Ministarstvo spoljnih poslova Rusije zapanjeno je činjenicom da u sukobu u Ukrajini učestvuju hrvatski dobrovoljci na strani ukrajinske vojske, i pozvalo Zagreb da to spreči.

„Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsednice hrvatske vlade i ministarke spoljnih i evropskih poslova Vesne Pusić, kojom je potvrdila da u sukobu u Ukrajini učestvuju hrvatski dobrovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog učešća hrvatskih građana u operacijama koje sprovode ukrajinske vojne strukture“, navodi se u saopštenju.

Američki predsjednik Barak Obama zatražio je danas od Kongresa da formalno podrži rat protiv ekstremističke grupe Islamska država (IS) i odobri vojne operacije koje bi zaustavile islamiste.

Obama je naveo da će ta grupa „izgubiti“ i da je u defanzivi dok koalicija na čelu sa SAD ofanzivno napada, javio je AFP.

On je dodao da neće dozvoliti „tim teroristima da imaju sigurno utočište“.

Obama je takođe rekao da SAD „ne bi trebalo da budu uvučene u još jedan prolongirani kopneni rat na Bliskom istoku“, prenio je AFP.

On je, međutim, dodao da će biti spreman da rasporedi specijalne snage u specifičnim situacijama.

ISIS bi mogao stići do Mediterana ukoliko se u Libiji ne postigne red, sugerisao je tamošnji bivši premijer.

Bivši libijski premijer Ali Zidan upozorio je da je zbog krađe oružja nakon pada Gadafija, Vlada podložnija aktivnostima džihadista. Zemlja se suočava sa jakim borbama između vojnih rivala od kada je Gadafi svrgnut s vlasti tokom arapskog proleća 2011.


Zidan je pobegao u Evropu nakon što je izgubio poverenje parlamenta, a njegova se zemlja bori kako bi ispunila vakum vlasti koji je izazvalo rušenje Gadafija, piše Independent.

Izrazio je zabrinutost da bi teritoriju mogao preuzeti ISIS zbog čega bi se neredi u zemlji nastavili. Dodaje kako su neredi sve veći te da su svuda.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je tijekom pregovora "Normanskog kvarteta" u Minsku ruski predsjednik Vladimir Putin izvršio pritisak na predstavnike milicija, uvjeravajući ih da se dogovore o uvjetima za prekid vatre.

U svojoj izjavi nakon sastanka, ona je zahvalila sudionicima u pregovorima - francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu i predsjedniku Ukrajine Petru Poroshenku, koji su "učinili sve da se zaustavi krvoproliće" u Ukrajini.

"Predsjednik Putin je do kraja vršio pritisak na separatiste (tzv. kako milicije Donbasa zovu na Zapadu), te ih pozvao da pristanu na najavljeni prekid vatre od ponoći u nedjelju", rekla je Angela Merkel.

S druge strane, francuski predsjednik Francois Hollande je zahvalio Putinu za njegov utjecaj na čelnike Donjecke i Luganske Narodne Republike.

"Zahvalan sam predsjedniku Putinu zbog toga što je vršio pritisak na njih u pravoj mjeri", rekao je Hollande.

On je također istaknuo napore ukrajinskog kolege Petra Poroshenka u "predanosti za rješavanje krize u Ukrajini“.

Francuski lider je rekao da će u četvrtak u popodnevnim satima on i njemačka kancelarka Angela Merkel stići u Bruxelles na summit EU, gdje će središnja tema biti situacija u Ukrajini.

"Mi ćemo učiniti sve što je moguće kako bi EU podržala postignuti dogovor u Minsku", rekao je Hollande i dodao "kako je ovo veliko olakšanje za Europu".

Međutim, on je oprezno dodao i da još treba raditi na provedbi postignutih sporazuma.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da su tijekom pregovora potpisani dokumenti o Kontaktnoj skupini i koje mjere su usmjerene na provedbu sporazuma iz Minska.

Čelnik Narodne Republike Lugansk, Igor Plotnicki, napominje da su čelnici NRD i NRL "ostali pri svom mišljenju", ali i da su uzeli u obzir stavove šefova država Rusije, Francuske i Njemačke.

"Ako oni budu jamac dogovora, a Ukrajina ga bude mijenjala, ne možemo dati priliku Ukrajini. Sada Ukrajina ima priliku da promijeni svoj ​​ustav i promijeniti stavove", naglasio je Igor Plotnicki.

"Ako bude bilo još pritužbi, boljeg memoranduma više neće biti", novinarima u Minsku je rekao Alexander Zaharchenko, čelnik NRD.

"Prema memorandumu, sva odgovornost, bilo za prekid ili prestanak provedbe svih odluka, leži na predsjedniku Ukrajine Poroshenku", rekao je Zaharchenko, ali i naglasio da svi predmeti "zahtjevaju koordinaciju", a pregovori su još uvijek u tijeku.

Dokument predviđa da primirje u Donbasu počne 00.00 po lokalnom vremenu 15. veljače, obje strane u sukobu moraju povući teško naoružanje "na jednaku širinu udaljenosti jedna od druge najmanje 50 km", povlačenje svih stranih oružanih snaga , vojne opreme i plaćenika iz područja Ukrajine pod nadzorom OESS-a, razoružanje svih ilegalnih skupina i postrojbi, provođenje ustavnih reformi u Ukrajini prije kraja 2015. godine, održavanje izbora u nekim dijelovima NRD i NRL po standardima OESS-a i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, kao i utvrđivanje posebnog statusa Narodnih Republika.

Norveška spoljna obaveštajna služba saopštila je da je povećan rivalitet između ekstremista Al Kaide i paramilitarne organizacije Islamska država, što bi moglo da vodi dodatnim terorističkim napadima na Zapadu.


Šef obaveštajne agencije general-pukovnik Kjel Grandhagen rekao je da grupe konkurentski pokušavaju da "obezbede regrute, finansijsku podršku i ideološko vođstvo" među džihadistima u borbi za prevlast.

Od napada 2001. godine na SAD, Al Kaida je razvila veliki broj podgrupa, uključujući i Islamsku državu, koja je prvobitno bila u sastavu Al Kaide u Iraku.


Grandhagen je dodao da je Libija postala utočište za džihadiste u severnoj Africi te da su grupe u nekoliko arapskih zemalja nedavno izrazile lojalnost "kalifatu" u Islamskoj državi.


On je rekao da se evropske zemlje koje učestvuju u međunarodnoj koaliciji protiv boraca Islamske države suočavaju se povećanim pretnjama, uključujući pretnje od džihadista koji se vraćaju kući.

Svatko tko bude u bankama otvarao bilo kakav račun, štedni, tekući ili žiro, tražio karticu, ugovarao kod osiguravatelja policu životnog osiguranja, uplaćivao dobrovoljnu mirovinsku štednju u treći stup ili polog u investicijskim fondovima, ubuduće će morati dokazivati da (ni)je Amerikanac!

Vrijedi to za građane i tvrtke, za buduće, ali i za sve stare klijente s postojećim računima u bankama, osiguravajućim društvima, dobrovoljnim mirovinskim fondovima i investicijskim fondovima na kojima imaju neku imovinu: morat će dati podatke koji se od njih traže i potpisati izjave o svojem poreznom SAD-statusu.

Banke će to rješavati za postojeće klijente, kako koja, tražit će podatke pismeno ili kad nekim poslom dođete u poslovnicu, a ako klijenti ne daju podatke, banka može odbiti novog klijenta ili raskinuti ugovore za stare klijente. Ono što će pitati svakog klijenta jesu pitanja koja su indikatori za utvrđivanje američkog poreznog statusa: gdje ste rođeni, koji vam je telefonski broj, adresa, radno mjesto, zbrojit će vam godišnji prihod na računima, plaće, štednju i priljev na žiro računu. Isprintat će desetak papira koje ćete potpisati.

Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su danas zatvorile svoja veleposlanstva u Sani u Jemenu, a uposlenici veleposlanstava su smješteni izvan glavnog jemenskog grada, javlja Anadolija.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Jen Psaki, u pisanoj izjavi je poručio je da je ministarstvo, uzevši u obzir nestabilno stanje u Jemenu, odlučilo obustaviti rad veleposlanstava, a uposlenike izmjestiti izvan glavnog grada.

Psaki je naglasio kako je ovakva odluka donešena zbog ponovnog izbijanja nasilja koje prijeti jemenskom narodu kao i diplomatima u ovoj zemlji.

"SAD je odlučna u podršci stanovnicima Jemena koji rade za mir, razvoj i jedinstvo ove zemlje. Ministarstvo vanjskih poslova razmatra o mogućnostima povratka u Sanu nakon što situacija bude stabilizirana", piše u izjavi Psakija.

Velika Britanija je također obustavila rad svog veleposlanstva u glavnom jemenskom gradu te je pozvala sve svoje građane da napuste ovu zemlju.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da će Rusija razmotriti bilo kakav zahtev Grčke za dodelu finansijske pomoći.

„Ako bude bilo kakvih zahteva grčke vlade, ovi zahtevi će svakako biti razmotreni“, izjavio je Lavrov tokom sastanka sa grčkim kolegom Nikosom Kociasom, a prenosi agencija Frans pres.

Kocias je, međutim, naveo da vlada u Atini najpre želi da rešava dužničke probleme sa Evropom.

Kako podseća francuska agencija, grčki ministar odbrane Panos Kamenos upozorio je juče da će Atina, ukoliko pregovori sa partnerima iz evrozone ne daju rezultata, preći na „plan B“ koji bi mogao da podrazumeva traženje pomoći od Kine, Rusije ili Sjedinjenih Država.

Ponekad moramo da zavrnemo ruke nekim državama kada ne čine ono što nam je potrebno, izjavio je predsednik SAD Barak Obama u intervjuu "Voksu".

Predsednik SAD Barak Obama izjavio je da realnost "američkog liderstva" povremeno podrazumeva "zavrtanje ruku" državama koje "ne rade ono što je potrebno" i da se SAD oslanjaju na svoju vojnu snagu i druge poluge moći da bi se postigli ti ciljevi.

U intervjuu "Voksu" predsednik SAD negirao je efikasnost čisto realistične spoljne politike tvrdeći da SAD, koje imaju vojni budžet veći nego narednih 10 zemalja zajedno, povremeno imaju potrebu da se oslone na svoje mišiće i druge poluge moći.


Hvaleći sistem zasnovan na pravilima koji je uspostavljen posle Drugog svetskog rata, Obama je priznao da nije savršen, ali da su Ujedinjene nacije, MMF i ostali sporazumi, pravila i norme, koji postoje pomogli da se situacija u svetu stabilizuje.


On, međutim, kaže da je efikasnost tog idealističkog, vilsonovskog sistema, zasnovanog na pravilima više puta stavljena na iskušenje jer "tamo negde postoje loši ljudi koji pokušavaju da nam učine zlo".


Prema mišljenju američkog predsednika, zbog tih pretnji Sjedinjene Države su primorane da imaju najjaču vojsku na svetu.

"Kada ne bismo imali realan pogled na stvari i kada ne bismo videli da postoje loši ljudi koji pokušavaju da nam naude - a moramo da imamo najjaču vojsku i moramo ponekad da zavrnemo ruke zemljama koje ne rade ono što je potrebno - da nemamo takav pogled, ne bismo ništa uradili", rekao je Obama.

Sekretar Saveta za bezbednost Rusije Nikolaj Patrušev izjavio je danas da SAD pokušavaju da uvuku Rusiju u vojni konflikt i oslabe njene pozicije, dok ih Ukrajina sama po sebi ne zanima.

„Situacija u Ukrajini je iskorišćena kao izgovor za zastrašivanje naše zemlje. Ukrajina sama po sebi ne interesuje SAD, njihov cilj je da oslabe naše pozicije”, rekao je Patrušev u intervjuu za dnevnik „Rosijskaja gazeta”.

„Amerikanci pokušavaju da uvuku Rusku Federaciju u međudržavni vojni konflikt, ostvare promenu vlasti koristeći događaje u Ukrajini i naposletku rasparčaju našu zemlju”, istakao je Patrušev.

Patrušev je podsetio da su američki eksperti, konkretno, bivša američka državna sekretarka SAD Madlen Olbrajt, verovali da su teritorije kojima upravlja Moskva ogromne, preneo je TASS.

„Prema njihovom mišljenju, takva preraspodela prirodnih bogatstava je nepravedna i drugim državama treba da bude dat slobodan pristup njima”, rekao je sekretar Saveta za bezbednost Rusije.