Gospodari lutakaS


Alarm Clock

Porast sukoba između Palestinaca i Izraelaca

Slika
Nasilje između Palestinaca i Izraelaca eskalira već danima, a jučerašnji dan bio je vrhunac. Naime, pojedine palestinske skupine organizirale su tzv. "Dan gnjeva" te je došlo do više sukoba s izraelskim snagama sigurnosti. Ovih dana izraelske snage ubile su nekoliko palestinskih civila, a jučer su pak palestinske skupine, naoružane noževima i pištoljima, ubile najmanje troje ljudi u napadima u Jeruzalemu i kod Tel Aviva.

Ovo je najveća eskalacija nasilja u zadnjih nekoliko godina. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je izvanredni sastanak. Informacije govore kako pojedini izraelski dužnosnici predlažu izoliranje palestinskih gradskih četvrti u Istočnom Jeruzalemu.

Dolazak u Izrael, kako bi eventualno pokušao smiriti tenzije, najavio je i američki državni tajnik John Kerry.

Komentar: Ako uzmemo u obzir nasilje koje Izrael vrši nad palestinskim stanovništvom, nije ni čudno da dolazi do ovakve reakcije Palestinaca.


Snakes in Suits

Stoltenberg u Crnoj Gori lobira za ulazak zemlje u NATO

Slika
© Flickr/ Oliver Degabriele/Defence Images
Poseta Generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga Podgorici, u trenutku kada u zemlji već osamnaesti dan traju protesti protiv ulaska Crne Gore u NATO, izaziva veliku pažnju javnosti, i to ne samo crnogorske.

Crnogorski aktivisti međunarodnog pokreta „Ne u rat, ne u NATO“ pozvali su sve koji nisu ravnodušni da se pridruže akciji protesta i jasno izraze svoj stav o politici pridruživanja Severnoatlantskoj alijansi, protiv čega je, prema statistici, više od polovine crnogorskih građana.

Događaje je za „Rusku reč“ prokomentarisao i zamenik predsednika Državne dume Rusije Sergej Železnjak, koji je, između ostalog, rekao:

U nastaloj situaciji, poseta rukovodstva NATO-a i propagandistička kampanja oko mogućeg poziva u Alijansu samo doliva ulje na vatru socijalno-političkog konflikta koji se raspiruje u Crnoj Gori. Samo logikom blokovske ekspanzije mogu se objasniti napori koje NATO ulaže u vrbovanje male balkanske države, dok sa druge strane ignoriše naše predloge da sarađujemo u borbi protiv stvarne opasnosti koju predstavlja teroristička organizacija Islamska država. Koliko su teške i tragične posledice eksperimenata vezanih za stvaranje protektorata NATO-a — dobro je poznato i u Crnoj Gori, i na čitavom postjugoslovenskom prostoru, i na Bliskom istoku, i u Severnoj Africi, i u Gruziji, i u Ukrajini“.

Komentar: Vodstvo NATO-a pokušava putem političke elite u Crnoj Gori pridobiti tu zemlju na svoju stranu, dok se građani protive.

Filip Kovačević: Skrivena povijest NATO saveza i zašto Crna Gora ne treba postati članica


Newspaper

Lavrov: Amerika odbila primiti delegaciju na čelu s premijerom Rusije

Slika
© Sputnik/ Đorđe Krstić
Sjedinjene Američke Države su izjavile da ne mogu da prime delegaciju na čelu sa premijerom Rusije Dmitrijem Medvedevom koji je planirao da razmotri koordinaciju borbe protiv terorizma, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.


Komentar: Rusija još jednom otkriva da SAD nije zapravo zainteresiran za borbu protiv terorizma.


„Mi smo dobili odgovor (od SAD) da ne mogu da pošalju (američku) delegaciju u Moskvu i da takođe ne mogu da prime (rusku) delegaciju u Vašingtonu“, rekao je Lavrov u Državnoj dumi Rusije.

Rusija je, istakao je Lavrov, otvorena za potpunu saradnju sa Evropskom unijom i Amerikom kada one odbace jezik ultimatuma i sankcija.

Lavrov je istovremeno izrazio nadu da će narednih dana početi da funkcioniše sporazum sa SAD o vojno-tehničkim merama za sprečavanje incidenata u vazdušnom prostoru Sirije.

Fire

Uloga Francuske i Britanije u uništavanju Bliskog istoka

Slika
© Wikipedia/ Royal Geographical Society
U autorskom tekstu za Hafington post, novinar i istoričar Dimitri Kasali piše o francuskoj istorijskoj ulozi u stvaranju kriza na Bliskom istoku i „političkom autizmu“ zapadnih lidera u nastojanju da unište sekularne režime u regionu.

„Istorija nam u velikoj meri pomaže da razumemo šta se danas dešava u Siriji“, piše Kasali.

Britanija i Francuska su izgradile Bliski istok koji smo sada uništili. Sve je počelo u Iraku, nastavilo se u Libiji i Siriji, sa sumnjivom i kratkovidom politikom našeg predsednika, Fransoa Olanda“, ocenjuje francuski esejista.

On podseća da smo u poslednje dve decenije „posmatrali uništavanje ravnoteže snaga širom Bliskog istoka“.

„Zemlje regiona su stvorene prekrajanjem u kome smo učestvovali mi i Britanci nakon pada Osmanske imperije 1918. godine“, piše Kasali.

„Danas je sve pod znakom pitanja: granice, interesne zone, državno vođstvo. Važno je podsetiti se da je smisao tajnih Sajks-Pikot sporazuma iz 1916. godine u Parizu i Londonu bio podela čitavog Bliskog istoka na interesne zone. Potom su na konferenciji u San Remu 1920. godine Francuska i Britanija dobile mandat nad arapskim državama, koje su stvorene sa veštačkim granicama. Ove podele često ne uvažavaju geografske, ljudske i kulturne veze. Islamska država pokušava da uništi granice koje su ustanovili Francuzi i Britanci pozivajući se na ove sporazume.“

Komentar: Ne zaboravimo na ulogu SAD-a koji već godinama radi na destabilizaciji Bliskog istoka koristeći se upravo teroristima poput Islamske države. Prijetnju koju predstavlja Islamska država promovira SAD putem medija kako bi opravdali svoje postupke i vojne intervencije, dok u isto vrijeme ne rade ništa kako bi zaustavili tu skupinu.


Heart

Rusija ponovno šalje humanitarnu pomoć u Siriju

support for Putin Assad
© Louai Beshara/AFP/Getty Images
Ministarstvo za vanredne situacije Rusije je saopćilo da je humanitarna pomoć spremna za slanje u Siriju.

Međunarodna televizija Sahar, pozivajući se na Itar Tass, javlja da su ruski zvaničnici izjavili da je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije saopćilo da je humanitarna pomoć spremna za slanje u Siriju. Zamjenik ministra za vanredne situacije Rusije je rekao da će humanitarna pomoć biti poslana u bliskoj budućnosti.

Ruski avion sa 30 tona humanitarne pomoći biće poslan u Siriju.

Avion će također biti na usluzi osobama koje žele pobjeći iz ratom zahvaćenih područja.

Avioni Ministarstva za vanredne situacije Rusije su od 2013. godine 43 puta dopremili pomoć u Siriju te sirijskim izbjeglicama u Jordanu i Libanu.

Komentar: Dok Rusija pokušava stabilizirati Siriju, SAD radi suprotno, a nedavno su pokušali i blokirati rusku humanitarnu pomoć da stigne do Sirije.


Quenelle

Odgovor John Kerryu: Rusija se bori upravo protiv Islamske države

Slika
© © Ministry of Foreign Affairs of the Russian Federation
Rusija se u Siriji bori upravo protiv organizacije Islamska država, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova, komentarišući poziv američkog državnog sekretara Džona Kerija upućen Moskvi da odluči protiv koga se bori u Siriji.

Što se tiče poziva državnog sekretara SAD Rusiji da odluči bori li se protiv Islamske države ili se ne bori, mogu da kažem jasno i jednoznačno: Rusija se bori protiv Islamske države. Čudno je što ima nekakvih sumnji u to. Sumnji ne treba da bude“, rekla je Zaharova.

Ona je navela da se koncepcija Ruske Federacije u suprotstavljanju terorizmu na Bliskom istoku poslednjih godina nije promenila. Prema njenim rečima, Rusija terorizam posmatra kao pretnju nacionalnoj bezbednosti.

Komentar: Zanimljivo je da Kerry izostavlja to što je SAD stvorio Islamsku državu i sad ga navodno zabrinjava koje teroriste Rusija napada u Siriji, a ne zaboravimo ni na to što SAD već preko godinu dana tvrdi da se bori protiv Islamske države, što je čista laž.


Magnify

Zaharova: Rusija se nalazi usred informacijske agresije

Slika
© Sputnik/ Ekaterina Chesnokova
Rusija se suočava sa informativnom agresijom zbog objavljivanja izveštaja o „boingu“, izjavila je predstavnica MIP Rusije Marija Zaharova.

Nažalost, moramo opet da konstatujemo da se nalazimo u narednoj fazi informativne agresije (prema Rusiji)“, izjavila je Marija Zaharova na brifingu.

Predstavnica MIP Rusije je prokomentarisala emisiju televizije „Evronjuz“ o publikaciji izveštaja Saveta bezbednosti Holandije o uzrocima pada MH17.

„Stavovi svih strana su bili predstavljeni — naravno, osim stava Rusije“, naglasila je Zaharova.

„Čime se rukovode redakcije televizija nije nam jasno. Mediji koji drže do sebe prilikom priprema emisija na tako kontroverzne teme uvek daju reč svim stranama“, izjavila je predstavnica MIP Rusije.

Komentar: Vrijeme objavljivanja izvještaja o padu leta MH17 je također zanimljiv budući da se događa dok se Rusija rješava terorista u Siriji koje podržavaju SAD i njihovi saveznici.

Let MH17 oboren s teritorija koje je pod kontrolom ukrajinske vojske


Chess

Rusiji nisu dozvolili pristup istrazi o obaranju leta MH17

Slika
© Sputnik/ Anton Denisov
Moskva smatra čudnim poziv premijera Holandije Marka Ruta Rusiji da sarađuju u istrazi pada „Boinga“ na istoku Ukrajine prošle godine, koji je došao nakon objavljivanja izveštaja sa „gotovim“ zaključcima. Rusija je od samog početka želela da se priključi radu, ali pod različitim predlozima joj nisu dozvoljavali pristup istrazi.

„Nije nam u potpunosti jasna izjava premijera Holandije Marka Ruta da Rusija treba da sarađuje u punoj meri u sprovođenju krivične istrage o događajima sa padom malezijskog ’Boinga‘. Taj poziv izgleda tim pre čudan u pozadini toga što smo mi od samog početka bili spremni da se priključimo tom radu“, naglasila je Zaharova.

„Međutim, nama iz različitih razloga nisu dozvoljavali da učestvujemo u istrazi. I odjednom, nakon objavljivanja izveštaja holandskog saveta za istraživanje pitanja bezbednosti sa ’gotovim‘ zaključcima, zatrebala je saradnja Rusije“, rekao je on.

Putnički avion „boing 777“ kompanije „Malezija erlajns“, koji je leteo iz Amsterdama u Kuala Lumpur, srušio se 17. jula prošle godine nedaleko od Donjecka. Poginulo je 283 putnika i 15 članova posade, građana desetina država. Jedna od glavnih pretpostavki jeste da je avion srušen raketom zemlja-vazduh ili vazduh-vazduh.

Komentar: Zašto je Rusiji zabranjen pristup istrazi osim ako nam se od početka laže i zapravo nije bilo interesa za objektivnom istragom.

Pogledajte također: Let MH17 oboren s teritorija koje je pod kontrolom ukrajinske vojske

Rusija jedina predala podatke s radara o padu leta MH17


Bulb

UN traži hitno okončanje sukoba u Jemenu

Slika
Izaslanik Organizacije Ujedinjenih nacija za Jemen je upozorio na pogoršanje situacije u toj zemlji.

Prema izvještaju TV Sahar, Ismail Valed-ol-Šejh, izaslanik Organizacije Ujedinjenih nacija za Jemen je danas (utorak), upozorivši na pogoršanje situacije u toj zemlji, izjavio da je neophodna hitna obnova pregovora s ciljem okončanja jemenske krize i spašavanja naroda.

Izaslanik Ujedinjenih nacija za Jemen je dodao: U slučaju nastavka napada Saudijske Arabije na Jemen, i u slučaju da pregovori ne budu obnovljeni, stanje u toj zemlji će u kratko vrijeme postati kritično.

Izaslanik Organizacije Ujedinjenih nacija za Jemen je prije ovoga bio pozvao sukobljene strane u toj zemlji na pregovore, no Abd Rabu Mansur Hadi, odbjegli jemenski predsjednik u ostavci se usprotivio tom pozivu, jer je u kontradikciji s ciljevima i interesima Saudijske Arabije u Jemenu.

Istovremeno, jemenski narodni pokret Ensarullah je, s cilejm podrške narodu te zemlje i zaustavljanja saudijskih napada na različita područja zemlje, objavio spremnost za početak pregovora bez preduvjeta.

Komentar: Napade na stanovništvo u Jemenu koje vrši Saudijska Arabija sponzoriraju vlasti na Zapadu, za civilne žrtve ih nije briga sve samo kako bi postavili na vlast osobu koja njima odgovara.


Bizarro Earth

Tipično: SAD razočaran Lukašenkovom pobjedom

Slika
SAD su danas saopštile da su razočarane predsedničkim izborima u Belorusiji, navodeći da ta bivša sovjetska republika nije ispunila međunarodnu obavezu o održavanju slobodnih i fer izbora.

Američki Stejt departman je naveo da su međunarodni posmatrači ukazali na „ozbiljne probleme” na izborima u nedelju, na kojima je peti mandat osvojio Aleksandar Lukašenko, prenela je agencija AFP.

Međunarodni posmatrači su saopštili da predsednički izbori u Belorusiji nisu ispunili demokratske standarde.

„Jasno je da Belorusija ima još dug put ka ispunjavanju svojih demokratskih obaveza“, izjavio je šef posmatračke misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Kent Hasted.

„Nedavno oslobađanje političkih zatvorenika i dobrodošlica posmatračima su pozitivna dešavanja. Ipak, nada da nam je ovo obezbedilo veći napredak u pogledu izbornog (procesa) uglavnom nije ispunjena“, dodao je Hasted, a preneo Rojters.

Centralna izborna komisija saopštila je da je Lukašenko (61) osvojio 83,49 odsto glasova.

Aktuelni predsednik biran je na funkciju šefa države 1994, 2001, 2006. i 2010. godine.

Komentar: SAD bi trebao obratiti veću pažnju na održavanje slobodnih izbora u svojoj državi umjesto da se "brinu" za ostale". Radi se o tome da je u Bjelorusiji trenutno na vlasti predsjednik koji ima dobre odnose s Rusijom i koji SAD-u zato ne odgovara.