevnik „Bild“ početkom februara, u kojoj je svaki drugi Nemac priznao da se plaši da bi konflikt u Ukrajini mogao da se izrodi u veliki rat između Rusije i NATO država, dok 81 posto ispitanika odbacuje ideju da NATO treba da pošalje Ukrajini oružje.

Da li će američku „pomoć“ doneti regularna vojska, skrivene specijalne jedinice ili plaćenici Blekvotera - ne igra nikakvu ulogu: Svaki borac koji nije Ukrajinac biće viđen kao „predstavnik NATO legije stranaca“, rekao je Putin pre nekoliko dana.

Strategijski gledano, svako mešanje Amerike u sukobe pred ruskim vratima biće akt rata, smatra ovaj ruski publicista i novinar i dramatično upozorava da ukoliko Amerikanci ne nestanu što pre iz Ukrajine i ne okončaju svoju vojnu podršku, svet stoji pred velikim ratom - i to nuklearnim.

Pri tome, Nemcima mora da bude jasno da se mnogi važni ciljevi za eventualni napad - nalaze na njihovoj teritoriji: komandni centri, vojne baze, aerodromi i skladišta nuklearne municije, upozorava Peter Orzehovski.

On na kraju teksta još jednom citira intervju ruskog urednika, koji je na pitanje šta ljudi na Zapadu mogu da učine da do takvog razvoja situacije ne dođe, izrazio čuđenje da ljudi u Evropi i SAD ili ravnodušno gledaju na razvoj situacije ili se čak raduju apokalipsi koja dolazi.

- Za mnoge je sve to pre neka igra koja se dešava na ekranima televizora, koja nije prava. Tek kada se preplašeno budu suočili s užasom realnosti i kada se iznad njihovog grada pojavi atomska pečurka, pitaće se: Kako je moglo da dođe do ovoga? Ali tada će već biti kasno!

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije zapanjeno je činjenicom da u sukobu u Ukrajini učestvuju hrvatski dobrovoljci na strani ukrajinske vojske, i pozvalo Zagreb da to spreči.

„Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsednice hrvatske vlade i ministarke spoljnih i evropskih poslova Vesne Pusić, kojom je potvrdila da u sukobu u Ukrajini učestvuju hrvatski dobrovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog učešća hrvatskih građana u operacijama koje sprovode ukrajinske vojne strukture“, navodi se u saopštenju.

Američki predsjednik Barak Obama zatražio je danas od Kongresa da formalno podrži rat protiv ekstremističke grupe Islamska država (IS) i odobri vojne operacije koje bi zaustavile islamiste.

Obama je naveo da će ta grupa „izgubiti“ i da je u defanzivi dok koalicija na čelu sa SAD ofanzivno napada, javio je AFP.

On je dodao da neće dozvoliti „tim teroristima da imaju sigurno utočište“.

Obama je takođe rekao da SAD „ne bi trebalo da budu uvučene u još jedan prolongirani kopneni rat na Bliskom istoku“, prenio je AFP.

On je, međutim, dodao da će biti spreman da rasporedi specijalne snage u specifičnim situacijama.

ISIS bi mogao stići do Mediterana ukoliko se u Libiji ne postigne red, sugerisao je tamošnji bivši premijer.

Bivši libijski premijer Ali Zidan upozorio je da je zbog krađe oružja nakon pada Gadafija, Vlada podložnija aktivnostima džihadista. Zemlja se suočava sa jakim borbama između vojnih rivala od kada je Gadafi svrgnut s vlasti tokom arapskog proleća 2011.


Zidan je pobegao u Evropu nakon što je izgubio poverenje parlamenta, a njegova se zemlja bori kako bi ispunila vakum vlasti koji je izazvalo rušenje Gadafija, piše Independent.

Izrazio je zabrinutost da bi teritoriju mogao preuzeti ISIS zbog čega bi se neredi u zemlji nastavili. Dodaje kako su neredi sve veći te da su svuda.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je tijekom pregovora "Normanskog kvarteta" u Minsku ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio pritisak na predstavnike milicija, uvjeravajući ih da se dogovore o uvjetima za prekid vatre.

U svojoj izjavi nakon sastanka, ona je zahvalila sudionicima u pregovorima - francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu i predsjedniku Ukrajine Petru Poroshenku, koji su "učinili sve da se zaustavi krvoproliće" u Ukrajini.

"Predsjednik Putin je do kraja vršio pritisak na separatiste (tzv. kako milicije Donbasa zovu na Zapadu), te ih pozvao da pristanu na najavljeni prekid vatre od ponoći u nedjelju", rekla je Angela Merkel.

S druge strane, francuski predsjednik Francois Hollande je zahvalio Putinu za njegov utjecaj na čelnike Donjecke i Luganske Narodne Republike.

"Zahvalan sam predsjedniku Putinu zbog toga što je vršio pritisak na njih u pravoj mjeri", rekao je Hollande.

On je također istaknuo napore ukrajinskog kolege Petra Poroshenka u "predanosti za rješavanje krize u Ukrajini“.

Francuski lider je rekao da će u četvrtak u popodnevnim satima on i njemačka kancelarka Angela Merkel stići u Bruxelles na summit EU, gdje će središnja tema biti situacija u Ukrajini.

"Mi ćemo učiniti sve što je moguće kako bi EU podržala postignuti dogovor u Minsku", rekao je Hollande i dodao "kako je ovo veliko olakšanje za Europu".

Međutim, on je oprezno dodao i da još treba raditi na provedbi postignutih sporazuma.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da su tijekom pregovora potpisani dokumenti o Kontaktnoj skupini i koje mjere su usmjerene na provedbu sporazuma iz Minska.

Čelnik Narodne Republike Lugansk, Igor Plotnicki, napominje da su čelnici NRD i NRL "ostali pri svom mišljenju", ali i da su uzeli u obzir stavove šefova država Rusije, Francuske i Njemačke.

"Ako oni budu jamac dogovora, a Ukrajina ga bude mijenjala, ne možemo dati priliku Ukrajini. Sada Ukrajina ima priliku da promijeni svoj ​​ustav i promijeniti stavove", naglasio je Igor Plotnicki.

"Ako bude bilo još pritužbi, boljeg memoranduma više neće biti", novinarima u Minsku je rekao Alexander Zaharchenko, čelnik NRD.

"Prema memorandumu, sva odgovornost, bilo za prekid ili prestanak provedbe svih odluka, leži na predsjedniku Ukrajine Poroshenku", rekao je Zaharchenko, ali i naglasio da svi predmeti "zahtjevaju koordinaciju", a pregovori su još uvijek u tijeku.

Dokument predviđa da primirje u Donbasu počne 00.00 po lokalnom vremenu 15. veljače, obje strane u sukobu moraju povući teško naoružanje "na jednaku širinu udaljenosti jedna od druge najmanje 50 km", povlačenje svih stranih oružanih snaga , vojne opreme i plaćenika iz područja Ukrajine pod nadzorom OESS-a, razoružanje svih ilegalnih skupina i postrojbi, provođenje ustavnih reformi u Ukrajini prije kraja 2015. godine, održavanje izbora u nekim dijelovima NRD i NRL po standardima OESS-a i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, kao i utvrđivanje posebnog statusa Narodnih Republika.

Norveška spoljna obaveštajna služba saopštila je da je povećan rivalitet između ekstremista Al Kaide i paramilitarne organizacije Islamska država, što bi moglo da vodi dodatnim terorističkim napadima na Zapadu.


Šef obaveštajne agencije general-pukovnik Kjel Grandhagen rekao je da grupe konkurentski pokušavaju da "obezbede regrute, finansijsku podršku i ideološko vođstvo" među džihadistima u borbi za prevlast.

Od napada 2001. godine na SAD, Al Kaida je razvila veliki broj podgrupa, uključujući i Islamsku državu, koja je prvobitno bila u sastavu Al Kaide u Iraku.


Grandhagen je dodao da je Libija postala utočište za džihadiste u severnoj Africi te da su grupe u nekoliko arapskih zemalja nedavno izrazile lojalnost "kalifatu" u Islamskoj državi.


On je rekao da se evropske zemlje koje učestvuju u međunarodnoj koaliciji protiv boraca Islamske države suočavaju se povećanim pretnjama, uključujući pretnje od džihadista koji se vraćaju kući.

Svatko tko bude u bankama otvarao bilo kakav račun, štedni, tekući ili žiro, tražio karticu, ugovarao kod osiguravatelja policu životnog osiguranja, uplaćivao dobrovoljnu mirovinsku štednju u treći stup ili polog u investicijskim fondovima, ubuduće će morati dokazivati da (ni)je Amerikanac!

Vrijedi to za građane i tvrtke, za buduće, ali i za sve stare klijente s postojećim računima u bankama, osiguravajućim društvima, dobrovoljnim mirovinskim fondovima i investicijskim fondovima na kojima imaju neku imovinu: morat će dati podatke koji se od njih traže i potpisati izjave o svojem poreznom SAD-statusu.

Banke će to rješavati za postojeće klijente, kako koja, tražit će podatke pismeno ili kad nekim poslom dođete u poslovnicu, a ako klijenti ne daju podatke, banka može odbiti novog klijenta ili raskinuti ugovore za stare klijente. Ono što će pitati svakog klijenta jesu pitanja koja su indikatori za utvrđivanje američkog poreznog statusa: gdje ste rođeni, koji vam je telefonski broj, adresa, radno mjesto, zbrojit će vam godišnji prihod na računima, plaće, štednju i priljev na žiro računu. Isprintat će desetak papira koje ćete potpisati.